/‘ISTRAŽIVANJE MEĐU UČENICIMA’: Ravnateljica škole iz Požege: ‘Čak 87 posto djece smatra kako mediji mogu utjecati na porast nasilnog ponašanja’

‘ISTRAŽIVANJE MEĐU UČENICIMA’: Ravnateljica škole iz Požege: ‘Čak 87 posto djece smatra kako mediji mogu utjecati na porast nasilnog ponašanja’

“Desetogodišnjaci su svjesni negativnih utjecaja medija na njihov razvoj, ali i činjenice kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja”, rekla nam je mr.sc. Lidija Pecko, ravnateljica OŠ “Dobriša Cesarić” iz Požege i bivša učiteljica razredne nastave koja je tijekom siječnja 2021. godine provela zanimljivo istraživanje na temu utjecaja medija na četvrtaše. Pokazalo se kako su desetogodišnjaci itekako svjesni utjecaja medija na njihov život, kao i opasnosti prilikom korištenja modernih tehnologija.

Naime, čak 87 % ispitanika smatra kako mediji mogu utjecati na porast nasilnog ili nekog drugog neprimjerenog ponašanja. Isto tako smatraju kako mediji mogu manipulirati stavovima ljudi, širiti lažne vijesti i govor mržnje te utjecati na osjećaje i ponašanja ljudi (92 %).

U intervjuu za Generaciju Pecko nam je otkrila više o rezultatima istraživanja, medijskom odgoju u njihovoj školi, koliko su djeca i mladi u Hrvatskoj medijski pismeni, koja je uloga učitelja i roditelja u tom procesu i što bi poručila djeci, ali i odraslima vezano uz medije.

Kada i kako ste došli na ideju za istraživanje o utjecaju medija na učenike četvrtog razreda? Koji je cilj istraživanja?

Duži niz godina sam radila s učenicima temu medija i digitalnog obrazovanja. Kako su učenici četvrtih razreda vrlo stručni u pretraživanju interneta, i u razgovoru s njihovim roditelja spoznala sam kako često ne znaju što pretražiti, ali i koliko puno vremena provode na internetu. Sudionici istraživanja su bili učenici 4. b, 4. c i 4. d razreda Osnovne škole “Dobriša Cesarić” iz Požege tijekom siječnja 2021. godine. Mjerni instrument bio je anketni upitnik (Forms obrazac).

Cilj istraživanja je bio ispitivanje stavova o utjecaju medija na četvrtaše (desetogodišnjake), spoznajama o sigurnosti na internetu, utjecaju medija na dječji razvoj, spoznaje o nasilju u medijima, stereotipima u medijima. U anketnom ispitivanju sudjelovalo je 29 dječaka i 23 djevojčice četvrtog razreda Osnovne škole Dobriša Cesarić, Požega.

Što je istraživanje pokazalo? U kojoj mjeri mediji utječu na živote učenika?

Pokazalo se kako djeca medije koriste više puta dnevno (73 %), a od navedenih medija (novine, radio, elektronski mediji – internet, televizija) najčešće koriste elektronske medije (62 %) za zabavu (75 %). Smatraju kako je najveća prednost korištenja medija učenje (32,6 %). U velikom postotku, čak 87 % ispitanika smatra kako mediji mogu utjecati na porast nasilnog ili nekog drugog neprimjerenog ponašanja, isto tako smatraju kako mediji mogu manipulirati stavovima ljudi, širiti lažne vijesti i govor mržnje i utjecati na osjećaje i ponašanja ljudi (92 %). Ispitanici najviše koriste internet za igranje igrica (28.8 %), ali i za gledanje zabavnih video sadržaja (25 %). Svi ispitanici znaju što su društvene mreže, a od istih najviše koriste Viber (55.7 %). 77 % ispitanika ima pristup računalu/mobitelu/tabletu s internetom u vlastitoj sobi, a 44 % ispitanika nadzire roditelj za vrijeme boravka na računalu/mobitelu/tabletu koje ima pristup internetu. 

Boravak na računalu/mobitelu/tabletu roditelj zabranjuje i ograničava najčešće radi kako bi spriječio ovisnost djeteta o tehnologiji. 75 % ispitanika komunicira s nekom drugom osobom preko interneta, dok 83 % ispitanika ne dijeli privatne sadržaje (fotografije, video, osobne informacije poput kućne adrese, broja telefona) na društvenim mrežama. 90 % ispitanika je razgovaralo s roditeljima ili učiteljima o korištenju interneta i komunikaciji preko društvenih mreža, a 58 % ispitanika nije čulo za vršnjačko kiberzlostavljanje. S tvrdnjom kako internet uvijek ima pozitivne učinke, ispitanici su bili neodlučni 52 %. S tvrdnjom kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja 75 % ispitanika se slažu u potpunosti. S tvrdnjom kako je potrebno učiti u školi o korištenju novih medija i društvenih mreža 65 % ispitanika se slaže u potpunosti. Ispitanici nisu sigurni jesu li dovoljno medijski pismeni.

