/Mladi Slavonac otvoreno o sezonskom radu: Nije sve savršeno, ali isplati se!

Mladi Slavonac otvoreno o sezonskom radu: Nije sve savršeno, ali isplati se!

Iako kolovoz, koji je u pravilu posjećeniji od srpnja, još nije ni počeo, turistički djelatnici mogu zadovoljno trljati ruke. Jer Hrvatska ove sezone ruši turističke rekorde. 

Da je tomu zaista tako, govori podatak da je još krajem prošlog tjedna probijena granica od milijun turista koliko ih je tada boravilo diljem Lijepe naše.

Iz Hrvatske turističke zajednice istaknuli su prošlog četvrtka da je brojka od milijun turista dnevno ove godine zabilježena gotovo tjedan prije nego lani, a u srpnju je ostvareno 97 posto turističkog prometa iz istog razdoblja rekordne 2019. godine.

Iskustvo mladog sezonskog radnika

Budući kako se iz godine u godinu govori o nedostatku radne snage, logično se nameće pitanje, tko brine da svi ti turisti budu usluženi u hotelima, apartmanima, ugostiteljskim objektima, odnosno da dobiju sve ono što godišnji odmor čini odmorom?

Jedan od njih je Josip (25), po struci ekonomist, koji zbog nedostatka posla u struci u rodnoj Slavoniji, trenutno radi kao sezonski radnik na jednom od otoka u zadarskom arhipelagu, gdje radi kao konobar.
Kada je pristao za Zaposljavanje.mimladi.hr podijeliti svoje iskustvo kao sezonski radnik, uvjetovao je to neotkrivanjem odakle dolazi, mjesta trenutnog boravka, kao niti ugostiteljskog objekta u kojem radi.

Kaže, zadovoljan je poslom i uvjetima koje ima, pa se ne bi želio zamjeriti vlasniku kafića u kojem radi, istupajući u medijima bez njegovog dopuštenja.

Objašnjava kako mu radni dan traje od osam do deset sati, vikendom se to i produži, ovisno o gostima, ali kaže kako nije došao na godišnji odmor, već raditi.

“To vam je velik problem kod dijela sezonskih radnika, dođu raditi na more pa računaju kako će uz posao odmarati, spojiti ugodno s korisnim odlaskom na kupanje i tulumarenjem, no kad shvate da to u praksi ne funkcionira, počne im smetati sve, od radnog vremena, preko hrane, do smještaja”, govori mladi sugovornik.

Svjestan je kako mnogi poslodavci, uz ugostiteljske objekte, imaju i apartmane, te, logično, one bolje iznajmljuju turistima, dok radnicima osiguravaju alternativna rješenja, koja često graniče s normalnima.

“Imam krevet, čistu posteljinu i mjesto gdje se mogu ljudski istuširati te oprati rublje jer sam daleko od kuće. Nije sve savršeno, moglo bi bolje, ali ta tri, četiri mjeseca, koliko ću raditi, strpjet ću se, dok dogovoreno redovito sjeda na račun”, nastavlja Josip.

“Konobarske plaće tijekom sezone više su od prosjeka mnogih zanimanja, ali javna je tajna kako konobari žive od napojnica, kojih se boljih dana, nakupi i petstotinjak kuna dnevno. Za to vrijedi stisnuti zube, pogotovo uzimajući u obzir da o takvim ciframa u mojoj Slavoniji mogu samo sanjati”, zaključuje Josip, jedan od tisuća sezonskih radnika koliko ih svake godine radi diljem Lijepe naše.

Kako se postaje sezonski radnik?

Želite li postati sezonac poput ovog sugovornika, za to morate biti nezaposleni, uvedeni u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), te kontaktirati isti i istaknuti da želite biti sezonski radnik. Iz istog će vas kontaktirati, te preporučiti poslodavcima, ovisno o vašim vještinama.

“Zasnivanje radnog odnosa između poslodavca i sezonskog radnika uređeno je Zakonom o radu na temelju klasičnog ugovara o radu na određeno vrijeme te ugovora o radu za stalne sezonske poslove”, objasnili su u HZZ-u.

Mladi od 25 do 29 najtraženiji

Kako su za taj portal rekli iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od 26.509 osoba koliko ih je tijekom prvih šest mjeseci traženo na sezonskim poslovima, najtraženije su bile konobarice i konobari, prodavači i prodavačice, čistačice i čistači, kuhari i kuharice, kao i njihovi pomoćnici te sobarice i sobari.

