Camino de Santiago ili Put sv. Jakova predstavlja hodočasničku rutu dugu oko 800 kilometara, a koju godišnje propješači više od 320.000 hodočasnika. Vijeće Europe, 1987., dodijelilo joj je titulu Glavne ulice Europe, da bi UNESCO, 1993. godine, španjolski i francuski dio puta za Santiago de Compostelu unio na popis svjetske kulturne baštine. Mreža puteva sv. Jakova koji vode u jedan od vodećih svjetskih hodočasničkih centara prostire se diljem Europe, piše HKM.

Hrvatska se uključuje u mrežu poznatih hodočasničkih Camino puteva – odnosno Put sv. Jakova. Nakon što je prije dvije godine označen put kroz Krk, ove godine Bratovština sv. Jakova apostola iz Samobora kreće u sedmogodišnji projekt označavanja drugih trasa po Lijepoj našoj koji će sveukupno biti dugi oko dvije tisuće kilometara.

Član Bratovštine, Radovan Librić, je za Hrvatsku katoličku mrežu poručio kako je u planu označavanje dviju dionica i spojne rute. Za Sjevernu dionicu se razmatra opcija polaska iz Osijeka ili Vukovara pa kroz Varaždin do Marije Bistrice, a Južna bi prolazila kroz Dubrovnik, Sinj, Split, Rijeku i Trst. Spojne dionice bi bile kod Marije Bistrice, Zagreba i Rijeke.

Ove godine je pak planirano označiti put kroz Podravinu – od Ferdinandovca do Ludbrega te kroz Imotsku krajinu. Kasnije se ti putevi spajaju na druge trase diljem Europe – te na koncu vode hodočasnike do Santiago de Compostele u Španjolskoj.

bl

Foto: Unsplash