/Tena Perišin: Mediji su loši, ali su novinari potrebni!

Tena Perišin: Mediji su loši, ali su novinari potrebni!

“Mnogo toga dugujem radu u novinarstvu. Kada pogledam unatrag, da nije bilo toga, ne bih nikada upoznala tolike zanimljive ljude i bila na potpuno neobičnim mjestima”, rekla nam je Tena Perišin, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i dobitnica državne nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti. Ova voditeljica Televizije Student, na studiju novinarstva predaje još od 2002. godine, a kroz teoriju i praksu odgojila je više generacija televizijskih novinara. Uz akademsku, ostvarila je i bogatu novinarsku karijeru radeći na HRT-u kao urednica, novinarka i reporterka.

U razgovoru za naš portal otkrila nam je koliko joj znači ovo priznanje, kako je došlo do pokretanja Televizije Student, ali i koliko je zaista loše stanje u medijima i novinarstvu danas te gdje vidi rješenje za ‘ozdravljenje’ ove još uvijek nužne struke.

Dobili ste državnu nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti “za niz kontinuiranih aktivnosti usmjerenih na razvijanje inovativnih pristupa popularizacije znanosti, obrazovanja o medijima i za medije te novinarstva kao struke, uvijek u kombinaciji s temama i problemima koji su od iznimnoga društvenog značaja. Koliko Vam znači ovo priznanje? 

Naravno da mi znači jako puno. I sam naziv nagrade je zaista konkretan. Znala sam da sam predložena za nagradu od strane Fakulteta, ali me zaista obradovalo kada sam čula da sam dobila nagradu. To nije priznanje samo meni već i mojim suradnicima i studentima na Televiziji Student s kojima sam odradila brojne projekte koji su svi imali edukacijsku crtu i promidžbu znanja.

Kako komentirate da su profesorima s Fakulteta političkih znanosti pripale čak četiri nagrade?

Naravno da je to priznanje za Fakultet na kojem postoje dva studija – Politologija i Novinarstvo. Kolege profesori s  Politologije Tihomir Cipek i Davor Boban dobili su nagradu za knjigu “Politički sustav Rusije”, dok je Krešimir Petković također nagrađen za knjigu. Ja dolazim s Novinarstva, a nagrada je specifična jer je istaknuto da sam je dobila za kontinuirani rad i niz projekata u 2017. čiji je zajednički nazivnik – znanstveno i medijsko opismenjavanje.

Kako je došlo do pokretanja Televizije Student? Tko je sve uključen u ovaj projekt?

Televizija Student postoji već šest godina, a sve je krenulo iz TV studija koji smo pokrenuli još prije 16 godina, u vrijeme kada smo počeli i s praktičnom nastavom televizijskog novinarstva. U radu TV Studenta uključili smo naše studente demonstratore, a od suradnika bih željela istaknuti Igora Mirkovića, glavnog urednika Televizije Student, zatim našeg multimedijskog specijalista Dejana Oblaka, asistenticu Petru Kovačević, urednicu emisije Akademska četvrt, Višnju Skorin, Dadu Finzira, Radu Pažametu i brojne druge koji su doprinijeli ovom projektu.

Pet dana u tjednu na HRT4 studenti emitiraju svoje petnaestominutne emisije. O kakvim je emisijama riječ i jesu li dobro primljene?

U tim emisijama emitiramo najbolje priloge naših studenata, a studenti su i urednici emisija. One se realiziraju na Televiziji Student i onda šalju kao gotov paket na HRT. Tamo povremeno emitiramo i kraće dokumentarce ili duže reportaže, a ta suradnja traje otkako je pokrenut HRT4. Moram spomenuti da studentima – budućim novinarima dopuštaju uredničku i kreativnu slobodu.

 Kako biste opisali stanje u medijima i novinarstvu danas? Kako poboljšati kvalitetu novinarstva?

Nemam dovoljno redaka za opisati stanje. Zato ću reći da je stanje loše, da su mediji loši. Ali novinarstvo nam je još uvijek potrebno. Zato se u ozbiljnim medijskim kućama razmišlja o novim kreativnim formama i originalnom sadržaju koje nije usmjeren samo na broj klikova na internetskim stranicama.

Da bi se kvaliteta novinarstva poboljšala potrebno je više originalnih sadržaja. Novinari su i dalje potrebni da ljudima kažu ono što bi trebali znati, a ne samo ono što “navodno” žele znati.

U Vašim javnim nastupima spominjali ste trend tzv. konstruktivnog novinarstva. O kakvom je trendu riječ i može li se on ostvariti u Hrvatskoj?

Trend konstruktivnog novinarstva pojavio se u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj, to je novinarstvo koje postavlja osnovna pitanja 5W (tko, što, gdje, kada i zašto) i How (kako), a onda odgovara i na pitanje – što dalje? To je novinarstvo koje se ne bazira samo na negativnim i senzacionalističkim vijestima nego prije sveg daje kontekst. Malo je nespretan naziv “konstruktivno novinarstvo”, pogotovo u našim krajevima. Uvijek se postavlja pitanje -konstruktivno u odnosu na što? Po meni je to povratak osnovnim profesionalnim postulatima novinarstva.

Možete li usporediti studente novinarstva danas s prijašnjim generacijama. Primjećujete li razlike i što zanima današnje studente?

Nekada je televizija svima bila jako privlačna i bila je velika “navala” na taj smjer koji se upisuje na trećoj godini. Tolika, da sam morala raditi rang liste prema uspjehu studenata na prethodnoj godini kako bih mogla negdje podvući crtu. Sada je ponešto drugačije, ali studentima dajemo slobodu da eksperimentiraju s različitim formama video izražavanja – od web video priloga do reportaža i dokumentarnih filmova.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: privatna arhiva