/‘AKCIJA KOJA ODUŠEVLJAVA’ Dan Špicer: Boranka je ponovno ujedinila ljude u Hrvatskoj!

‘AKCIJA KOJA ODUŠEVLJAVA’ Dan Špicer: Boranka je ponovno ujedinila ljude u Hrvatskoj!

“Veseli nas da postoji toliki interes, ali smo istovremeno i tužni kada vidimo koliko je površina izgoreno te koliko je još posla pred nama”, rekao nam je Dan Špicer, poslovni direktor Saveza izviđača Hrvatske i glavni koordinator kampanje Boranka koja je u tijeku. Ova dosad najveća akcija volonterskog pošumljavanja opožarenih područja Dalmacije osvojila je srca Hrvata još prošle godine kada je u njoj sudjelovalo 2.500 volontera, a u novoj sezoni očekuje se čak 4.000 volontera i preko 40.000 posađenih novih sadnica na području Splita, Solina i Zadra. Cilj kampanje je podizanje svijesti građana, pogotovo mladih, o važnosti šuma, zaštiti prirode, posljedicama globalnog zatopljenja te prevenciji i zaštiti od požara.

Boranka je najnagrađenija neprofitna kampanja koja je priznata i izvan Hrvatske, a čak je ušla i u udžbenik hrvatskog jezika. Njezina popularnost sve više raste, a javljaju se i strani volonteri. Upitali smo Dana Špicera o ideji i počecima Boranke, kakva je situacija na terenu i kako su prošle prve tri akcije u listopadu, zašto je važno podizati ekološku svijet, koliko im znače brojna domaća i strana priznanja, kada će se pošumiti sva opožarena područja u Dalmaciji i što bi poručio djeci i mladima.

Kako i kada je nastala ideja za Boranku?

Ideja je nastala 2017. kada smo svi u nevjerici promatrali katastrofalne požare koji su poharali Dalmaciju te ušli u predgrađa Splita i Solina. Mnogi od naših izviđača, kao i brojni građani, i osobno su sudjelovali u gađenju požara, zajedno s hrabrim vatrogascima i vojnicima. No nakon što su požari ugašeni, ostale su tisuće hektara spaljenih šuma, crnih požarišta. Znali smo da se priroda nakon požara jako teško može sama obnoviti, često i nikako, pogotovo nakon ovako velikih požara. I zato smo odlučili organizirati se, ali i mnoge druge, kako bismo vratili šume tamo gdje su do nedavno bile.

Prošle godine zasadili ste 25.000 sadnica,a ove godine planirate čak 40.000. Kako to da ste se odlučili na gotovo dvostruko veći broj sadnica?

Da, prošle godine uključili smo 2.500 volontera, a ove godine planiramo uključiti oko 4.000 ljudi te zasaditi oko 40.000 novih stabala, u sadnicama, žiru, sjemenu. Odluka o povećanju broja volontera nije uopće bila na nama. Nakon prošlogodišnje akcije, toliko nam se još ljudi javljalo da želi sudjelovati da smo naprosto morali nastaviti dalje. Veseli nas da postoji toliki interes, ali smo istovremeno i tužni kada vidimo koliko je površina izgoreno te koliko je još posla pred nama.

‘Uključuju se branitelji, sportaši, vojnici’

Započeli ste akciju u Žrnovnici kod Splita, a nastavili je kod Solina te na Mosoru. Koliko je bilo volontera, kakav je bio odaziv i atmosfera na terenu?

Do sada smo odradili već tri vikend akcije, prvu u Žrnovnici, drugu u Kučinama iznad Solina i treću na Mosoru iznad Splita. Samo na Mosoru nam se pridružilo više od 1200 volontera što je izuzetan broj, u Kučinama je bilo oko 1000, a u Žrnovnici oko 600. Svaka akcija je sve veća. Uključuju se učenici, studenti, branitelji, sportaši, vojnici, planinari i brojni građani. Na svakoj akciji prisutno je i po nekoliko stotina izviđača iz svih krajeva Hrvatske.

Dolaze i zaposlenici tvrtki koje su sponzori kampanje Boranka, veleposlanici stranih država, domaće i strane institucije i organizacije. S nama je ovaj vikend na Mosoru bilo i 300-tinjak učitelja i nastavnika iz Sindikata Preporod koji su na taj način obilježili 25 godina postojanja Sindikata i omogućili sadnju 9.000 stabala. Prekrasan je osjećaj biti s toliko ljudi na jednom mjestu i osjetiti to zajedništvo. Dugo tako nešto nije bilo viđeno u Hrvatskoj pa rado govorimo kako je Boranka ponovo ujedinila ljude u Hrvatskoj.

