/Hrvatsko tržište rada u lošem je stanju: Mladi odlaze u inozemstvo jer su za iste poslove bolje plaćeni; evo što kažu iz Ministarstava

Hrvatsko tržište rada u lošem je stanju: Mladi odlaze u inozemstvo jer su za iste poslove bolje plaćeni; evo što kažu iz Ministarstava

Problem nezaposlenosti među mladima postoji i u zemljama Europske unije.  Mediji već dugo upozoravaju na brojna iseljavanja mladih iz Hrvatske. Poseban  je problem, naravno, nezaposlenost ili nemogućnost pronalaska posla u odgovarajućem stupnju obrazovanja i željenom sektoru.

U Hrvatskoj je posljednjih godina zamjetan velik broj suficitarnih zanimanja poput sve većeg broja ekonomista, pravnika i određenih profesorskih smjerova.

Ova zanimanja nastaju upravo zbog prevelikog broja kvota upisa na fakultete i srednje škole suficitarnih zanimanja te zbog slabe opservacije obrazovnog sustava prema potražnji tržišta rada.

Tržište rada na prostorima Republike Hrvatske ujedno je i osjetljivo pitanje za koje se veže velik broj problema, a neki od njih su:

  • male plaće za visokoobrazovane osobe
  • nedostatak adekvatnih radnih mjesta
  • iseljavanje mladih u inozemstvo
  • nezaposlenost.

Kako bi provjerili trenutnu situaciju u Hrvatskoj s portala Mimladi.hr kontaktirali su Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Zanimalo ih je koliko se zapravo radi na usklađivanju obrazovnog sustava s potražnjom određenih zanimanja na tržištu rada.

„Vlada Republike Hrvatske sukladno smjernicama strategija Europske unije donijela je Uredbu o:

  • praćenju
  • analizi
  • predviđanju

potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku.

Temeljem ove Uredbe Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je “Plan i metodologiju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te izradi preporuka za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.”

Sukladno utvrđenoj metodologiji, Zavod izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja i dostavlja ih:

  • Ministarstvu znanosti i obrazovanja
  • tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
  • sektorskim vijećima
  • obrazovnim ustanovama.

Prilikom planiranja strukture upisa u I. razrede srednjih škola Ministarstvo, osnivači i srednje škole uzimaju u obzir Preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu i upisnu politiku.

Njihov cilj je smanjenje strukturne neusklađenosti između obrazovanja i ponude rada i potražnje za radom, a sukladno preporukama sadržanim u strateškim europskim dokumentima i inicijativama“, odgovorili su iz Ministarstva.

“Ministarstvo znanosti i obrazovanja 2019. godine izradilo je i donijelo odlukom Smjernice za izradu Mreže školskih ustanova i programa odgoja i obrazovanja s ciljem:

  • zadovoljavanja potreba tržišta rada
  • udovoljavanja zahtjevima dostupnosti i racionalnoga raspolaganja resursima (optimalna iskoristivost postojećih prostornih, materijalnih i kadrovskih kapaciteta)
  • omogućavanja jednake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja i jednakih mogućnosti školovanja usporedive sa standardima Europske unije
  • podizanje razine opremljenosti škola
  • okrupnjavanje škola i programa.

Isto tako, novi strateški dokumenti Republike Hrvatske za razdoblje do 2027. godine i zakonodavni okvir u području strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih predviđaju intervencije.

Njima je cilj daljnje usklađivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada i osiguravanje potpora polaznicima uspostavom sustava stipendiranja i vaučera za deficitarna zanimanja i stjecanje vještina potrebnih za tržište rada“, dodatno su pojasnili iz Ministarstva obrazovanja.


„Najvažnije je prepoznati sadašnju i buduću potražnju za kvalifikacijama koje će biti potrebne za gospodarski razvoj“


Naime, svjedoci smo da zanimanja poput nastavnika hrvatskog jezika, povijesti, ekonomista, pravnika ima dovoljno u Hrvatskoj. Planira li se smanjivanje upisnih kvota za takva zanimanja kako bi se uspostavio određeni balans na tržištu rada?

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja odgovorili su da izmjene postojećih zakonodavnih okvira za područje strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih predviđaju uspostavu kriterija i postupaka.

