/Mladi u politici: Pokretači promjena ili samo uhljebi?

Mladi u politici: Pokretači promjena ili samo uhljebi?

O mladima se danas najčešće piše u kontekstu nezaposlenosti, kao i masovnog iseljavanja iz domovine radi pronalaska boljeg života u Kanadi, Irskoj i drugim ‘obećanim’ zemljama. No što je s onima koji ostaju u Hrvatskoj? Zanimala nas je uloga mladih u politici i poduzetništvu – kakav utjecaj imaju na gradske politike putem Savjeta mladih, a kakav u strankama putem Mladeži? Je li članstvo u ovakvim tijelima samo prilika za uhljebljenje ili način da mladi pomognu svojoj zajednici? Odgovore smo potražili kod Mladih HNS-a, Savjeta mladih Grada Rijeke i Mreže mladih Hrvatske -nacionalne krovne organizacije mladih.

„Mladi HNS-a nikad nisu bili samo privjesak stranci i služili samo za „kuhanje kava“ i lijepljenje plakata u kampanjama. Možda će čudno zvučati, ali mnogo je teže biti aktivan u organizacijama Mladih HNS-a kada je stranka na vlasti, nego u opoziciji“, rekao nam je 31-godišnji Ivan Gulam, načelnik Općine Pirovac i potpredsjednik HNS-a.

Ovaj bivši predsjednik Mladih HNS-a pojasnio je zašto je danas teže biti pomladak HNS-a.

„Mladi bi trebali biti buntovni, predlagati i puno radikalnije promjene u društvu, a to je puno nezgodnije kada, primjerice, ministarstvo u kojem predlažete promjene vodi vaš veći koalicijski partner ili netko od kolega iz HNS-a. Ipak, mislim da se glas Mladih HNS-a unutar stranke uvijek vrlo jasno artikulirao i često bio uvažavan“, rekao je Gulam.

Kao član Predsjedništva stranke, Gulam je sjedio s vodećim ljudima HNS-a, pa iz prve ruke zna kakav je utjecaj mladeži u strankama.

„Iz mog iskustva mogu potvrditi da se mlade pita za mišljenje i da su nam doista uvijek sva vrata bila otvorena za bilo kakvu inicijativu koju smo iskazivali,“ istaknuo je ovaj mladi političar.

Činjenica da je vodio Mlade HNS-a, dodao je, olakšala mu je puno toga jer kroz tu funkciju upoznao sve vodeće ljude u stranci i stekao doista puno iskustva, pogotovo dok su u predsjedništvu sjedili brojni ministri, predsjednici uprava velikih državnih tvrtki i gradonačelnici velikih gradova.

„Lokalni čelnici nisu ‘šerifi’ kako ih se percipira”

Na upit jesu li Mladi HNS-a možda pomagali udrugama mladih ili je to samo prilika mladima za ‘uhljebljenje’ na razne pozicije, Gulam je odgovorio:

„Mladi HNS-a su vrlo često sami inicirali različite akcije koje su za cilj imale pomoć za slabije u društvu ili su sudjelovali u različitim humanitarnim organizacijama. Dok sam vodio Mlade HNS-a znam da nijedna kolegica ili kolega iz našeg predsjedništva nisu bili zaposleni u nijednom ministarstvu ili državnoj tvrtki za koju je odgovornost imao HNS“.

Nažalost, dodao je, ima i situacija u kojima pojedinci vide svoju priliku za zaposlenje preko stranke. No smatra kako je to obilježba generalno svih stranaka u Hrvatskoj. U to se uvjerio kada je bio potpredsjednik Foruma mladih SDP-a u Pirovcu. Nakon samo godinu dana dao je ostavku jer ga je smetalo što se stalno govorilo tko će biti kandidat za koje mjesto.

„To je bilo doista davno, ali i danas također ne dvojim da je odluka da izađem iz SDP-a u tom trenutku bila dobra. Tada je na toj lokalnoj razini situacija doista bila takva. Ne mogu tvrditi da je to bilo tako u svim organizacijama SDP-a jer sam u njoj bio prekratko. Mladih koje zanima napredak njihovog grada/sela ima sve više u svim krajevima Hrvatske i to me doista veseli. Neovisno o političkoj opciji“, rekao je i dodao kako vjeruje da mladi na svim razinama mogu donijeti toliko potrebne promjene o kojima se desetljećima samo priča.

Sa samo 26 godina života Gulam je postao načelnik Pirovca i to kao jedan od najmlađih na toj dužnosti u Hrvatskoj. U Pirovcu je uredio plažu, vrtić, jaslice i kanalizaciju, povećane su naknade za novorođenu djecu i smanjen komunalni doprinos.

