/Mladi u Hrvatskoj teško dolaze do željenog posla; dr. Jakovljević: Situacija je teška, ali rješenje uvijek postoji

Mladi u Hrvatskoj teško dolaze do željenog posla; dr. Jakovljević: Situacija je teška, ali rješenje uvijek postoji

Republika Hrvatska ovoga ljeta je premašila broj zaposlenih iz pretpandemijske 2019. godine za oko šest tisuća, no na burzi je i dalje oko deset tisuća nezaposlenih više nego u ljeto 2019. godine. Mediji već dugo upozoravaju na brojna iseljavanja mladih iz Hrvatske, a poseban problem je, naravno, nezaposlenost ili nemogućnost pronalaska posla u odgovarajućem stupnju obrazovanja i željenom sektoru.

Nezaposlenost u Hrvatskoj, ali i tema nezaposlenosti mladih nije tema koja okupira medije, pa se svakako može zaključiti da mediji ne izvještavaju dovoljno o problemima i potrebama mladih ljudi koji su nezaposleni i koji se, samim tim, suočavaju s raznoraznim poteškoćama u svakodnevici, uzrokovanim nedostatkom posla.

Mladi su zapravo pokretačka snaga svakog društva te njihovo aktivno sudjelovanje u društveno-političkom životu predstavlja generator rasta i razvoja države. Globalna ekonomska kriza uzrokovala je poremećaj na tržištu rada, kako u Europskoj uniji tako i u Hrvatskoj, a upravo su se mladi pokazali kao najranjivija skupina pogođena posljedicama. Situacija je danas dodatno otežana pandemijom Covida-19, piše Mimladi.hr.

Covid-19 mogao bi obilježiti cijelu generaciju jer kriza smanjuje izglede za zapošljavanje mladih. Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), pandemija ima “razoran i nerazmjeran” učinak na njihovo zapošljavanje, a najnoviji podaci pokazuju da se mladi suočavaju i s velikim preprekama u nastavku osposobljavanja i obrazovanja, prelasku s jednog radnog mjesta na drugo i ulasku na tržište rada.

Utjecaj nezaposlenosti nažalost nije ograničen samo na financije. Problem nezaposlenost također utječe na mentalno, ali i na fizičko zdravlje pojedinca. Nedostatak samopouzdanja i depresija se ubrajaju u najčešće psihičke posljedice nezaposlenosti. Nezaposlenost vodi do osjećaja manje vrijednosti, a gubitak posla ili pak produženo razdoblje nezaposlenosti kod nekih osoba može dovesti čak i do pojave suicidalnih misli, upozoravaju znanstvenici.

Mladi u Hrvatskoj najveća su žrtva epidemije, kada je u pitanju zaposlenje, pokazuje Izvješće o provedbi smjernica aktivne politike zapošljavanja za 2020. Prema tom dokumentu, lani je značajnije rasla nezaposlenost u dobnoj skupini od 15 do 29 godina, a padala zaposlenost u odnosu na pretpandemijsku 2019. Tijekom prošle godine u evidenciju se prijavilo 218.470 novih nezaposlenih osoba, što je 5,6 posto više nego 2019., a povećao se udio onih koji su nezaposleni iz radnog odnosa.

Najviše nezaposlenih na burzu se prijavilo iz turističke i ugostiteljske branše, čak 21 posto.

Ipak, treba imati na umu da društvenu skupinu nezaposlenih mladih čine i oni koji nisu prijavljeni na Zavod za zapošljavanje.

Niz je razloga zbog kojih su mladi teže zapošljiva skupina. Jedan od razloga zašto mladi pripadaju teže zapošljivoj skupini je svakako njihov nedostatak radnog iskustva, a koje pak mnogi poslodavci traže. Već spomenuti nedostatak praktičnog iskustva, koje bi trebale osigurati obrazovne institucije, rezultat su nezapošljavanja mladih bez radnog iskustva. To je jedan od razloga sve češće prakse visokoobrazovanih pojedinaca koji prihvaćaju poslove izvan svoje struke konkurirajući tako kandidatima s nižem stupnjem obrazovanja. No time opet dolazi do poremećaja ravnoteže na tržištu rada.

