Istraživanje provedeno početkom godine u šezdesetak hrvatskih srednjih škola diljem zemlje na više od 1100 maturanata pokazalo je da su mladi nešto demokratičniji i uključiviji nego što su pokazali rezultati srodnog istraživanja provedenog 2015. godine, piše Radio Slobodna Evropa.
Posebno u tolerantnijem stavu prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama i u odnosu prema vlastitoj i tuđoj naciji.
Također, iako su mladima glavni izvor informiranja društvene mreže, a ne klasični mediji, više mladih nego u istraživanju pred pet godina ocjenjuje Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH) kao fašističku tvorevinu.
“I dalje je političko znanje učenika završnih razreda srednjih škola dosta nisko. Međutim, u ovom se istraživanju za razliku od onog prethodnog bilježi jedan porast u sociopolitičkim stavovima koji naginju na demokratičnu stranu, odnosno više su u smjeru demokratske kulture. Pritom su posebno pozitivniji stavovi prema osobama homoseksualne orijentacije, ali bilježi se i pad autoritarnosti, veća uključivost u poimanju nacije, kao i pozitivniji stav prema medijima”, kazala je za RSE koautorica Istraživanja Jelena Matić Bojić iz zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja.
Nepovjerenje prema Saboru 48 posto
Ispitani maturanti u 90 posto prepoznaju kao važne liberalno-demokratske vrijednosti koje su istaknute kao temeljne vrednote hrvatskog Ustava – slobodu, jednakost, nacionalnu ravnopravnost, ravnopravnost spolova, socijalnu pravdu, poštivanje prava čovjeka, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, mirotvorstvo i nepovredivost vlasništva, međutim i dalje je povjerenje mladih u institucije političkog sustava nisko.
Tako povjerenje u Sabor ima 14,7 posto ispitanika, 36,7 posto je indiferentno, a nepovjerenje prema Saboru osjeća 48,6 posto maturanata.
Nepovjerenje prema Vladi osjeća 48,3 posto ispitanika, indiferentno je 33,7 posto, a vjeruje joj 16,4 posto ispitanika. Dobra je vijesti, pogotovo u ovoj pandemijskoj situaciji, ističe se u Istraživanju, što je vrlo visoka razina povjerenja u znanost. Ne vjeruje joj 15 posto ispitanika, indiferentno je 21,5 posto, a znanosti vjeruje čak 63,5 posto hrvatskih maturanata.
Veći postotak povjerenja u policiju i vjerske ustanove
Između ovih dvaju polova nalazi se heterogena skupina institucija koju čine policija, vjerske ustanove, sindikati i organizacije civilnog društva.
Pri tome, sudionici iskazuju nešto veći postotak povjerenja u policiju i vjerske ustanove, dok su u slučaju sindikata i organizacija civilnog društva u najvećem postotku neodlučni, navode autori.
Prema Istraživanju, generalno su učenice tolerantnije od učenika i generalno demokratičnija atmosfera vlada među učenicima gimnazije nego među učenicima trogodišnjih i četverogodišnjih strukovnih škola, dakle škola za radnička zanimanja.
Istraživanje pokazuje veliki jaz između njih i gimnazijalaca, upozorava Matić Bojić.
“Nažalost, najlošije rezultate političke pismenosti pokazuju učenici trogodišnjih strukovnih programa, kod kojih vidimo da je potreba za napretkom najveća. U tom smislu, apeliramo na sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole, kako bi se politička pismenost među učenicima iznivelirala i dovela do jedne prihvatljive, a poželjno i visoke razine”, poručila je Jelena Matić Bojić.
Jedan od zaključaka Istraživanja je i kako “mladima u Hrvatskoj pri sklapanju prijateljstava nije bitna rasa, vjera ili nacionalnost”, kažu istraživači.
Tko je proveo Istraživanje?
Ovo istraživanje u suradnji s GOOD inicijativom (Inicijativa za građanski odgoj i obrazovanje) provodili su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Centar za studije jugoistočne Europe Sveučilišta u Grazu i Filozofski fakultet u Rijeci.
Uzorak se sastojao od 1122 učenika, od čega 52,2 posto ženskog i 47,8 posto muškog spola.
Udjeli pojedinih programa u skladu su s populacijskim pokazateljima – u Hrvatskoj 23,3 posto učenika završnih razreda pohađa trogodišnje strukovne programe, 47,1 posto četverogodišnje i petogodišnje strukovne programe te 29,6 posto gimnazijske programe.
Što se tiče dobi, 74,6 posto učenika ima 18 godina, 18,7 posto ima 17, 5,7 posto 19 i više godina, a jedan posto 16 godina. Većina učenika (47,5 posto) je prošlu školsku godinu završila s vrlo dobrim, skoro trećina (29,6 posto) s odličnim, a četvrtina s dobrim ili nižim uspjehom (22,9 posto).
bkk
Foto: Unsplash
