/Učitelji upozorili na nezadovoljstvo ‘Školom za život’: Virtualne učionice važnije su od kreativnosti!

Učitelji upozorili na nezadovoljstvo ‘Školom za život’: Virtualne učionice važnije su od kreativnosti!

„Prvo je trebalo poraditi na zadovoljstvu učitelja u Hrvatskoj koji su demotivirani, a tek onda uvesti eksperimentalni program koji im nameće dodatne obaveze. Učitelji su očekivali administrativno rasterećenje. Manje se vrednuje kreativnost, a više koliko sati se provede u virtualnim učionicama“, zaključak je to okruglog stola pod nazivom „Dva školska sata o Školi za život“ koji se u organizaciji Sindikata hrvatskih učitelja održao u srijedu u hotelu DoubleTree by Hilton u Zagrebu. Javnosti je prezentiran dio rezultata do sada najvećeg istraživanja o kvaliteti sustava osnovnog obrazovanja u Hrvatskoj, a koji se odnose na zadovoljstvo učitelja provedbom “Škole za život”.

Istraživanje koje su proveli u suradnji sa znanstvenicima s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar jasno pokazuje kako je većina učitelja nezadovoljna eksperimentalnim programom jer im je opseg posla povećan te smatraju da bi njihov angažman trebao biti dodatno honoriran.

U raspravi koju je moderirala novinarka Sunčica Findak sudjelovali su Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, Toni Babarović s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Lidija Kralj, pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja, Ivan Prskalo, član Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme, Katija Tarocco, učiteljica matematike i Sanja Babić, učiteljica razredne nastave. Kao izaslanik predsjednika Vlade RH na skupu je prisustvovao i uvodno se obratio dr. sc. Radovan Fuchs.

Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, u uvodnom govoru naglasila je kako će rezultati njihovog istraživanja biti predstavljeni Vladi i Saboru u svibnju. Napomenula je da im u fokusu nije bila samo Škola za život već cjelokupna problematika školskog obrazovanja u Hrvatskoj.

Radovan Fuchs se zahvalio predsjednici SHU-a Sanji Šprem i Institutu Ivo Pilar na provedenom istraživanju i dodao kako je ovakav tip evaluacije i objektivne znanstvene metodologije poželjan.

„Na osnovu tih rezultata možemo poboljšati  Školu za život. Nedostataka ima jer  je tako uvijek kada se kreće s nečim novim“, istaknuo je Fuchs.

Toni Babarović prezentirao je ukratko rezultate istraživanja koje je SHU proveo u sklopu EU projekta „Istraživanje o kvaliteti radnih odnosa i kvaliteti sustava osnovnog obrazovanja u RH“. Naglasio je kako je u istraživanju sudjelovalo više od 6000 učitelja, stručnih suradnika, pomoćnog i administrativnog osoblja koji su dali svoju ocjenu o osnovnom školstvu.

„Učitelje smo pitali kako doživljavaju Školu za život, kako ocjenjuju različite aspekte provedbe programa te što misle o kvaliteti nastavnih materijala i razini pedagoških standarda“, rekao je Babarović i dodao kako je  prikupljanje podataka ukupno trajalo dva mjeseca, od rujna do studenog 2018. godine.

Mišljenja učitelja osnovnih škola

Istraživanju se odazvalo ukupno 6494 zaposlenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, a Babarović je predstavio najvažnije nalaze:

„Većina uključenih učitelja (67 posto) smatra da im je opseg posla izrazito povećan zbog sudjelovanja u eksperimentalnom programu.  Velika većina učitelja smatra da bi njihov angažman u provedbi eksperimentalnog programa trebao biti dodatno honoriran (90 posto), a 24 posto učitelja očekuje da će im dodatni angažman biti honoriran. Procjene zadovoljstva različitim aspektima provedbe eksperimentalnog programa su sve ispod središnje vrijednosti skale (3 – niti zadovoljan/na niti nezadovoljan/na) i upućuju na umjereno nezadovoljstvo učitelja provedbom eksperimentalnog programa.“

Na kraju je dodao kako su učitelji najmanje zadovoljni razinom u kojoj su bili konzultirani pri osmišljavanju eksperimentalnog programa i eksperimentalnih nastavnih materijala.

Učiteljica matematike Katija Tarocco potvrdila je kako je opseg posla veći, u što se osobno uvjerila.  Naglasila je kako se učitelji moraju dodatno obrazovati, pratiti novine i uvoditi nove metode rada.

 S njom se složila i učiteljica razredne nastave Sanja Babić koja je naglasila da je najveći problem motiviranost učitelja te da je percepcija društva prema njima jako loša.

Pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj istaknula je kako se u sustavu obrazovanja razvija kultura učenja iz pogrešaka.

„Mi smo kao Ministarstvo puno naučili jer smo prikupljali informacije od učitelja. Spremni smo na suradnju sa svim dionicima u ovome procesu i smatramo da su učitelji bili konzultirani pri osmišljavanju eksperimentalnog programa“, istaknula je Kralj.

Ivan Prskalo, član Ekspertne radne skupine za provođenje kurikularne reforme, naglasio se istraživalo i pisalo o Školi za život, a sve je na internetu. Primjerice, spomenuo je projekt ‘Škola za net generacije’, kao i pet doktorata na temu kurikularne reforme.

Sanja Šprem je za kraj naglasila kako su ju rezultati istraživanja iznenadili jer se u medijima moglo čuti da su učitelji uglavnom zadovoljni eksperimentalnim programom koji kreće na jesen.

„Učitelji su od eksperimentalne provedbe očekivali rasterećenje. Manje se vrednuje kreativnost, a više koliko sati se provede u virtualnim učionicama. Ideja o borbi za bolje obrazovanje krenula je od učitelja koji ne koče promjene već daju konstruktivnu kritiku kako bi se situacija u školstvu promijenila na bolje. Očekujemo da ćemo zahvaljujući ovom istraživanju mijenjati sustav obrazovanja. Važno je da budemo objektivni i ove rezultate shvatimo kao konstruktivnu kritiku“, zaključila je Šprem na okruglom stolu koji se organizirao u sklopu EU projekta „Jačanje bipartitnog socijalnog dijaloga u sektoru osnovnog obrazovanja“ čiji je nositelj Sindikat hrvatskih učitelja.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Generacija.hr