Kako gledate na rezultate istraživanja i jesu li vas neki odgovori iznenadili?

Kako su rezultati istraživanja pokazali da učenici četvrtih razreda najčešće koriste elektronske medije za zabavu više puta dnevno, internet za igre i gledanje zabavnih video sadržaja, većina ih ima računalo s pristupom internetu u svojoj sobi, većina ih komunicira s drugom osobom preko interneta, možemo zaključiti kako su mediji sastavni dio komunikacije među desetogodišnjacima. Mediji nisu ni štetni ni korisni, a mogu biti i jedno i drugo. Utječu na društvenu socijalizaciju i oblikuju identitet djece.

Ispitanici su svjesni utjecaja medija na nasilje, manipulaciju stavovima ljudi i problemom dezinformacija. Iznimno bitnu ulogu u izlaganju djece medijskim utjecajima imaju njihovi roditelji. Djeca uče u obitelji o životu s medijima, pa se pravilan odnos prema medijima mora vježbati. Roditelji trebaju stvoriti preduvjete i poučiti djecu korištenju medija i promatrati što djecu privlači. S druge strane, oni su djeci uzor i model, stoga je roditeljski odnos prema medijima za djecu neposredna orijentacija. Desetogodišnjaci su svjesni negativnih utjecaja medija na njihov razvoj, ali i činjenice kako društvene mreže mogu biti mjesto vršnjačkog nasilja. Ispitanici se slažu kako je potrebno više učiti o medijima jer nisu sigurni koliko su medijski pismeni.

Koliko su djeca i mladi u Hrvatskoj medijski pismeni? Koja je uloga roditelja, ali i učitelja u medijskom odgoju?

Mediji pružaju nove mogućnosti, ali se ne smije zanemariti novi komunikativni model koji promoviraju. Zbog toga je nužno razvijanje medijske kompetencije koja će osposobiti za prepoznavanje brojnih mogućnosti koje mediji nude. Bitna je uloga roditelja u medijskom odgoju. Roditelj najčešće misli da može sve riješiti kontrolom.

Nužno je imati nadzor nad sadržajem kojeg djeca pretražuju na internetu. Neke nasilne emisije koje djeca pogledaju jednom, neće ostaviti trajne posljedice, ali dugoročno i nekontrolirano konzumiranje istih treba izbjegavati. Jedno od takvih je vršnjačko kiberzlostavljanje. Kao novi oblik izražavanja nasilničkog ponašanja koje se svakodnevno širi i umrežava sve više djece i mladih. 

Kako izgleda medijski odgoj u OŠ “Dobriša Cesarić” u Požegi? Što djeca uče o medijima i kako razvijaju medijsku pismenost?  

Medijski odgoj u našoj školi proteže se kroz sve međupredmetne teme i nalazi se u svakom predmetnom kurikulumu. U nastavi se koriste i tableti koji im olakšavaju nastavu od prvog razreda osnovne škole. Učitelji prenose znanja o medijima kroz satove predmeta, sata razrednika, izvannastavne aktivnosti, izbornu nastavu, radeći na brojim projektima.

Uče ih kako kritički promišljati o medijima, prepoznati funkciju medijskog sadržaja, usvojiti komunikacijske kompetencije- za društvo znanja, interaktivno djelovanje i interaktivnu upotrebu medijskih sredstava, za samokritičnost, prepoznati i procijeniti koliko i na koji način je pojedini medij bitan za društvo.

Što biste savjetovali djeci i mladima, a što roditeljima za kraj?

Mediji i uznapredovala informacijsko komunikacijska tehnologija znatno utječe na živote učenika, ali i na sve ostale skupine ljudi. Mediji postaju sredstva informiranja, obrazovanja i zabave. Sredstvo su oblikovanja stavova, a djeca su njima izložena od najranijeg doba, i imaju važnu ulogu u odgoju djece.

Važno je obratiti pozornost na sadržaje koja djeca gledaju i tako spriječiti negativne posljedice koje mediji donose. Od najranije dobi potrebno obrazovati djecu da, potpuno svjesni tehnologije i brzine kojom se šire informacije, znaju prepoznati i gledati kvalitetan sadržaj i biti medijski pismene osobe. Pri tome skrenuti pozornost i na odrasle i na roditelje, na cjeloživotno učenje.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: privatna arhiva

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.