/Poduzetništvo iz nužde – čak 70 posto mladih koji su koristili bespovratne potpore HZZ-a osnovalo obrte

Poduzetništvo iz nužde – čak 70 posto mladih koji su koristili bespovratne potpore HZZ-a osnovalo obrte

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) potkraj kolovoza 2021. godine u Hrvatskoj je evidentirano više od 125.500 nezaposlenih osoba, dok je krajem 2020. godine bilo gotovo 160 tisuća nezaposlenih osoba (159.845).

U skupini nezaposlenih osoba u prosincu 2020. bilo je: 7314 (4,6 posto) osoba od 15 do 19 godina, 19.765 (12,4 posto) od 20 do 24 godine, 20.275 (12,7 posto) od 25 do 29 godina. U tom mjesecu je nezaposlenost povećana u svim dobnim skupinama, a najveće povećanje nezaposlenosti evidentirano je u dobnoj skupini od 15 do 19 godina (za čak 30,7 posto).

Trideset posto nezaposlenih mlađe od 30 godina

Dakle, krajem 2020. godine od ukupno evidentiranih nezaposlenih osoba mlađih od 30 godina bilo je više od 47 tisuća ili oko 30 posto. To znači da je potkraj prošle godine otprilike svaki treći nezaposleni evidentiran na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bio mlađi od 30 godina, piše Mimladi.hr.

Mlade osobe unatoč razini obrazovanja koju su stekli (značajan broj ih ima srednju i visoku stručnu spremu) teško se zapošljavaju zbog manjka radnog iskustva.

Hrvatski obrazovni sustav naslijeđen iz razdoblja bivšeg socijalističkog sustava, tj. bivše Jugoslavije unatoč tome što je osuvremenjen još uvijek nedovoljno mlade obrazuje za aktivniju ulogu na tržištu rada. Naime, prema istraživanjima udruga poslodavaca mladi su i nakon izlaska iz škola i fakulteta u pravilu, unatoč izuzecima, nedovoljno opremljeni stručnim znanjima za pokretanje samostalnog posla, već radno mjesto primarno traže u javnom sektoru ili privatnom, ali kao zaposlenici.

Dio mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u segmentu aktivne politike zapošljavanja usmjeren je upravo u tom smjeru, da nadoknadi manjak strukturnog obrazovanja mladih za poduzetničke aktivnosti.

Potpore do 130 tisuća kuna

Krajem 2020. HZZ je povećao maksimalni iznos potpora za samozapošljavanje na iznos od najviše 130 tisuća kuna. Ovisno o vrsti djelatnosti, broju zaposlenih i ocjeni poduzetničkog projekta kojeg boduje Hrvatski zavod za zapošljavanje iznosi potpora za pokretanje vlastitog posla nezaposlene osobe, a one se mogu kretati od 55.000 do 130 tisuća kuna. Najveći iznosi, do 130 tisuća kuna, odobravaju se za tvrtke iz prerađivačke djelatnosti – kojih je najmanje, a najmanji iznosi, do 55 tisuća kuna, za uslužne i administrativne djelatnosti.

Navedeni iznosi predstavljaju najveći mogući iznos potpore koji se dodjeljuje sukladno osnovnoj djelatnosti poslovnog subjekta, dok se visina dodijeljene potpore za samozapošljavanje određuje temeljem procjene opravdanosti početnog ulaganja, sukladno iskazanim potrebama u dostavljenom poslovnom planu i troškovniku.

Više o vrstama potpore i uvjetima odobravanja moguće je pronaći na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ova bi sredstva nezaposlenim osobama trebala poslužiti za pokrivanje inicijalnih troškova poslovanja i rada poslovnog subjekta.

Previše ograničenja

Potpore HZZ-a ne odobravaju se za pokretanje poslova u poljoprivredi, ribarstvu, maloprodaji, akviziterstvu, financijskim djelatnostima, putničkim djelatnostima, ali i djelatnostima sezonskog karaktera koje su vezane isključivo uz turističku sezonu. Naime, cilj je da se pokreću poslovi koji neće biti sezonskog karaktera, već će moći raditi cijele godine.

Potpore se, među ostalim, ne odobravaju osobama koje se nalaze u blokadi, tj. imaju blokirane privatne račune, a žele otvoriti obrt, kao ni nezaposlenim osobama koje su ranije već koristile mjeru potpore za samozapošljavanje.

Detaljno su propisani svi troškovi koji se mogu financirati dobivenim sredstvima, a podrazumijevaju pokriće administrativnih i knjigovodstvenih troškova, kao i pokrivanje troškova plaće za jednu osobu – pokretača posla te nabavu opreme i strojeva vezanih uz poslovanje. Odobrava se, primjerice, kupovina prijevoznih sredstava vezanih uz poslovanje, ali samo novih, ne i rabljenih. Isto vrijedi i za opremu. Troškovi potpora ne pokrivaju, primjerice, trošak najma uredskog prostora.

Prije korištenja sredstava svi korisnici moraju dostavi i bjanko zadužnicu za slučaj kršenja ugovora, tj. neodgovarajućeg korištenja potpora.

Gotovo 28 posto korisnika mjere samozapošljavanja mlađe od 29 godina

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem 2020. godine u okviru aktivne politike zapošljavanja kroz mjeru potpora za samozapošljavanje bilo je uključeno novih 906 osoba. Zanimalo nas je stoga koliko nezaposleni, osobito mladi, koriste aktivne mjere zapošljavanja za pokretanje vlastitog posla, tj. za osnivanje tvrtki ili obrta i kako im ti novopokrenuti poslovi idu?

