/Šterc: Demografski gubici su katastrofalni, a iz Hrvatske se ne bježi samo zbog posla

Šterc: Demografski gubici su katastrofalni, a iz Hrvatske se ne bježi samo zbog posla

„Hrvatsku je od ulaska u Europsku uniju napustilo od 235.000 do čak 350.000 osoba. To je totalna demografska katastrofa koju se ne može opravdavati samo otvorenim granicama. Odlaze i cijele obitelji, kao što je vidljivo i po smanjenju broja djece u školama“,  rekao nam je dr. sc. Stjepan Šterc, jedan od naših vodećih demografa. Ovaj ugledni profesor s Hrvatskih studija već godinama javno upozorava na masovno iseljavanje iz Hrvatske i negativne demografske trendove. No naši političari, kako ističe, dosad nisu pokazali interes za ovu najvažniju problematiku suvremene Hrvatske. Kao voditelj Radne skupine koja je osmislila novi Studij demografije i hrvatskog iseljeništva na Hrvatskim studijima, Šterc nam je otkrio koji je cilj studija, ali i komentirao razmjere demografske katastrofe, odlazak školaraca iz zemlje, ostavku Marina Strmote i kako bi trebala izgledati demografska revitalizacija zemlje.

Hrvatsku je od ulaska u Europsku uniju napustilo više od 150.000 stanovnika. Slažete li se s ovim procjenama? Je li ovdje uglavnom riječ o mladima koji odlaze iz zemlje zbog pronalaska posla?

Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju sasvim sigurno izgubila iseljavanjem preko 150.000 osoba prema podacima o godišnjem iseljavanju, procjenama ukupnog stanovništva i registriranoj migracijskoj bilanci Državnog zavoda za statistiku. Prema službenim podacima zemalja useljavanja, primjerice njemačkog DESTATISA, vrlo vjerojatno i preko 250.000, a neke procjene potvrđuju i dvostruko veće iseljavanje od službenih podataka Državnog zavoda za statistiku.

Istovremeno smo prirodnim putem izgubili oko 85.000 osoba (razlika između broja rođenih i umrlih) pa i najmanji sumarni podatak prirodnog pada i negativne vanjske migracijske bilance potvrđuje silne demografske gubitke Hrvatske koje ne može nadoknaditi niti jedan model fondovskog povlačenja Unijinih (naših) novaca.

Nedavno ste izjavili kako je problematično i to što je Hrvatsku napustio i veliki broj djece do 14 godina. O koliko je školaraca riječ?

Podaci o broju učenika osnovnih i srednjih škola na početku školskih godina neosporno su točni jer se učenici bilježe imenom i prezimenom, a potvrđuju smanjenje za oko 40.000 učenika od ulaska u Europsku uniju. Korekcijom godišnjeg smanjenja rodnosti (specifični mortalitet nije signifikantan), moguće je potvrditi iseljavanje školske dobi za oko 35.000 djece, a s njihovim udjelom u iseljavanju u standardnim migracijama i ukupni broj iseljenih preko 150.000 osoba.

Depopulacija u rasponu od 235.000 do čak 350.000 osoba od ulaska u EU u samo pet godina totalna je demografska katastrofa koju se ne može opravdavati samo otvorenim granicama. Odlaze i cijele obitelji, kao što je vidljivo i po smanjenju broja djece u školama. Nisu više dominantni razlozi samo traženje posla, nego su primarni po najnovijim anketama bijeg od neuređenog društva i upravljačkog sustava.

‘Pad nezaposlenosti izravna je posljedica odlaska’

Uz odljev mozgova, Hrvatska spada u skupinu od 15 posto zemalja s najstarijom populacijom u svijetu. Kako komentirate ove negativne demografske trendove?

Hrvatska danas ima već 19,8 posto stanovništva starijeg od 65 godina u ukupnom ili 818.300 osoba, dok mlađeg od 19 godina ima 816.699 ili 19,8 posto. Tip je dobnog sastava duboka starost s već prvim pokazateljima izrazito duboke starosti (zadnji i najgori tip demografske podjele), s prosječnom starošću vjerojatno bliže 45 godina, s najbrojnijom jednogodišnjom dobnom skupinom starom 62 godine i tako dalje.

Prema svim tim pokazateljima hrvatska je populacija među pet najstarijih u svijetu, što su potvrdili stručnjaci UN-a. Kako komentiram? Ne događa se slučajno i aboliranje je političkog sustava koji upravlja Hrvatskom nemoguće. 

U posljednje vrijeme svjedočimo padu broja nezaposlenih. No je li to ponajviše zbog odlaska stanovništva?

