/Mladi hrvatski znanstvenik pozvan na Harvard: ‘Nisam genijalac, samo sam željan znanosti’

Mladi hrvatski znanstvenik pozvan na Harvard: ‘Nisam genijalac, samo sam željan znanosti’

Pozvali su ga na Harvard, a o sebi će reći da nije nikakav genijalac nego ambiciozan mlad čovjek željan znanstvenog napredovanja. Bavi se medicinom spavanja, granom neuroznanosti koja proučava poremećaje spavanja i njihove utjecaje na opće zdravlje, a i njegov ga je znanstveni interes doveo do jednog od najuglednijih američkih sveučilišta. Splićanin Alen Juginović u rujnu prošle godine, nakon odlaska na kratkotrajni bolnički program u Houston u SAD-u, odlučio je posjetiti najbolja svjetska sveučilišta – Stanford, Harvard, MIT, Columbia i razgledati njihove laboratorije, ne sluteći da će na jednom od njih i ostati.

“Kada sam došao na Medicinski fakultet na Harvardu, umjesto razgledavanja fakulteta, profesorica koja vodi Laboratorij za neurobiologiju odvela me u svoj ured gdje smo razgovarali o mom životu i istraživanjima koje ona radi. Ponudila mi je da ostanem u njenom laboratoriju zbog mog rada u području medicine spavanja i projekata kojima sam se bavio. Sve se to činilo, a i sada mi se čini nemoguće. To je trenutak kada vam se čini da je stvarnost bolja od snova jer to ne možete niti sanjati”, priča Juginović.

Kada čovjek dobije ovakvu priliku koja se ukaže jednom u životu, mora je maksimalno iskoristiti jer Harvard je, svjestan je ovaj mladi znanstvenik, prilika koja se ne smije propustiti. Kad se dobije ponuda s Harvarda, ona se ne odbija.

“To je ogroman iskorak, osobito s 26 godina, za moju profesionalnu karijeru. Pokušat ću iskoristiti svaku sekundu tamo znajući da je ona nevjerojatno vrijedna. Mogućnost rada u vrhunskim laboratorijima koji se primarno bave molekularnim mehanizmima spavanja i utjecaju spavanja na neurološke bolesti za mene je nešto fenomenalno. To ujedno nudi i mogućnosti objavljivanja u vrhunskim znanstvenim časopisima te odlaske na izrazito značajne konferencije koje nude mogućnost umrežavanja i dodatnog znanstvenog napretka”, ističe Juginović.

Zahvalan je, kaže, svim svojim nastavnicima, kolegama, prijateljima i obitelji jer je svatko od njih doprinio nevjerojatnoj priči koja ima potencijal da mu u potpunosti promijeni život.

O okolnostima koje su ga dovele do Harvarda, kaže kako je presudan bio rad tima studenata s Medicinskog fakulteta u Splitu, koji je prije nekoliko godina počeo održavati predavanja i radionice, humanitarne akcije i velike humanitarne koncerte. Organizirali su i kongres za studente medicine, dentalne medicine i farmacije “Practical Knowledge for Students”, koji je u tri godine održavanja na više od 160 radionica okupio dva dobitnika Nobelove nagrade, više od 1.000 studenata i profesora iz 27 zemalja svijeta. To je, ističe Juginović, veliki uspjeh splitskih studenata koji ne bi bio moguć bez nastavnog i nenastavnog osoblja Medicinskog fakulteta u Splitu.

Na temelju utjecaja koji su nobelovci imali na društvo, odlučili smo organizirati zaseban događaj samo za njih. Tada se to svima činilo kao luda ideja jer tko smo mi, najobičniji studenti iz Splita, da dovedemo nobelovce? Sedam studenata nije dijelilo tu misao i u rujnu 2019. doveli smo četiri nobelovca u Split, navodi mladi znanstvenik.

Rođen je 1993. godine z Splitu, gdje je završio osnovnu školu, a onda i jezičnu gimnaziju. Uvijek je, kaže, volio pomagati ljudima, a iz toga se rodila i ljubav prema medicini, koja je na kraju srednje škole prevagnula nad interesom za fiziku. Upisao je Medicinski fakultet u Splitu, a tijekom studija pronašao poseban interes za područje neuroznanosti, medicine spavanja, neurologije, odnosno mozga i njegovog funkcioniranja. Osnovao je s par kolega Sekciju za neuroznanost NeuroSplit s ciljem popularizacije znanosti. Danas se na Harvardu bavi neuroznanošću u Laboratoriju za neurobiologiju. Velika je privilegija, ističe, što može raditi ono u čemu uživa.

Na pitanje vidi li se u budućnosti u Hrvatskoj ili u inozemstvu, odgovara kako zasad ne radi dugoročne planove, niti ima konačni i apsolutni cilj u životu. Na Harvardu želi skupiti što više iskustva u svim poljima kako bi bio kompletniji i kvalitetniji kao znanstvenik i osoba. No, ne smatra da su znanstvenici u Hrvatskoj zakinuti.Hrvatski znanstvenici vrlo su cijenjeni u svijetu u brojnim poljima. Znanstvena reputacija Hrvatske iz godine u godinu raste, što je dobar pokazatelj rada u znanstvenim ustanovama.

“Istina je da najveća sveučilišta svijeta imaju mnogo više novca od naših, no za kvalitetan napredak nisu uvijek nužne enormne količine novca, već kvalitetni ljudi koji svojom voljom i radom mijenjaju sredinu, a takvih u Hrvatskoj zasigurno ima”, uvjeren je Juginović.

Znanje koje se stječe na hrvatskim sveučilištima dovoljno je, kaže, kvalitetno da naši studenti mogu biti konkurentni na svjetskoj razini. Dosta toga, naravno, ovisi i o pojedincu i njegovom odnosu prema radu, pa smatra da su nastavnici ti koji bi trebali inspirirati studente, piše Novi list. Nešto najlošije što se može dogoditi fakultetu ili sveučilištu je da studenti dođu na studij sretni i motivirani za rad, te izađu sa studija frustrirani i nezadovoljni. Inspiracija je ključ, jer mladi ljudi mogu promijeniti sredinu u kojoj se nalaze, ali samo uz dobar primjer i mentorstvo iskusnijih kolega.

Ne možemo na silu staviti znanje u glavu studentima, ali apsolutno ih možemo motivirati da rade i daju najbolje od sebe čak i kad ih nitko ne gleda, ističe Juginović. Volio bi, zaključuje, da dobije priliku svoje znanje i iskustvo prenijeti mladima i studentima, kao oblik motivacije i inspiracije da se iz male Hrvatske može doći do svjetskoga vrha.

“Jer ja nisam nikakav genijalac, nego najobičniji čovjek iz Splita koji je imao iznadprosječnu ambiciju i vjeru da se uz timski rad, disciplinu, odricanje i trud sve može postići”, zaključuje.