Oni su vezani uz primjenu cjelovitog sustava poticanja polaznika za odabir relevantnih i tržišno opravdanih kvalifikacija u sustavu strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih.

„Za sustav obrazovanja najvažnije je prepoznati sadašnju i buduću potražnju za kvalifikacijama koje će biti potrebne za gospodarski razvoj.

Kako se struktura gospodarstva mijenja prema potrebama poslodavaca, a u svrhu jačanja konkurentnosti na globalnom tržištu, mijenja se i struktura potrebnih znanja i vještina.

Održavanje konkurentnosti moguće je samo ako su takva neophodna znanja i vještine prisutne u obrazovnim ishodima, standardima i kvalifikacijama koje donosi unaprijeđeno strukovno obrazovanje.

Novi zakonodavni okvir potiče intenzivniju i kvalitetniju suradnju između strukovnih škola/ustanova za obrazovanje odraslih i poslodavaca uključenih u obrazovanje polaznika. Također, predviđeno je osiguranje relevantnih mehanizama potpore (stipendije/vaučeri). Oni će premostiti nedostatne interese polaznika za uključivanje u određene programe strukovnog obrazovanja koji su relevantni u odnosu na potrebe tržišta rada“, istaknuli su.

Koliko je Ministarstvo obrazovanja usklađeno s podacima o nezaposlenosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje?

„Svake godine prije početka planiranja strukture upisa u I. razrede srednjih škola Ministarstvo upućuje dopis svim:

  • srednjim školama
  • njihovim osnivačima
  • Hrvatskom zavodu za zapošljavanje
  • ministarstvu nadležnom za gospodarstvo i obrt
  • nadležnim komorama koje prate sustav obrazovanja (HOK i HGK)

te ih poziva da se uključe u poslove vezane uz planiranje i usklađivanje planova upisa učenika u I. razred srednje škole sukladno njihovim obvezama i odgovornostima.

Svi navedeni dionici pozivaju se da planiranje upisa učenika u srednje škole temelje na podacima:

  • Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje
  • Mreži osnovnih i srednjih škola,
  • učeničkih domova i programa obrazovanja
  • broju učenika koji završavaju 8. razred osnovnih škola
  • potrebama tržišta rada na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini
  • odobrenim programima obrazovanja/strukovnim kurikulumima
  • prostornim
  • materijalnim
  • kadrovskim mogućnostima škole
  • broju slobodnih mjesta za izvođenje učenja temeljenog na radu i Preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.

Tijekom upisnih priprema Hrvatski zavod za zapošljavanje pomaže službama u osnovnim školama.

Informira i vodi učenike kroz proces samoprocjene vlastitih interesa i mogućnosti.

To čini radi izbora primjerenog programa obrazovanja i budućeg zanimanja.

Od 2017. do 2021. godine Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih razvila je metodologiju i instrument praćenja učenika nakon završetka školovanja na razini škole. Provela je i dva ciklusa pilot praćenja učenika strukovnih škola.

Cilj aktivnosti bio je dobiti uvid u zapošljivost i odredišta učenika nakon završenog školovanja.

Cilj je bio dobiti uvid i u iskoristivost stečenih vještina na radnom mjestu na razini pojedinih ustanova za strukovno obrazovanje te povratne informacije o obrazovnim programima za škole (stopa zapošljavanja po završetku programa i primjena stečenih vještina na radnom mjestu)“.


Što kaže Ministarstvo rada?


S portala Mimladi.hr kontaktirali su i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Provjerili su i s njima koliko se zapravo radi na usklađivanju obrazovnog sustava s tržištem rada.

„Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kontinuirano radi na poboljšanju usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

Glavni reformski instrument u povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada je uspostava Hrvatskog kvalifikacijskog okvira.

Stoga je Republika Hrvatska donijela Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Za implementaciju ovog Zakona nadležni su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Ministarstvo rada otkrilo im je koliko je ono u komunikaciji i djelovanju usklađeno s Ministarstvom obrazovanja, posebno kada je u pitanju uspostavljanje balansa na tržištu rada.

„Temeljni princip povezivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada kroz Hrvatski kvalifikacijski okvir polazi od standarda zanimanja koji definiraju potrebu za određenim zanimanjem, kao i kompetencija potrebnih za obavljanje tog zanimanja.

