/‘DJECU UČI O MEDIJIMA’ Silvia Vladić Vrban: ‘Pravila lijepog ponašanja jednako vrijede u virtualnom, kao i u stvarnom svijetu!’

‘DJECU UČI O MEDIJIMA’ Silvia Vladić Vrban: ‘Pravila lijepog ponašanja jednako vrijede u virtualnom, kao i u stvarnom svijetu!’

“S djecom i mladima treba više razgovarati, treba ih poticati na kritičko razmišljanje, podsjećati ih i učiti da sve oko sebe, a posebno u virtualnom svijetu, propituju i uporno traže istinu”, rekla nam je Silvia Vladić Vrban, nastavnica hrvatskoga jezika u Obrtničkoj i industrijskoj graditeljskoj školi u Zagrebu.

Kao predsjednica udruge za mlade Media talenti i voditeljica školske televizije bavi se medijskom pismenošću mladih i s učenicima sudjeluje na brojnim filmskim i fotografskim revijama, smotrama i natječajima. Već šest godina aktivno snimaju, glume, pjevaju, fotografiraju, montiraju i proizvode program. Kako bi pomogla djeci i mladima da se bolje snađu u virtualnom svijetu pripremila je video lekciju o pravilima lijepog ponašanja i komuniciranja na internetu koja je naišla na odličan odaziv djece, ali i roditelja.

Ova diplomirana novinarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti iza sebe ima veliko iskustvo u medijima. Radila je kao novinarka i urednica brojnih emisija, na HTV-u Mostar, Radiju dobre vibracije te kao dopisnica tjednika Express sarajevskog Avaza. Predavala je u osnovnim i srednjim školama u Zagrebu i Velikoj Gorici, a danas sa školskom televizijom i školskim listom “Majstori” promovira važnost strukovnih i obrtničkih zanimanja. Njezina fotografija Bageristice ušla je TOP 20 na međunarodnom foto natječaju “Skills in Action” koji je organizirao UNESCO-UNEVOC povodom Svjetskog dana vještina mladih 2019. Od prošle godine voditeljica je Županijskoga stručnog vijeća za izvannastavne aktivnosti Grada Zagreba.   

Upitali smo ju kako je nastala ideja za video o lijepom ponašanju na internetu, koja pravila vrijede u virtualnom svijetu, što sve uče djeca u udruzi Media talenti, koliko su djeca i mladi u Hrvatskoj medijski pismeni, jesu li svjesni opasnosti na internetu i što bi savjetovala djeci, ali i njihovim roditeljima koje moderne tehnologije također sve više preokupiraju.

Kako i kada je nastala ideja za video lekciju o pravilima lijepog ponašanja i komuniciranja na internetu? Je li je dobro prihvaćena?

Svake godine udruga za mlade Media talenti sudjeluje u Danima medijske pismenosti te pripremamo video materijale za natječaje koje organizira portal Medijskapismenost.hr. Zbog pandemije 2020., a zbog mjera zaštite od koronavirusa, cijeli program se odvijao na daljinu. Kako Media talente i školsku televiziju Majstori.tv vodim već šest godina, imala sam dovoljno snimljenih kadrova te sam pripremila video lekciju o pravilima lijepog ponašanja i komuniciranja na internetu, a koju mogu u svome radu koristiti i nastavnici drugih škola.

Lekcija je odlično prihvaćena, uz poruke i komentare na društvenim mrežama, prije svega vezanim za uloženi trud, kvalitetu materijala i dikciju. Imala sam čak i telefonske pozive od strane roditelja koji su imali potrebu javiti se, zahvaliti na ovoj video lekciji. To je bilo vrijeme kad nismo izlazili iz svojih domova i moram priznati da sam baš bila dirnuta pozitivnim reakcijama.

Kome je namijenjena lekcija i što sve sadrži?  

Lekcija je namijenjena prvenstveno srednjoškolcima, ali i učenicima viših razreda osnovne škole. Nakon video lekcije, učenici mogu riješiti kviz o sigurnom i odgovornom ponašanju na internetu te na taj način utvrditi naučeno. U pripremi ove lekcije korišteni su nastavni materijali “Poštivanje sebe i drugih u virtualnom svijetu”, autora Lane Ciboci, Igora Kanižaja i Danijela Labaša, koje su Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku objavili u sklopu Dana medijske pismenosti 2019.