„Općini Pirovac, primjerice, samo iznos koji smo povukli ove godine u proračun dovoljan je za plaću načelnika idućih 50 godina. Žalosno mi je nakon toga pročitati da se često nas lokalne čelnike percipira kao neke „šerife“ i uhljebe koji samo misle na sebe.“

Kao diplomirani ekonomist i turistički menadžer, Gulam vjeruje da bi nam bi svima bilo bolje kada bi više političara imalo osnovno razumijevanje ekonomije i poduzetnički duh.

„Još kad bi tržište bilo manje regulirano i riješili se mentaliteta iz socijalizma gdje bi nam bio kraj. Nažalost, u Hrvatskoj čini mi se da i dalje prevladava negativna selekcija u politici koja tjera mlade da svoju sreću traže u nekoj drugoj državi. No, mladi imaju odgovornost ne biti samo kritičari već se uključiti u izborni proces i mijenjati svoju sredinu i državu. Kad bi samo mladi koji imaju do 30 godina izašli svi na izbore i dali svoj glas jednoj političkoj stranci ona bi imala većinu u Saboru i vodila Vladu RH. Eto, to je snaga mladih!“, zaključio je Gulam.

„Biti član Savjeta mladih plus je u budućoj karijeri“

Na razini gradova mladi mogu inicirati promjene i djelovati putem Savjeta mladih, savjetodavnog tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave koje promiče i zagovara prava, potrebe i interese mladih na lokalnoj i regionalnoj razini.  O ulozi i doprinosu Savjeta mladih Rijeka otkrio nam je njihov predsjednik Saša Pešut. Zanimalo nas je kakav je utjecaj mladih na gradske politike putem Savjeta mladih,  kakve projekte provode i na koji način iniciraju pozitivne promjene za mlade u Rijeci.

„Savjet mladih ima pravo podnošenja prijedloga akata od značenja za unapređivanje položaja mladih na području Grada Rijeke. Znači, može pokretati različite inicijative prema Gradskom vijeću. Međutim, učinci Savjeta mladih Grada Rijeke ovise o motivaciji i poduzetnosti za aktivnim djelovanjem samih članova Savjeta mladih Grada Rijeke“, rekao nam je Pešut.

Kao pozitivan primjer naveo je donošenje strateškog dokumenta Programa za mlade Grada Rijeke za razdoblje 2018.-2022. u čijoj su izradi predmetnog dokumenta bili aktivno uključeni i članovi Savjeta mladih Grada Rijeke te dali svoj doprinos. Uz to, provode i brojne projekte.

„Savjet mladih nema pravnu osobnost, pa tako ne može biti nositelj projekata, ali se uvijek rado odazivamo hvalevrijednim projektima i akcijama. Primjerice, Akcija za 5! čiji je nositelj Udruga DELTA i provodi se više od dvanaest godina“, napomenuo je Pešut.

Dakako, to što ne mogu biti nositelji, dodao je, ne znači da ne mogu biti inicijatori.

„Kako bi inicirali projekt ili inicijativu, moramo prije svega donijeti odluke (zaključke) na našim sjednicama, pa se takvi zaključci prosljeđuju nadležnim odjelima gradske uprave ili ustanovama. Nekad je dovoljna naša ideja, odnosno inicijativa, a nekada se moramo aktivno uključiti u samu provedbu određenih projekata“, pojasnio je.

Jedan od projekata koji izdvajaju jest projekt „Kazalište mladih Kamov pri HNK Ivana pl. Zajca“, a neki od prijašnjih projekata su: organiziranje treće smjene rada Sveučilišne knjižnice, uspješno realizirana inicijativa Savjeta mladih za uspostavljanje noćne linije autobusa gradskog javnog prijevoza, te postavljanje QR kodova na prepoznatljive kulturne znamenitosti našeg grada.

Podržali su i projekt “Srednjoškolci u dijalogu sa zajednicom” čiji su ciljevi povećati  sudjelovanje mladih u lokalnoj zajednici , smanjiti nepovjerenje mladih prema političkom sustavu i institucijama vlasti te povećati uključenost mladih u procese donošenja odluka na lokalnoj razini.

„Svaki put kada radimo sa srednjoškolcima se ugodno iznenadimo koliko su oni, u stvari, “odrasli”. Ideje koje možete čuti od njih su fascinantne i često inovativne, a način razmišljanja je “outside the box”, kakav nam i treba“, napomenuo je Pešut.

Istaknuo je kako pomažu i raznim udrugama, posebice onima za mlade.

„Suradnja s lokalnim udrugama mladih i za mlade postoji (njih desetak najaktivnijih). Takvu suradnju smo proširili na više projekata u posljednje četiri godine. Također, sve više inicijativa nam dolazi iz obrazovnog te informativnog područja“.