Naime, tržište rada je mjesto gdje se možda i najbolje može procijeniti stanje nacionalnoga gospodarstva, a iz određenih značajki tržišta rada ujedno se može vidjeti kompatibilnost s obrazovnim sustavom koji bi trebao biti instrument njegova unapređenja, odnosno unapređenja cjelokupne nacionalne ekonomije. Trenutno stanje hrvatskog tržišta rada otkriva nepovoljnu strukturu i nezadovoljavajuću dinamiku promjena. To vrijedi i kada se uspoređujemo s ostalim članicama EU.

Mjere aktivnog zapošljavanja 2016. – 2020.

Aktivne mjere suzbijanja nezaposlenosti dijele se na indirektne i direktne. Indirektne mjere zasnivaju se na poticanju proizvodnje. To je jedan od načina na koji se stvara potreba za otvaranjem novih radnih mjesta. Naime, pasivne mjere služe da bi se na neki način smanjila ponuda radne snage. Jedna od mogućnosti je smanjivanje zakonom propisane gornje dobne granice zaposlenosti.

Kroz mjere aktivnog zapošljavanja, diljem Hrvatske razvija se poduzetništvo, povećava zapošljavanje te se kroz potpore za obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje ulaže u konkurentnost radnika na tržištu rada. Za 2021. godinu planirano je povećanje broja korisnika mjera i osiguran je veći iznos sredstava. Također, uveden je sustav online prijave i predstavljena je nova, jednostavnija web stranica. Mjere aktivnog zapošljavanja i dalje su jedan od najefikasnijih alata za razvoj tržišta rada i poduzetništva, a isti se uz podršku Vlade RH kontinuirano provodi iz godine u godinu, uz osiguravanje sve većeg iznosa sredstava.

Potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo – realni sektor

Na stranicama Zavoda stoji objašnjenje da se potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva može dodijeliti poslodavcima kao državna potpora za zapošljavanje ukoliko obavljaju gospodarsku djelatnost. Pod stjecanjem prvog radnog iskustva podrazumijeva se prvo zapošljavanje u stečenoj obrazovnoj razini, a na poslovima vezanim uz poslove stečenog zvanja. Cilj ove mjere je poticanje zapošljavanja osoba sufinanciranjem troška plaće poslodavcima (do 50 posto godišnjeg troška bruto II plaće radnika ili 75 posto za osobe s invaliditetom).

Potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/pripravništvo – javne službe

Potpora za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva javnim službama u obliku poticaja koji nema obilježja državne potpore za zapošljavanje. Poticaj javnim službama pokriva ukupan trošak rada u stopostotnom iznosu prema iznosu pripravničke plaće. Pod stjecanjem prvog radnog iskustva podrazumijeva se prvo zapošljavanje u stečenoj obrazovnoj razini, a na poslovima vezanim uz poslove stečenog zvanja, stoji u opisu na web stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Provjerili situaciju s nezaposlenosti mladih u RH

Iz HZZ-a su poslali detaljne podatke o nezaposlenosti mladih u Republici Hrvatskoj s podacima od srpnja 2021. godine. Za početak, zanimala ih je konkretna brojka o nezaposlenosti mladih do 29 godina.

“Krajem srpnja 2021. godine u evidenciji nezaposlenih bilo je 31.713 mladih od 15-29 godina”, odgovorili su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prema dobnim skupinama na kraju srpnja 2021. godine na Zavodu za zapošljavanje 11.827 je mladih od 20-24 godine, 14.556 mladih od 25-29 godina, 12.578 osoba od 30-34 su nezaposlene te od 35 do 39 godina u evidenciji nezaposlenih vodi se 12.329 osoba.

