/Carski otok ima jedinstveni pokladni običaj iz 15. stoljeća: Naši mladi ga obožavaju!

Carski otok ima jedinstveni pokladni običaj iz 15. stoljeća: Naši mladi ga obožavaju!

Na Lastovu, našem najjužnijem naseljenom otoku koji broji 835 stanovnika, upravo traje Lastovski poklad, jedan od najstarijih živućih pokladnih običaja na ovim prostorima. Vrijeme je to zabave, opuštanja i bježanja od društvene i vjerske životne stege, a postoji još od davnih vremena. O ovoj tradiciji koja je stara stoljećima, kao i njezinom značaju za Lastovce upitali smo Tončija Grgurevića (62), koji je treću godinu zaredom ‘kapo sale’ ili voditelj poklada. Tonči nam je opisao kako izgleda Lastovski poklad, koja su glavna događanja te zašto u njemu uživaju i mladi i stari stanovnici otoka.

“Ove godine slavimo 536. Lastovskog poklada. Običaj je to koji se prenosi usmenom predajom, a imamo i pismeni zapis običaja koji datira iz 1483. godine. Svi mladi, i djevojke i mladići, su oduševljeni učešćem u Pokladu, čak i od ranog djetinjstva. Meni predstavlja najveće veselje i razonodu kroz tekuću godinu, a velika većina Lastovaca će to potvrditi”, rekao nam je Tonči.

Tonči je istaknuo kako pokladni običaji na Lastovu počinju blagdanom Sv. Antuna, 17. siječnja i traju do Čiste srijede, a iznimno mogu započeti i na blagdan Sv. Tri kralja – 6. siječnja.

“U pokladama sudjeluje oko 200 Lastovaca. Muški se oblače u pokladare, a žene u lijepe maškare. Kostimi se šiju ili naručuju kod žena, a pokladarima odoru šiju krojači”, istaknuo je Tonči i dodao kako je odora pokladara zahtjevna i skupa.

“Pokladar na sebi uvijek ima bijelu košulju, crne hlače klasičnog kroja, crne čarape i crne cipele, a na glavi nosi engleski polucilindar (klobuk) ukrašen kiticom od umjetnog cvijeća i perja”.

Opisao nam je i koja su glavna događanja u sklopu ove manifestacije.

“Na Tri kralja bira se kapo sale, a na Sv. Antuna započinju plesne večeri. Gospa Kandalora je važan dan u Pokladima. Na Kandaloru se organizira večera, a prije večere svi skupa uz pratnju lire idu ‘zahalekat’ pod kostanju pjevajući u dvije grupe “Podiglo se malo četovanje”. Na Pretili četvrtak ide se halekati, odnosno pjevati pod kostanju. Pretila subota je dan za maskenbal, a Pretila nedjelja posvećena je dječjim maškarama”, opisao nam je Tonči.

Na Pretili ponedjeljak, dodao je izrađuje se Poklad, lutka od slame i bombe (petarde) koja je simbol svih događanja tijekom poklada.

“Poslije izrade Poklada je zajednički ručak, a zatim se ide po selu od kuće do kuće i kupe se jaja koja se jedu na Čistu srijedu. Svi sudionici kupljenja jaja budu obučeni kao grube maškare”, istaknuo je Tonči.

Tonči Grgurević s kćeri Carlom Lučiom

No najsvečaniji i najvažniji dan u pokladnim običajima je Pokladni utorak.

“U osam sati ujutro se ide uzeti uzu (konop od 270 metara) kod domaćina kod kojeg uza bude skladištena preko godine. Nakon što je uza rastegnuta, na Pokladarevoj grži se opali jedna bomba, viče se povik ‘uvo’ tri puta na Gornjoj luci, kao i na Pokladarovoj grži te potom svi zajedno idu na salu uz pjevanje pokladarskih pjesmi. Na Pokladni utorak podne zvoni u jedanaest sati. To je znak da se svi sudionici običaja pripreme za završnu svečanost”, objasnio je Tonči.

U podne se pokladari okupljaju na salu, dodao je, a povorka ide dovesti sanatura i tovara koji nosi Poklada kroz selo. Poklad na uzu, na Pokladarevoj grži, mora biti točno u 15 sati.

“Poklad se niz uzu spušta tri puta, kojom prilikom pucaju prvi puta pet bombi, drugi puta sedam bombi i treći puta devet bombi. Nakon cujanja, odnosno spuštanja pokladari otplešu Pokladarsko kolo na Gornjoj luci te Pokladarska četa ide dalje prema Dolcu (trgu između OŠ Braća Glumac i Župne crkve Sv. Kuzma i Damjan) uz pratnju lire obilazeći sulare i pjevajući pokladarske pjesme. Pred kraj Pokladarskog kola, na Dolac dolaze Maškari i oni počnu plesati kolo.

Nakon što Maškari otplešu svoje kolo, spajaju se s pokladarima. Meštar od Poklada svlači Poklada i stavlja ga na visoki kolac, nakon čega se pristupa paljenju Poklada. Kad je Poklad izgorio, kreće vatromet i pjevaju se himna Lastova i državna himna. Na kraju zvoni “Zdrava Marija”.

Nakon predaha i odmora, u večernjim satima organizira se ples – Balo na salu. Pokladari na ples dolaze obučeni u svoje svečane odore.

“Kapo sale najavljuje balo ili ples za pokladare, a zatim i maškare. U 23 sata zvone zvona s crkve Sv. Kuzme i Damjana, što je znak da se ide na zadnju mrsnu večeru, poslije koje se nastavlja ples do jutarnjih sati”, zaključio je Tonči i za kraj poručio:

“Lastovci su sretni i ponosni što imaju ovo kulturno blago koje je prepoznalo Ministarstvo kulture i proglasilo ga nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Mi ćemo ga i dalje njegovati te ga s veseljem prenositi s generacije na generaciju”.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: privatna arhiva