Nevjerojatno zvuče hvalospjevi resornih birokrata o padu broja nezaposlenih i pripisivanje si uspjeha kad je apsolutno svima jasno kako je pad nezaposlenosti izravna posljedica odlaska. Hrvatska gubi najvitalniji dio radne snage, gubi svoje visokoobrazovno stanovništvo primarno i gubi inovacijski razvojni potencijal.

Iseljavanje nije zahvatilo samo onaj dio populacije koji je izravno vezan poslovnim, radnim, financijskim i sličnim relacijama s recentnom vlašću u Hrvatskoj na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Usporedba porasta zaposlenosti, pada nezaposlenosti i razine iseljavanja na godišnjoj razini jasno potvrđuje izravnu korelaciju pada nezaposlenosti i siline iseljavanja iz Hrvatske.

‘Želimo privući djecu naših iseljenika’

Hrvatski studiji pokreću novi Studij demografije i hrvatskog iseljeništva. Možete li nam reći ponešto o tome?

Bilo je i krajnje vrijeme da se najvažnija problematika suvremene Hrvatske podigne na akademsku znanstveno-predavačku razinu i hrvatsko iseljeništvo počne sagledavati kao veliko hrvatsko bogatstvo i potencijal u svakom smislu. Najlogičnije mjesto takvom studiju su upravo Hrvatski studiji, što je na neki način i njihov povratak na početnu ideju nakon turbulencija izazvanih prvenstveno sebičnim nastojanjem zbrinjavanja i planskim odmakom iz hrvatskih znanstvenih tema.

Novi će studij nastojati privući djecu naših iseljenika, strane zainteresirane studente za specifičnost studija i posebice domaće studente i učenike koji teško prihvaćaju akademsku i školsku dosadu koju su prolazili ili prolaze. Uostalom, Hrvatska ima već danas više ljudi s hrvatskim identitetom izvan zemlje, nego u Hrvatskoj i svatko tko predstavlja Hrvatsku u diplomaciji, gospodarstvu, obrazovanju i sličnim djelatnostima izvan Hrvatske mora puno toga znati i o hrvatskom iseljeništvu. Osnovni je cilj studija postaviti demografsku problematiku i hrvatsko iseljeništvo u temelj hrvatske razvojne budućnosti s prvom znanstvenom granskom navalom, koliko god to teško prihvaćaju i razumiju usputni prolaznici kroz hrvatsku stvarnost.

Surađujete i sa Svjetskim savezom mladih Hrvatska koji je pozvao Vladu i sve odgovorne da se ozbiljno uhvate rješavanja ovoga problema i da donesu konkretnu strategiju demografske revitalizacije. Kakve zajedničke projekte planirate?

Svjetski je savez mladih sa svojim pristupom, stručnošću, stavovima, entuzijazmom i interesom za hrvatsku budućnost za mene bio veliko pozitivno iznenađenje. Još veće što nisu imali nikakvog kompleksa prema političkom diktatu i pozicijskom prenemaganju, nego su jasno, nedvosmisleno i bez ikakvog kalkuliranja poručili odgovornima u političkom sustavu kako je vrijeme za konkretna rješenja i postupanja.

Nadam se i nastavku, a programski surađujemo na istraživačkim projektima demografske obnove i hrvatskog iseljeništva u kombinaciji udruga i znanstvenih ustanova i pojedinaca. Vjerujem kako će kroz takve obrasce suradnje dio njih iz Saveza završiti u znanosti i uvijek imati snage ukazivati na nepovoljni smjer Hrvatske.  

Istraživanje koje je Savez proveo među mladima u Hrvatskoj otkriva da mladi žele ostati u Hrvatskoj i osnovati obitelj, ali na ostvarenje te želje utječu nesigurna primanja, rješavanje stambenog pitanja, osiguranje financijske neovisnosti te strah od gubitka radnog mjesta nakon povratka s rodiljnog dopusta. Jesu li i Vaša istraživanja pokazala isto i kako zadržati mlade u Hrvatskoj?

Gubitak radnog mjesta po povratku s porodiljskog dopusta ili bolje rečeno porodiljskog podizanja djece nikad u zemlji koja ovako demografski nestaje ne bi smio biti prisutan. Davno je već to trebalo riješiti promjenom zakona o radu, kao i osigurati financijsku, materijalnu i stambenu sigurnost mladih obitelji s djecom promjenom poreznih stopa, kreditnih uvjeta, stavljanjem u tu funkciju gotovo 30.000 državnih stanova i sličnim odlukama i postupanjima izvršne vlasti. Nije to atomska fizika, razbijanje atoma ili svemirski program s letom na Mars, već samo pitanje želje i razumijevanja problematike koja će silno opteretiti hrvatsku budućnost i sve temeljne sustave u zemlji.