Na taj se način osigurava povezanost obrazovnih programa i tržišta rada.

Važan dio u povezivanju tržišta rada s obrazovanjem su informacije o tome koja su zanimanja i vještine tražene na tržištu rada.

Ovo Ministarstvo je nadležno za uspostavu i razvoj sustava prikupljanja informacija o sadašnjim i budućim potrebama tržišta rada te potrebnim kompetencijama u zanimanjima.

Nadležno je i za praćenje zapošljavanja osoba sa stečenim kvalifikacijama“, istaknuli su iz Ministarstva rada.

„Do sada se intenzivno razvijao sustav praćenja i razmjene podataka s drugim tijelima državne uprave.

U fazi je uspostava web sučelja ‘Portal tržišta rada’ s pregledom detaljne ponude i potražnje na tržištu rada“, dodali su.


Rad na smanjenju strukturne neusklađenosti

Naglasili su i kako se radi na smanjenju strukturne neusklađenosti između potražnje i ponude rada.

„S ciljem smanjenja strukturne neusklađenosti između ponude rada i potražnje za radom, Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja.

Ona služi kao informacija Ministarstvu znanosti i obrazovanja i županijskim uredima u svrhu planiranja upisne politike.

Također, na županijskoj i nacionalnoj razini identificiraju se tzv. tražena zanimanja za potrebe:

  • kreditiranja
  • stipendiranja
  • smještaja u učeničke i studentske domove
  • promocije zanimanja za koja postoji smanjeni interes učenika i studenata“.

„Preporuke za 2021. godinu objavljene su u prosincu 2020. godine i dostupne su na poveznici.

Predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike sudjeluju s Ministarstvom znanosti i obrazovanja u različitim radnim skupinama vezanim uz izmjene propisa te razvoju politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

Nastavno na navedeno, Ministarstvo je sudjelovao u pripremanju novog Zakona o obrazovanju odraslih kao osnove za izradu relevantnih obrazovnih programa sukladno potrebama tržišta rada i smjernicama zelene i digitalne tranzicije Europske unije.

Nadalje, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje provode se razne mjere za obrazovanje i cjeloživotno učenje kako nezaposlenih tako i zaposlenih osoba“, objasnili su iz ovoga Ministarstva.

Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada.

Odnosno umanjit će strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.

Više informacija možete pronaći na poveznici.


Uvođenje novih mjera

Iz Ministarstva rada posebno su istaknuli kako će u nadolazećem razdoblju biti potrebno stjecati vještine koje će omogućiti suočavanje s brzim:

  • tehnološkim
  • društvenim
  • ekonomskim promjenama koje dolaze.
  • Produktivnost
  • kvaliteta radne snage
  • njezina sposobnost prilagodbe brzim promjenama

bit će ključna odrednica konkurentnosti i investicijske privlačnosti hrvatskog gospodarstva.

„Jedna od najvažnijih novih mjera vezanih uz stjecanje vještina provodit će se u okviru Nacionalnog programa za oporavak i otpornost.

Radi se o provedbi obrazovanja putem sustava vaučera, u razdoblju od travnja 2022. do lipnja 2026.

Vaučeri će se dodjeljivati zaposlenim i nezaposlenim osobama kako bi stekli ključna znanja i vještine potrebne zelenoj i digitalnoj tranziciji tržišta rada te da brže dođu do zaposlenja.

Predviđena je provedba 30 tisuća vaučera, prosječnog iznosa 10 tisuća kuna“, zaključili su iz Ministarstva rada.

Na kraju svih dobivenih odgovora možemo zaključiti kako se hrvatsko tržište rada nalazi u prilično lošem stanju. Ovo je uočljivo posebno ako ga uspoređujemo s ostalim članicama Europske unije. Jedan od najvećih problema hrvatskog tržišta rada jest loša koordinacija između obrazovnih institucija i tržišta rada. Ipak, pokrenut je prvi korak u rješavanju tog problema u vidu poboljšanja komunikacija između tih tijela.

Također, zamjetan je broj poslova koje nitko ne želi raditi, a razlog je jednostavan: izvan granica Republike Hrvatske  za iste se poslove može ostvariti puno veća ekonomska dobit.

Bjonda Lučić

Foto: Unsplash, ilustracija



Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HRK.

Trajanje projekta je dvije godine.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK.

Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.