Uz požarišta u Splitsko-dalmatinskoj, ove godine pošumljavate i jedno požarište u Zadarskoj županiji. Kako to i koji su još noviteti?

Nažalost, opožarenih područja u Hrvatskoj ima na stotine. Zovu nas iz svih dijelova Dalmacije da pomognemo u obnovi. Ne možemo biti svugdje istovremeno, ogromna je to količina požarišta, ali pokušavamo, u suradnji s lokalnom zajednicom, organizirati akcije tamo gdje je moguće, a opet, sukladno i našim kapacitetima. Nadamo se da ćemo iduće godine doći i na Pelješac, ali i u Šibensku županiju.

Volontera ima dovoljno, ali treba prikupiti sredstva za organizaciju tolikog broja volontera. Ljude treba dovesti, treba ih nahraniti, nabaviti opremu i slično. Ovakva organizacija, pogotovo jer se radi o ne baš previše pristupačnim područjima, zahtijeva ogromnu logistiku te suradnju s brojnim službama na terenu.

‘Dajemo djeci da nacrtaju svoja stabla’

Kroz projekt educirate djecu kojima ste podijelili ‘Boralice’. O kakvim je bojicama riječ i na koji način se pretvaraju u prava drvca?

Edukacija je jedan od osnovnih ciljeva kampanje Boranka. Izuzetno nam je važno da djecu od najmlađe dobi učimo, i to na praktičan i interaktivan način, o važnosti šuma, zaštiti okoliša i učincima klimatskih promjena. Mnogi od njih kroz edukaciju po prvi puta posade svoje stablo, a ne kaže se slučajno da onaj tko posadi drvo, taj će se i ubuduće bolje brinuti o prirodi. Kao jedan od kreativnih elemenata kampanje, od pepela izgorenih stabala borovine, tvrtka Karbon nam je proizvela pastelne bojice, tzv. Boralice.

Te ‘Boralice’ dijelimo prvenstveno po vrtićima i školama diljem Hrvatske te ih dajemo djeci da nacrtaju svoja stabla i onda ih „posade“ u virtualnu šumu na boranka.hr stranici. Za svako tako „posađeno“ virtualno stablo, izviđači i drugi volonteri Boranke u prirodi zasade pravo. I tako je nastala Boranka, jedina bojanka koja stvara život iz pepela. Zasluga ovakve kreativne ideje primarno ide agenciji Imago koja s nama od početka besplatno surađuje na kampanji.

Boranka je doživjela svoj novi trenutak jer je ušla u udžbenik hrvatskog jezika za 6. razred osnovnih škola. Kako to komentirate?

Koliko mi je poznato, jedan od autora udžbenika je sa svojim razredom već bio sudjelovao u Boranci pa je tako došlo i do ulaska cijele priče u udžbenik. Jako je bitno da se i na taj način utječe na obrazovanje mladih, ali i na poticaj na volontiranje. Mi svi kao društvo još jako puno moramo raditi na dizanju svijesti građana, pogotovo onih mladih, a tu prvenstveno mislim na ekološku svijest, ali i rad u zajednici.

Riječ je o jednoj od najvećih i sveobuhvatnih ekoloških kampanja u Hrvatskoj. Koliko je važno raditi na podizanju ekološke svijesti kod djece i mladih i educirati ih po tom pitanju?

Izuzetno je bitno. Vidimo sada i po cijelom svijetu koliko se mladi osvješćuju i organiziraju, upravo po pitanju zaštite okoliša i klimatskih promjena. Mislim da je jako važno da svi shvatimo da ne postoji neki drugi okoliš, neka druga priroda. Imamo to što imamo, tu je i naše je. Nije to tuđi okoliš, a time nije ni tuđa briga. Ako se sami nećemo brinuti za našu prirodu i ono što ostavljamo nadolazećim generacijama, zašto bi to činio itko drugi.

Koliko ste zadovoljni prošlogodišnjom akcijom i što Vaši izviđači kažu na samu akciju?

Jako smo zadovoljni jer smo okupili stvarno ljude iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz različitih sektora i područja djelovanja. Naši izviđači rado sudjeluju u Boranci jer im je zaštita prirode na neki način u krvi. A i lijepo je biti predvodnik ovako velike i prepoznatljive akcije. I našim izviđačima to je prilika da se zajedno druže, upoznaju nove prijatelje, ali i učine nešto korisno za društvo i okoliš.