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kako ističu u odgovoru, Odsjeka za odnose s javnošću HZZ-a, u 2020. u mjeru samozapošljavanja ukupno je uključeno 3778 novouključenih osoba, a iznos isplaćenih sredstava u 2020. godini iznosi 350.483.395,67 kuna.

U mjeru samozapošljavanja u 2019. godini ukupno je uključeno 8723 novouključenih dotad nezaposlenih osoba. Za 2021. godinu planirana sredstva za samozapošljavanje iznose 428.773.333,33 kuna. U 2020. godini od ukupno 3778 novouključenih osoba, 1050 su bile mlade osobe u dobi do 29 godina. To znači da je gotovo 28 posto novih korisnika sredstava za samozapošljavanje bilo mlađih od 29 godina.

Iako mladi nezaposleni samostalno, ovisno o svome poslovnom planu, odlučuju hoće li pokrenuti obrt, društvo s ograničenom odgovornošću ili najjednostavniji oblik tvrtke – jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, najveći broj mladih pokreće obrte. Od 1054 novouključenih mladih osoba, oko 70 posto ih je dobilo potporu sa samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za pokretanje obrta.

Frizerski saloni, agencije za promidžbu, knjigovodstveni i građevinski obrti, dizajnerski studiji…

Istražili smo i koje djelatnosti dominiraju među poticajima odobrenima mladima za samozapošljavanje u 2020. godini.

Najčešće djelatnosti u kojima je dodijeljena potpora za samozapošljavanje su:

  • uslužne djelatnosti, prvenstveno frizerski i kozmetički saloni
  • stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (poslovno savjetovanje, agencije za promidžbu,  knjigovodstvene usluge, fotografi)
  • građevinarstvo
  • informacije i komunikacije (programiranje, audio-vizualne usluge, digitalni dizajn).

Iz iskustva korisnika mjera za samozapošljavanje, koji redom nisu bili skloni izaći u javnost u potpunosti, doznajemo da im najviše smeta sporost administracije prilikom odobravanja sredstava, previše uvjeta, zahtjevnost izrade poslovnih planova, kao i ograničenja prilikom potrošnje bespovratnih sredstava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Iskustva i zamjerke korisnika

U razgovoru s nekoliko korisnika potpora za samozapošljavanje pokušali su saznati s kojim se problemima suočavaju u prvim godinama svog poslovanja i koliko su im potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pomogle u njihovom pokretanju poslova te što zamjeraju projektu samozapošljavanja, odnosno što bi predložili da se promijeni prilikom odobravanja budućih potpora nezaposlenim osobama koje se žele okušati kao samostalni poduzetnici ili obrtnici i na taj način žele riješiti svoju egzistenciju.

Mario (24) koji je pokrenuo vlastitu tvrtku uz podršku HZZ-a smatra da su mjere previše restriktivne.

“Onaj tko nema vlastitog obrtnog kapitala ne bi se trebao ni iz očaja upuštati u samostalan poduzetnički projekt. Imao sam ušteđevinu i dobru poslovnu ideju, ali Hrvatski zavod za zapošljavanje nakon odobravanja sredstava ne pita kako posao ide i ne vode računa da novozaposlena osoba možda sebi ne bi odmah isplaćivala punu plaću već bi radije dobivenom potporom financirala posao. Oni administrativno traže da se odmah isplaćuje barem minimalna plaća što je pogrešno.”

Ivana (27). pokrenula je samostalni obrt.

“Srećom nisam osnovala obrt prije nego mi je odobrena potpora. Znam za neke slučajeve da su ljudima odbili potpore jer su prerano osnovali obrt ili tvrtku i time pokušali nešto zaraditi i prije nego su im potpore odobrene. To je pogrešno i nadam se da će to ispraviti ubuduće.”

Sanjin (23) naglašava kako su mu “potpore dobro došle jer je znao što želi raditi i imao je financijsku podršku roditelja. Bez nje ne bi mogao izdržati. Ove potpore nisu dovoljne za prvu godinu poslovanja jer novi poduzetnici teško naplaćuju svoje proizvode i usluge na početku, a banke ne žele ni čuti za njih sve dok se ne potvrde na tržištu. Kredit u banci možete dobiti tek nakon što poslujete uspješno barem godinu-dvije, a prije toga ste parija za banke – vaš poslovni plan ne žele niti pogledati”.

Nedovoljna podrška mladim poduzetnicima

U HZZ-u su dodatno pokušali saznati i koliko mladih nije odobrena sredstva potrošilo namjenski, odnosno koliko ih mora odobren novac vratiti.

U 2020. godini ukupno je 1869 korisnika izvršilo povrat po samozapošljavanju (djelomično ili u cijelosti) u iznosu od 5.946.254,28 kuna, što uključuje i eventualno obračunatu zakonsku zateznu kamatu”. No taj se podatak odnosi na ukupno odobrene potpore za samozapošljavanje, tj. HZZ „ne raspolaže informacijama o dobi korisnika po ovome pitanju.

Jesu li mladi nezaposleni, koji se za poduzetništvo ili obrtništvo odlučuju iz nužde, tj. uz podršku HZZ-a spremniji i uspješniji u prvim poduzetničkim koracima od starijih osoba? U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje tvrde da nisu.

Što se tiče dobi korisnika, ne postoje značajnije razlike u neizvršavanju obveza u mjeri samozapošljavanja.

Darko Markušić

Foto: Pixabay ilustracija

Projekt ‘mimladi.hr – novo lice naslovnice’ sufinancira Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Iznos sufinanciranja je 800.070,02 HKR. Trajanje projekta je dvije godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 941.258,85 HRK. Sadržaj članka isključiva je odgovornost Svjetskog saveza mladih Hrvatska.