Po HZZ-ovoj tabeli na kojoj se nezaposlene svrstali u skupine po stupnju obrazovanja situacija je sljedeća:

S nižom razinom obrazovanja na burzi rada najviše je čistačica, njih 595; na drugom mjestu je zanimanje pomoćni kuhar (463), radnik u održavanju – 437 osoba.

Sa srednjom razinom obrazovanja najviše nezaposlenih je prodavača – njih 1852, zatim slijede administrativni službenici 1388, i 1229 ekonomskih službenika.

Kada je u pitanju viša razina obrazovanja na burzi rada najviše je ekonomista, njih 534, zatim slijede učitelji razredne nastave – njih 502, a na trećem mjestu po nezaposlenosti u ovoj skupini su osobe sa zanimanjem viši fizioterapeut, točnije njih 385.

Posljednja kategorija je visoka razina obrazovanja, a u njoj su također na prvom mjestu diplomirani ekonomisti (622), slijede ih diplomirani pravnici (269) i diplomirani učitelji (236).

Kako nemogućnost pronalaska posla utječe na mlade?

Nezaposlenost ima daleko najveći utjecaj na osjećaj vlastite vrijednosti, pojavu depresivnih stanja i osjećaj gubitka nadzora nad vlastitim životom. Činjenica je da ljudi imaju prirodnu potrebu za aktivnošću, a osobama koje su pasivne i neaktivne zbog nezaposlenosti, narušeno je i tjelesno i mentalno zdravlje.

Prema različitim izvorima neka istraživanja pokazala su čak i to da radna mjesta s nepovoljnim radnim uvjetima mogu imati psihološki bolje učinke od nezaposlenosti. Biti nezaposlen veliki je izvor stresa, bilo da je određena osoba suočena s gubitkom posla ili pak s nemogućnošću pronalaska novog posla.

Međutim, to ne mora biti nužno tako smatra bivši predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb dr. Miro Jakovljević, koji je objasnio da je situacija u zemlji teška, ali da se mladi ne bi smjeli predati, nego trebaju pokušati “preuzeti stvar u svoje ruke”.

“Mladi moraju pokušati biti proaktivni, razmisliti o tome kako sami mogu stvoriti i pokrenuti neki posao”, rekao je na početku. Nadalje, dr. Jakovljević ističe kako ne treba nužno čekati posao u struci, važno je da se ljudi zaposle i steknu radne navike. Naveo je primjer turističke sezone i potrage za djelatnicima.

Mnogo lakše je pronaći posao u nekim razvijenijim zemljama. Naime, općepoznata činjenica je da u Hrvatskoj postoje zanimanja i struke u kojima je poprilična lutrija pronaći posao, ali primjerice određeni fakulteti i dalje ne smanjuju kvote upisanih studenata sa suficitarnim zanimanjima.

“Nažalost, do takve situacije dolazi zbog neuređenosti sustava”, smatra dr. Jakovljević. Vlast bi svakako trebala voditi proaktivniju politiku i postići to da obrazovanje bude u funkciji razvoja. U određenim slučajevima, mladi se ne bi trebali bojati niti „nadogradnje“, smatra Jakovljević. Naveo je čak i određene primjere gdje su mladi završili fakultet te se zaposlili u ugostiteljstvu, a kasnije čak i sami pokrenuli vlastiti posao u tim vodama.

Dr. Jakovljević ipak ne negira činjenicu da je situacija teška.

“Da, teško je, zbog toga mnogi mladi danas idu u inozemstvo. Naravno, to Hrvatskoj nije cilj, nego je izrazito bitno da o ovoj situaciji razmisle vladajući u ovoj državi kako bi potaknuli mlade na ostanak, kreativnost.“

“Svaki problem nas treba potaknuti da budemo jači i bolji“, naglašava.

“Rješenje uvijek postoji”, zaključio je za portal zaposljavanje.mimladi.hr dr. Jakovljević.

Bjonda Lučić

Foto: Pixabay ilustracija


Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Iznos sufinanciranja je 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.