Većinom je bila riječ je o mladim ljudima. Najbrojnija je dobna kategorija 25 do 29 godina, uz čiji bok su mladi u rasponu od 20 do 24 godine.

Slijede osobe od 30 do 34 godina te 35 do 39, a kad su mladi u pitanju, kao sezonci su bili zaposlene i osobe od 15 do 19 godina starosti.

Naravno, rade i stariji, a zbog nedostatka radne snage, posao, pogotovo u ugostiteljstvu, tijekom sezone dobivaju i mnogi strani državljani.

Upućeni kažu kako je zapošljavanje stranaca normalan proces jer kako su mnogi Hrvati nakon otvaranja granica unutar EU zbog većih plaća i općenito boljih uvjeta rada u potragu za poslovima krenuli preko granice, tako i državljani drugih zemalja, pogotovo iz regije, zbog boljih uvjeta rada posao traže ovdje.

Navode primjer Slavonaca, koji su godinama tijekom ljeta masovno migrirali na obalu, obavljajući tamo brojne sezonske poslove, no trend je zaustavljen njihovim iseljavanjem van granica Lijepe naše. 

Stalni sezonac

Uz posredovanje za sezonsko zapošljavanje, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi i mjeru Stalni sezonac koja za cilj ima financijski pomoći sezoncima tijekom razdoblja kad ne rade. 

Ciljane skupine su osobe koje su kod istog poslodavca radile najmanje šest mjeseci, te će kod tog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu odnosno šest mjeseci.

Tako se pomaže i poslodavcima kao podnositeljima zahtjeva da zadrže radnike, u dijelovima godine kad zbog sezonskog obilježja poslovanja imaju smanjenju potrebu za radnicima.

Mjeru najvećim djelom koriste veliki hotelski lanci na Jadranu, od Istre do Dubrovnika, a od siječnja 2016., kad je uvedena, do lipnja ove godine, mjeru je koristilo 3.859 poslodavaca, koji su u mjeru uključili 26.385 osoba.

Gledajući samo tekuću godinu, mjeru je koristilo 270 poslodavaca koji su tako osigurali posao stalnog sezonca za dvije tisuće osoba, najviše u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Kako do rada po mjeri čovjeka za sezonske radnike?

Poput sugovornika koji je ispričao svoje iskustvo, mnogi sezonski radnici kao prednosti sezonskog rada, uz mogućnost pronalaska posla, također vide u zaradi tijekom sezone.

Pokazalo je to istraživanje Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), čiji su rezultati predstavljeni početkom travnja.

Dvadeset i tri sezonska radnika/ce različitih demografskih karakteristika, ali i različitih sektora djelatnosti, tipa poslodavaca, složenosti poslova i tipova zaposlenja, koji su sudjelovali u istraživanju, uz navedene, kao pozitivne aspekte sezonskog rada naveli su i dugotrajni boravak na moru, stjecanje novih vještina, te dinamičnost posla i fleksibilnost, posebice za vrijeme studija.

Među negativnim aspektima su oni koji ukazuju na podreguliranost sezonskoga rada, te učestalo nepoštivanje i postojećih zakonskih odredbi koje se tiču plaće, radnog vremena, iskorištavanja radnika i loših radnih uvjeta, rada bez ugovora, isplate plaće “na ruke” i lošeg odnosa poslodavca prema radnicima. 

Ispitanici su imali i vrlo podijeljena iskustva sa smještajem, a ona negativna ticala su se malenih i neadekvatnih prostora, te loših higijenskih uvjeta.

Prava sezonaca u drugim europskim državama

Trenutnu pravnu regulaciju, kao i komparativnu analizu s drugim zemljama članicama Europske unije, prilikom predstavljanja rezultata navedenog istraživanja iznijela je savjetnica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske za radno i socijalno pravo Sunčica Brnardić.  

U Hrvatskoj, naime, ne postoji poseban ugovor za sezonski rad, već se za njega uglavnom koristi ugovor na određeno vrijeme, reguliran Zakonom o radu. Sindikati, stoga, zagovaraju da se sezonski rad uvrsti kao jedan od opravdanih razloga za potpisivanje ugovora na određeno vrijeme, a potrebno je i zakonski jasnije utvrditi koji poslodavac posluje sezonski.

Kako će se ovo pitanje urediti u budućnosti, tek nam ostaje vidjeti.

Mislav Nekić

Foto: Pixabay, ilustracija


Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine, a ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.