/Istraživanje pokazalo koji gradovi imaju porast prvašića

Istraživanje pokazalo koji gradovi imaju porast prvašića

U školskim klupama ove godine ima 695 prvašića manje nego lani, ali je taj minus gotovo dvostruko manji nego prošle godine. Tada je upisano 1.173 učenika manje nego 2016. godine. Šest gradova ove godine ima veći broj prvašića nego što ih je bilo prošle, a smanjeni su i minusi u onima koji imaju manje učenika.

Otkriva to veliko terensko istraživanje gradonačelnik.hr, a brojke su prikupljene direktno od gradova u prva dva tjedna nastave. Iako porast broja prvašića ove godine bilježe 44 grada, šest manje nego prošle godine, njihove brojke su puno uvjerljivije nego prošlogodišnje. Prošle godine kao najveći plus bilježili su onaj iz Dubrovnika i Vukovara – od 46 i 42 prvašića više nego godinu ranije, dok ove godine uvjerljivi rekord drži Osijek sa 67 prvašića više, te Slavonski Brod sa njih 51. Slijedi najmlađi hrvatski grad i jedini sa uvjerljivim pozitivnim prirodnim prirastom – Solin koji ove godine ima 40 prvašića više, što je daljnji rast u odnosu na prošlu godinu kada su ih imali 37 više nego godinu ranije.

Tu su, nadalje, i Velika Gorica (+29), Omiš (+27), Ogulin (+23), Šibenik (+23), Kaštela (+19), Sveta Nedelja (+18) i Valpovo (+17). Ukupno, gledamo li apsolutne brojke, 23 grada ove godine bilježe dvoznamenkasti rast broja prvašića, dok ih je lani bilo 16. No, ovdje svakako treba naglasiti da ovi podaci ne mogu biti mjerilo za ozbiljne demografske analize i ocjene, jer je broj prvašića u većini gradova uvijek bio podložan oscilacijama, neovisnima o generalnim demografskim trendovima ili kvaliteti života i standardima u samim gradovima.

Brojke se uglavnom mijenjaju, ovisno o godini i generaciji, a vrlo malo gradova ima zaista stabilan i kontinuiran višegodišnji trend. No, veseli da ima i takvih, pa se među 44 grada koji su ove godine upisali veći broj prvašića nego lani ističu primjerice Solin, Kaštela, Čakovec, Pazin, i Cres, koji tako već treću godinu za redom bilježe rast broja prvašića.

Solin – grad rekorder

Ovaj trend niti malo ne čudi kad je u pitanju Grad Solin, najmlađi grad u Hrvatskoj (prosječna dob stanovnika je 35,4 godine) i grad rekorder po prirodnom prirastu. Gradonačelnik Dalibor Ninčević kaže kako ih ovakvi trendovi i titule vesele, ali i obvezuju na još predaniji rad kako bi mladim obiteljima osigurali još ugodniji i bolji život. Nizom socijalnih i pronatalitetnih mjera, za koje su u ovogodišnjem proračunu osigurali 1,3 milijuna kuna, Grad Solin potvrđuje da je grad djece i mladih. Pa su tako, uz naknade za bebe, uveli i novčane potpore roditeljima za vrijeme korištenja porodiljnog dopusta od prve do treće godine života djeteta te mjesečnu financijsku pomoć obiteljima s četvero i više djece. Ranije su, naime, pomagali obitelji s petero i više djece, ali je od ove godine odluka dodatno proširena i na obitelji s četvero djece.

“Ako kumulativno zbrojimo sufinanciranje jedne obitelji sa četvero djece za razdoblje od deset godina i zbrojimo sve mjere od poklona novorođenom djetetu, subvencioniranje porodiljne naknade, novčana pomoć za obitelji sa četvero djece, Grad Solin će iz Proračuna izdvojiti više od 115.000 kuna”, kaže gradonačelnik Ninčević. Najavljuje kako u već rade na otvaranju pete osnovne škole na području Grada, dok problem nedostatka vrtićkih kapaciteta namjeravaju riješiti izgradnjom dva velika vrtićka centra, za koje su nedavno potpisali Ugovor s Ministarstvom za demografiju.

Najveći skok u broju prvašića bilježi Grad Osijek, koji ima 929 prvašića, što je čak 67 više nego prošle godine kada su ih upisali 862 i zabilježili minus od čak 48 u odnosu na 2016. godinu.

“To je za naš grad u neku ruku utješna nagrada. Grad Osijek se u posljednjih nekoliko godina stabilizirao, trendove rasta primjećujemo i u drugim segmentima življenja, ali bilo bi posve krivo pripisati si nekakve zasluge radi mjera Grada kojima se pomaže mladim obiteljima. Iako kao jedinica lokalne samouprave pomažemo i mlade obitelji, mi tu možemo i moramo u budućnosti učiniti puno više. Možda toliko ne samim mjerama usmjerenim direktno na mlade obitelji, već svim svojim aktivnostima, usmjerenima i prema obrazovanju, kulturi, sportu, poduzetništvu itd… koji Osijek danas, a nadam se još više i sutra, čine idealnim gradom za odrastanje, školovanje, rad i življenje. Osobno mi je takav oduvijek, a moja je zadaća da ga u okviru gradskih ovlasti, takvoga činim i drugima”, komentira gradonačelnik Ivan Vrkić.

Veliki skok bilježi i Slavonski Brod u kojem je upisan 51 prvašić više nego prošle godine, dok su prošle godine bili u minusu za čak 138 prvašića u odnosu na 2016. godinu. U gradskoj upravi su zadovoljni ovom promjenom trenda, a gradonačelnik Mirko Duspara vjeruje da će se, uz pomoć novih demografskih mjera i projekata u kojeg Grad ulaže i kojima stvara bolje uvjete života za mlade obitelji, taj trend i nastaviti.

‘Djeca su naša budućnost’

Zadovoljni ove godine mogu biti i u Velikoj Gorici u kojoj je upisano 29 prvašića više nego lani, kada su pak bili u minusu za čak 46 prvašića u odnosu na 2016.

“Naši svi osnovnoškolci i ove školske godine dobili su besplatne udžbenike, radne bilježnice te udžbenike za izborne predmete i to zahvaljujući suradnji Grada i Zagrebačke županije. U školstvo izdvajamo 40 posto proračuna te mnogo sredstava ulažemo u modernizaciju objekata, snosimo troškove prijevoza učenicima osnovnih škola i troškove za školu plivanja te brojne druge obrazovne i sportske programe”, kaže gradonačelnik Dražen Barišić i ističe kako je Velika Gorica grad koji je usmjeren na djecu, mlade i obitelj.

Pozitivne trendove bilježe i u Gradu Ogulinu koji ne samo da ima čitav razred prvašića više nego lani – njih 23, nego bilježe i stalni rast broja djece u vrtićima, a među gradovima s najvećim porastom broja prvašića je i Šibenik, u kojem ih je ove godine upisano 469, za razliku od prošlogodišnjih 446.

“Djeca su naša budućnost, a Grad Šibenik nastoji u kontinuitetu raditi na ostvarenju kvalitetnijih uvjeta za život i obrazovanje naših mališana”, kaže gradonačelnik Željko Burić. Inače, Grad Šibenik je u ovoj godini za financiranje programa osnovnog školstva izdvojio gotovo 13 milijuna kuna, te osigurao produženi boravak za tri razreda u dvije osnovne škole.

mšm/gradonačelnik.hr

Foto: Pixabay