Na upit vide li neki mladi u Savjetu možda priliku da kasnije dođu do raznih pozicija ili je ipak riječ o želji da se poboljšaju uvjeti života za mlade, Pešut je odgovorio:

„Svi članovi Savjeta mladih su volonteri, bez ikakve naknade, stoga možemo zaključiti da su ušli u mandat s namjerom mijenjati stvari na bolje. Naravno, nije tajna da neki od članova dolaze iz raznih političkih opcija, pa je, na neki način, aktivno članstvo, u ovome tijelu, samo plus u mogućoj daljnjoj karijeri.“

Baš kao i HNS-ov Ivan Gulam, Pešut smatra kako je iskustvo koje ova uloga predsjednika nudi, neprocjenjivo.

„Shvatite kako funkcioniraju lokalna i regionalna uprava i samouprava, na koji način se donose odluke, što to znači “lokalna politika” u pravome smislu tih riječi“. Shvatite i na koji vas sve način mogu ograničavati određeni zakoni, nadležnosti, oprečni stavovi“, zaključio je Saša Pešut.

 „Donositelji odluka trebali bi više slušali mlade“

Mladi mogu biti aktivni i u organizacijama kao što je Mreža mladih Hrvatske. Predstavnici Mreže uključeni su u rad određenih tijela kao članovi savjetodavnih tijela, odbora i radnih skupina.

„Tako direktno sudjeluju u zagovaranju politika za mlade na nacionalnoj razini, a pri tom zastupaju glas mladih. Tako Mreža sudjeluje u izradi novog Nacionalnog programa za mlade, a dio smo i Nacionalne radne skupine za strukturirani dijalog gdje smo zapravo direktno uključeni u kreiranje ciljeva za mlade na europskoj razini“, rekao nam je Nikola Buković iz Mreže Mladih Hrvatske.

Istaknuo je i to da su dva mandata predsjedavali Savjetom za mlade Vlade RH, a aktivni su i u tekućem mandatu.

„Uz te institucionalne mehanizme ne bi trebalo zaboraviti da je Mreža mladih Hrvatske tip organizacije koja je uvijek s mladima i na ulicama i trgovima kad treba izboriti ili obraniti njihova prava.“

Najaktualniji takav primjer je inicijativa „Vrijedim više“ gdje su se zajedno sa sindikatima i mladim aktivisticama i aktivistima izborili za bitne promjene u aktivnoj politici zapošljavanja, što se u prvom redu odnosi na postepenu zamjenu stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa primjerenim mehanizmom pripravništva.

Ponosni su i na nekoliko posljednjih akcija i projekata koje su realizirali.

„Sredinom rujna održali smo Dane strukturiranog dijaloga, dvodnevni događaj koji je privukao više od 60 sudionika iz cijele Hrvatske, uglavnom mladih i predstavnika udruga mladih i za mlade, ali i predstavnika lokalne samouprave i savjeta mladih te obrazovnih ustanova“, istaknuo je Buković.

Također, u listopadu privode kraju vrlo uspješni trogodišnji program „Pronađena generacija: podrška kvalitetnom zapošljavanju mladih u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti“ kojeg financira resorno ministarstvo zaduženo za mlade.

„Ovaj program nam je omogućio kontinuiranu javnu prisutnost vezano uz teme zapošljavanja i radničkih prava mladih, ali i direktan rad s korisnicima. Tako smo tri godine zaredom proveli uspješna umrežavanja organizacija mladih i za mlade kako prijavljivati kvalitetne projekte zapošljavanja mladih na sredstva iz EU fondova.“

Održali su ukupno šest radionica za mlade koji izlaze iz sustava alternativne skrbi o prilikama za pronalazak posla, ali i njihovim radničkim pravima.

„Učinci ovakvih inicijativa bili bi još i bolji kad bi donositelji odluka više slušali mlade, a javna uprava bolje funkcionirala. No to je možda zasebna tema“, zaključio je Nikola Buković.

Možemo zaključiti kako su mladi aktivni u politici i društvenim organizacijama, no njihova je uloga uglavnom savjetodavna. Ipak, upravo su oni inicijatori brojih promjena, akcija i projekata i njihov doprinos društvu ovisi o njihovoj vlastitoj motivaciji, sposobnostima i vještinama. Činjenica da se pojedinci kroz članstvo u primjerice, Savjetu mladih ili Mladeži pojedine stranke samo žele zaposliti ili ‘uhljebiti’ ne umanjuje važnost ovih tijela i zasluge onih mladih koji zaista žele biti pokretači pozitivnih promjena u državi i svojoj zajednici.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: FB, Pixabay (Ilustracija)