Uz prizore iz TV reportaža i filmova Udruge Media talenti, u videu je korišten i spot za pjesmu “Dan bez mobitela” autorice Dragane Vučić Đekić, koju je otpjevala šestogodišnja Aura Đekić.

Koje su glavne poruke koje ste željeli prenijeti djeci i mladima? Kako se lijepo ponašati u virtualnom svijetu? Koje su glavne smjernice kojih bi se svi trebali pridržavati?

Iako ne vidimo osobu, pravila lijepog i pristojnog ponašanja jednako vrijede i u virtualnom, kao i u stvarnom svijetu. To znači da se prema svojim sugovornicima moramo odnositi s poštovanjem i pridržavati se pravila lijepog ponašanja. Na početku sam istaknula da kod dopisivanja treba izbjegavati korištenje velikih tiskanih slova jer u virtualnoj komunikaciji ona podrazumijevaju da ste ljuti te da na nekoga podižete glas ili vičete. Treba promisliti prije nego nekome odgovorimo na poruke u ljutnji.

Svatko ima pravo na privatnost i to treba poštovati te ako slučajno pročitamo neku poruku koja nije nama namijenjena, jednostavno to treba zaboraviti. Ne pretjerujete s emotikonima i emojijima. Ne objavljujte fotografije ili informacije o drugim osobama na internetu. Ne prosljeđujte oglase, lančana pisma. Ne sudjelujte u tuđim prepirkama i svađama. Ne prosljeđujte nasilne sadržaje. Uvijek navedite izvor, autora, stranicu, aplikaciju. To bi bilo ukratko ono najvažnije, no pozivam sve da svakako pogledaju video lekciju jer nije složena klasično, tj. onako kako je većina video lekcija u nastavi na daljinu izgledala.

Internet ima dobre, ali i loše strane? Možete li izdvojite neke primjere koji to potvrđuju? Jesu li djeca svjesna opasnosti koje im prijete na internetu?

Imamo sreće što živimo u vrijeme kada pritiskom na par tipki možemo doći do bilo koje informacije koja nas zanima – od recepta za ručak i vremenske prognoze, do obilaska virtualne izložbe u srcu Pariza i rješenja najtežih matematičkih zadataka. Možemo puno lakše učiti, biti bolje informirani, no ponekad mi se čini da mladi uopće nisu svjesni koji im je obim znanja na raspolaganju, odnosno oni jednostavno ne koriste dovoljno mogućnosti koje im internet pruža.

Što se tiče opasnosti, kako radim sa srednjoškolcima, većinom ih upozoravamo na opasnosti dijeljenja osobnih dokumenata i podataka online, upozoravamo ih na različite prevare kojima su izloženi, upozoravamo da ne šalju vlastite fotografije drugima, a zbog kojih bi im kasnije moglo biti neugodno. Kako znati koja je fotografija primjerena za dijeljenje? Učenicima kažem kako trebaju zamisliti da stižu u školu, a ta njihova fotografija je isprintana i zalijepljena na ulazna vrata i svi je mogu vidjeti. Kada tu situaciju vizualiziraju u mislima, lako im je donijeti ispravnu odluku, stisnuti sent ili delete.      

Jesu li djeca i mladi u Hrvatskoj dovoljno medijski pismeni? Kako situaciju promijeniti na bolje?

U prošlosti, ako nisi poznavao slova i nisi vladao vještinama čitanja i pisanja – bio si nepismen. Možemo slobodno reći, u ovo digitalno vrijeme, nepismen si ako nisi svladao pravila medijske pismenosti. Istraživanja pokazuju kako nove generacije djece i mladih sve više i više vremena provode pred ekranima. Slijedom toga, logičan zaključak bi bio da su mladi medijski pismeni, da zbog tog povećanja vremena pred ekranima, mladi bolje razumiju medije i vladaju njima, no to nije tako. Oni često uopće ne razlikuju informacije od dezinformacija, ne uočavaju propagandu, ne znaju pronaći i prepoznati pouzdane izvore informacija, nisu svjesni potencijalno štetnih utjecaja medijskih sadržaja, ne uočavaju važnost zaštite privatnosti i podataka u digitalnom svijetu.