Mlade u Hrvatskoj nismo niti pokušali zadržati nego smo ih mirno isporučili drugima jer nama nisu potrebni. Nije bilo niti jednog jedinog ozbiljnijeg programa za mlade, za njihove ideje, za njihovo usmjeravanje u ruralne sredine kao nositelje inovacija u okviru regionalnog razvoja… Porezni sustav nam služi samo za naplatu, umjesto usmjeravanje razvoja, zadržavanje mladih, poticanje obiteljskih uvjeta i slično, dok su ostali resori usmjereni uglavnom prema političkim pokroviteljima, interesnim grupama i nasljednim navikama.  

‘Treba nam demografska obnova’

Prijeti li nam demografski slom zemlje? Kako treba pristupiti rješavanju ovog problema? Koje mjere predlažete i kako bi trebala izgledati demografska revitalizacija?

Hrvatskoj je potrebna jasna demografska obnova koja uključuje demografsku, obiteljsku, socijalnu i druge odnosne politike. Stvar je komplementarna s puno toga, a sve bi se trebalo rješavati po konceptu regionalnog razvitka. Zato je ranije u okviru obnove i postavljena Uprava za regionalni razvitak iz koje je nastalo današnje ministarstvo.

Hrvatskoj je potrebna i strateška razina odlučivanja o demografskoj problematici i intelektualna i stručno-znanstvena razina upravljanja i niz pretpostavki provođenja revitalizacije, počevši od redistribucije državne uprave i ciljanog i planskog postavljanja pojedinih resora u prostore granskog potencijala. Tek bi nakon takvih poteza trebale uslijediti demografske financijske, radne, stambene i ostale opće mjere primarno vezane za sigurnost djece, žena i mladih obitelji, uz prethodno signiranje manje važnih stavki u proračunu i njihovo preusmjeravanje u novom proračunu u rješavanje velikih demografskih problema naše zemlje.

Kako ocjenjujete dosadašnje demografske mjere poput rasta naknade na 4.000 kuna za drugih šest mjeseci rodiljnog dopusta?

Svaka je mjera dobrodošla i u svojoj je osnovi pozitivna, ali bez ozbiljnijeg i cjelovitijeg zahvata nema potrebnu funkcionalnu svrhu. Najjednostavnije je reći podignimo gospodarstvo i plaće i stvar će se riješiti samo od sebe. Neće, jer se nije riješila niti u Njemačkoj koja ima uređeno gospodarstvo.

Osim toga, nisu to naknade, nego zaslužena primanja u podizanju obitelji i stvaranju budućnosti za sve ostale i s njima još uvijek kažnjavamo žene s većim primanjima od tih 4.000 kuna. Ukupno gledajući, dosad učinjeno ne bih nazvao demografskim mjerama, već pokušajima djelovanja socijalne politike na demografsku revitalizaciju.

‘Budućnost ostaje na savezima mladih i Strmoti’ 

Smatrate li da je ministrica Nada Murganić dorasla ovom zadatku? Koga Vi vidite kao ključnu osobu za rješavanje pitanja demografije?

Odnos prema hrvatskim demografskim problemima je vjerojatno i najveća vladina pogreška, a pozicija problematike i selekcija oko nje isto takva zabluda. Budućnost ostaje na ovakvim savezima mladih i Marinu Strmoti.  

Kako komentirate ostavku državnog tajnika za demografiju Marina Strmote?

Marin Strmota je svojim postupkom pokazao svu pozadinu odnosa prema najvažnijem problemu suvremene Hrvatske i nije više mogao glumiti znanstveni paravan političkom poigravanju s nestankom Hrvatske. Međutim, političkom sivilu niti tim postupkom nije promijenio smjer jer njima znanstvenik niti ne treba, sve dok imaju podršku političkog vrha i njihovu nezainteresiranost za problem demografskog nestanka.

Na okruglom stolu ‘Demografska obnova: ključ obnove Hrvatske’ izjavili ste da naši političari ništa ne poduzimaju i ne razumiju pitanje demografske obnove. Zašto je tome tako i kako stati na kraj manjku političke volje da se demografski problem konačno počne rješavati?

Malo bih se korigirao, iako uglavnom malo toga smislenog, opravdanog i potrebnog poduzimaju i sad naglasio kako naši političari nakon protoka vremena sve znaju i jako dobro razumiju važnost demografske problematike, ali ih ona ne zanima. Demografska problematika nema svog lobija, nema interesnih grupa, ne donosi nikom poseban profit i uglavnom počiva na znanstvenom entuzijazmu i hrvatskom idealizmu. Kategorijama koje u današnjem načinu vladanja Hrvatskom spadaju u čisti arhaik.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: screenshot