/‘DAN HRVATSKE KNJIGE, 500 GODINA JUDITE’ Evo tko su dobitnici nagrade Judita – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini

‘DAN HRVATSKE KNJIGE, 500 GODINA JUDITE’ Evo tko su dobitnici nagrade Judita – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini

Prije točno 500 godina otac hrvatske književnosti, Marko Marulić dovršio je svoje slavno djelo – Judita. Ovogodišnja obljetnica Društva hrvatskih književnika posebno svečana zahvaljujući tom velikom jubileju. Dodjela nagrada JuditaDavidias Slavić emitirana je na YouTube kanalu Društva hrvatskih književnika.

Judita je prvi umjetnički ep u hrvatskoj književnosti napisan 1501. na narodnom jeziku, a objavljen u Veneciji 1521. godine. Prevedena je na mnoge svjetske jezike te je za Marulićeva života doživjela čak tri izdanja u 18 mjeseci i kao takva svjedoči o značajnome mjestu hrvatske kulture u europskim okvirima.

Hrvatski sabor je donio Odluku o proglašenju 2021. godine “Godinom Marka Marulića”. Godina Marka Marulića obilježavat će se od 22. travnja ove do 22. travnja 2022. godine.

Vrijeme u kojemu je ep nastao vrijeme je stalnih osmanlijskih napada na hrvatski prostor, no u samome se epu ni na jednome mjestu ne spominju Osmanlije. U književnim djelima nastalima u razdoblju humanizma i renesanse (od 14. do kraja 16. stoljeća) čest je prikaz osmanlijske opasnosti.

Marulić piše o hrabroj udovici Juditi koja je spasila svoj narod od Asiraca kako bi svome narodu pružio utjehu u onim teškim vremenima, ohrabrio ga i potaknuo na otpor nadmoćnijemu neprijatelju, naravno uz Božju pomoć. Preneseno značenje kojim se poslužio trebalo je njegovim suvremenicima savjetovati da će njihova dobrota, poštenje i bogobojaznost odbiti osmanlijsku vojsku i osloboditi Dalmaciju od Osmanlija. Marulićeva je ideja bila Juditinim primjerom podignuti svijest građana dalmatinskih gradova te ih potaknuti da i oni ustraju u borbi protiv Osmanlija.

Na današnji dan, 22. travnja 1990. godine osnovano je i Društvo hrvatskih književnika koje i danas djeluje kao čuvar pisane riječi. Naime, u promjenljivim političkim, ekonomskim i kulturnim okolnostima, Društvo hrvatskih književnika nastoji sačuvati i trajno vrjednovati hrvatsku književnu baštinu i skrbiti o njezinoj prezentaciji, ali i “poticati i unaprjeđivati suvremeno književno stvaralaštvo i vrjednovanje hrvatske književnosti kroz svoje izdavaštvo, brinuti se o razvitku i položaju hrvatskoga jezika, promicati knjigu i čitanje, posebice među mladima, i raditi na međunarodnoj afirmaciji hrvatske književnosti i kulture”, stoji u opisu Društva.

Ovogodišnji dobitnik nagrade Judita – za najbolju knjigu ili studiju o hrvatskoj književnoj baštini je akademik Luko Paljetak za zbirku studija iz hrvatske književnosti “Književni pretinci”, nagradu Davidias – za najbolji prijevod djela iz hrvatske književne baštine na strane jezike ili najbolju knjigu, studiju inozemnog kroatista o hrvatskoj književnoj baštini, dobio je poljski slavist i prevoditelj Maciej Czerwiński, a nagradu za mlade autore Slavić – Lora Tomaš.

Bjonda Lučić

Foto: Unsplash ilustracija