U svome radu, mi, nastavnici, uočavamo i određene promjene u ponašanju kod učenika. Izrazito se skratilo vrijeme u kojem učenici mogu biti aktivno usredotočeni na rad, uočavamo slabije razvijene jezične vještine, rečenice su im sve siromašnije, uz engleske izraze u govoru, koriste skraćenice hrvatskih izraza pa i cijelih rečenica. Kod pisanih radova veliki broj učenika uopće više ne koristi kvačice, to jest, imamo novu generaciju učenika koji idu u školu i izražavaju se po nekim novim gramatičkim pravilima.

Kako promijeniti na bolje? Radom, vježbom, govoriti im, puno govoriti, upozoravati. Od toga silnog ponavljanja nešto će na kraju i ostati te će se znati postaviti u određenim životnim situacijama kad se za to ukaže prilika.

Kada i s kojim ciljem je nastala Udruga Media talenti? Kako izgledaju novinarske radionice za osnovnoškolce koje provodite?

Udruga Media talenti rodila se u zbornici Obrtničke i industrijske graditeljske škole, Zagreb. Naime, nekoliko kolega, na čelu sa mnom, pokrenulo je školsku televiziju Majstori.tv kao izvannastavnu aktivnost. Kako nismo imali potrebna sredstva za opremu, osnovali smo udrugu, počeli pisati projekte i sudjelovati na natječajima za udruge. Na taj način svoje djelovanje proširili smo na širu zajednicu, uspjeli smo kupiti potrebnu opremu i naši učenici, ali i učenici drugih škola, već šest godina aktivno snimaju, glume, pjevaju, fotografiraju, montiraju i proizvode program.

Prve četiri godine provodili smo jednom tjedno radionice za osnovnoškolce tijekom nastavne godine, a onda je stigla korona te zbog epidemioloških mjera nismo smjeli imati ništa organizirano za vanjske učenike u našem školskom studiju.   

Što sve snimate i što djeca uče? U kojim sve projektima sudjelujete?

Do sada smo snimili oko 300 videa. Promoviramo prije svega rad naših učenika i deficitarna zanimanja koja imamo, zatim sportske aktivnosti, volontiranje, pratimo provođenje Erasmus projekata, snimamo spotove. Uglavnom provodimo projekte i aktivnosti usmjerene na mlade. Također, sudjelujemo na različitim filmskim festivalima, osvajamo i nagrade. Dosta je toga iza nas, a izdvojila bih ovogodišnje sudjelovanje naših učenika na 27. Filmskoj reviji mladeži i 15. Four River Film Festival u Karlovcu te na Državnoj smotri školskoga filma u Zagrebu.

Na ovim festivalima sudjelovali smo s čak dva filma “I biti u bedu ponekad je u redu”. Riječ je o projektu kojeg smo provodili više mjeseci u našoj školi, a govori o važnosti očuvanja mentalnoga zdravlja te “WorldSkills 2022”, filmu koji je posvećen Državnom natjecanju učenika strukovnih škola s naglaskom na naša zanimanja: zidar, monter suhe gradnje, soboslikar ličioc dekorater i keramičar. Posljednji video iz naše montaže izašao je prije nekoliko dana. Naime, javili smo se na natječaj Interpretacijskog centra Muzej bećarca iz Pleternice, koji svoja vrata otvara 6. prosinca 2022. Učenike iz cijele Hrvatske pozvali su da sudjeluju na javnom natječaju i osvoje besplatan posjet njihovom centru. Naš rad možete pogledati na poveznici.

Što biste poručili djeci i mladima, a što njihovim roditeljima za kraj?

Pojam medijske pismenosti dosta je širok, puno toga uopće nismo stigli spomenuti u ovom razgovoru. Moja poruka za kraj nije upućena samo djeci, već i njihovim roditeljima: Ne budite robovi svojih mobilnih uređaja! Ne trebate odmah, iste sekunde, reagirati na svaki zvuk aplikacije, ne morate isti tren odgovoriti na poruku.

Također, smatram da nije rješenje oduzeti djeci uređaj, stavljati ih na taj način u kaznu. Mi, odrasli, svojim primjerom trebamo ih poučiti samokontroli, odgovornom upravljanju vremenom provedenim uz ekran. S djecom treba više razgovarati, treba ih poticati na kritičko razmišljanje, podsjećati i učiti djecu i mlade da sve oko sebe, a posebno u virtualnom svijetu, propituju i uporno traže istinu.       

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: privatna arhiva

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.