Boranka je postala poznata i van Hrvatske pa nam se javljaju izviđačke udruge iz mnogih drugih zemalja. Većinu ih zanimaju naša iskustva jer žele isto takve aktivnosti organizirati i u svojim državama, a dio njih i osobno želi doći sudjelovati. Već za iduću godinu dolazak na akcije pošumljavanja u Hrvatskoj najavile su stotine izviđača iz Europe.

‘Nagrada u Bruxellesu nevjerojatan je uspjeh!’

Kampanja je kao projekt međunarodno priznata, prepoznata i nagrađena kao najbolja neprofitna kampanja 2018. Priznanje je dobila na međunarodnoj konferenciji Impact 2019. u Beogradu, ali i na Danima komunikacija u Rovinju gdje je osvojila zlatni Effie i Grand Prix nagrade. Koliko vam znače ova priznanja?

Uz to, Boranka je prije nedavno u Bruxellesu osvojila najveće priznanje do sada i to međunarodno. Osvojili smo zlatni Euro Effie, najprestižniju europsku nagradu u području marketinške učinkovitosti. To je zapravo nevjerojatan uspjeh jer nikome do sada iz Hrvatske, ali ni iz čitave regije to nije pošlo za rukom.

Boranka je. kao neprofitna kampanja pobijedila brojne sjajne visokobudžetne kampanje multinacionalnih kompanija. Znači da i jedna mala Hrvatska može konkurirati u velikom svijetu.  To nas čini izuzetno ponosnima, ali nas i dodatno motivira da nastavimo s akcijama još više i jače.

U akciji vam pomažu Hrvatske šume i HGSS – Hrvatska Gorska Služba Spašavanja. Koliko vam znači njihova pomoć?

Bez pomoći Hrvatskih šuma i HGSS-a, naših glavnih partnera u kampanji, ne bi bilo ni Boranke.  Hrvatske šume pripremaju opožarene terene za pošumljavanje, a pomažu nam u edukaciji volontera, nadzoru radova, nabavci sadnica, ali i u samim edukacijama. Zaista imamo prekrasnu suradnju s njihovim ljudima koji, kao šumari, su isto zaljubljenici u prirodu kao i mi.

HGSS nam isto pomaže na terenu i u edukacijama. Oni su stvarno stručnjaci koje rijetko koja država ima i zaista ih je dobro imati u svom timu. Isto su volonteri kao i naši izviđači i time je još ljepše raditi s ljudima koji rade ovakve stvari iz srca. Jako puno nam pomaže i Ravnateljstvo civilne zaštite, gotovo kompletnu opremu koje koristimo u akcijama sadnje dobivamo od njih, ali i pomoć u organizaciji, logistici, ljudstvu i edukacijama. Tu su uvijek i volonteri Crvenog križa koji brinu za sigurnost volontera, vatrogasci koji nas snabdijevaju vodom, a sudjeluju i u edukacijama djece.

Prepričajte nam neke od dogodovština s terena.

Bilo je svakakvih situacija, no na sreću ništa negativno. Sjećam se prošle godine, došla je jedna veća grupa volontera, većina ih je bila dosta snažna i još su se krenuli među sobom nadmetati tko će zasaditi više sadnica. Uglavnom, u manje od jednog sata zasadili su cijelu količinu sadnica koje smo imali na raspolaganju za sve grupe taj dan. Onda smo morali slati kamion po novu turu u rasadnik pa su bili besposleni sve dok se kamion nije vratio iz Muća. Tako da nije niti sve u brzini.

Kada će se pošumiti sva opožarena područja u Dalmaciji što biste željeli poručili djeci i mladima, to jest, svim generacijama?

Nažalost, da radimo stotinu godina ovo što sada radimo, sumnjam da bismo uspjeli vratiti sve šume koje su izgorjele u tih nekoliko dana. No bitno je krenuti i pokazati i svojim primjerom da se može i treba sudjelovati. Puno ljudi još uvijek ne shvaća važnost šuma – za cjelokupnu prirodu, ali time i za sve njih.

Šume su jedan od glavnih izvora života – daju nam kisik, osiguravaju pitku vodu u tlu, pročišćavaju zrak, sprječavaju eroziju tla, pogotovo na krškim područjima. Dom su i izvor prehrane brojnim životinjskim vrstama. Drugim riječima, ako bi nestale šume, nestalo bi i ljudi. I to je glavna poruka. Brinimo za naše šume, ali i za cijeli okoliš – jer nemamo planet B.

Dan Špicer

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Facebook (Boranka)