U sklopu projekta “Jednaka prava za sve” koje objavljuje portal Generacija, pišemo seriju tekstove o problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom, a jedan od naših tekstova odlučili smo posvetiti našoj braniteljskoj populaciji. Stoga smo Ministarstvu hrvatskih branitelja poslali upit, a između ostalog, zanimalo nas je kako ocjenjuju odnos društva prema invalidima Domovinskog rata, suočava li se braniteljska populacija danas, ali i invalidi Domovinskog rata s određenom stigmatizacijom, kako je osmišljen program psihosocijalne i zdravstvene pomoći i sl.

Iz Ministarstva su nam odgovorili kako je jedan od glavnih ciljeva Ministarstva hrvatskih branitelja sveobuhvatna skrb za braniteljsku i stradalničku populaciju iz Domovinskog rata.

“Za potrebu iste, omogućili smo dostupnost savjetodavne, stručne, primarne pravne pomoći te psihosocijalne pomoći i podrške braniteljskoj i stradalničkoj populaciji u njihovoj najbližoj sredini. Kako bismo pružili sveobuhvatnu i pravovremenu pomoć, provodimo Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja te povratnicima iz mirovnih misija. Osnovni cilj Nacionalnog programa jest pružiti konkretnu i cjelovitu psihosocijalnu pomoć što većem broju korisnika u potrebi. Dugoročni cilj programa  jest podizanje opće kvalitete življenja i podupiranje potpune psihosocijalne reintegracije svih njegovih korisnika“, uvodno su nam objasnili.

Pomoć na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini

Iz Ministarstva su istaknuli kako pružaju pomoć na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

“Na lokalnoj razini pomoć pružamo putem područnih odjela ustrojenih u županijskim središtima i županijskih centara za psihosocijalnu pomoć. Njihovo zajedničko djelovanje u sredini u kojoj živi braniteljska i stradalnička populacija omogućava da se osobama u potrebi  pruži brza, učinkovita i adekvatna pomoć”. 

Na godišnjoj razini pomoć se pruži za više od 70.000 korisnika.

“Rad područnih odjela Ministarstva temelji se na individualnom pristupu korisnicima, prepoznavanju problema i mogućnosti pomoći, dostupnosti i davanju cjelovite, kvalitetne te pravovremene informacije o načinu ostvarivanja statusnih prava i prava iz programa i projekata koje provodi ovo Ministarstvo te posredovanju u praćenju ostvarivanja tih prava i mjera. Pri tome se surađuje s institucijama i udrugama na lokalnoj i županijskoj razini, a s ciljem što bržeg i učinkovitijeg rješavanja problema korisnika, kao i pružanja potpore hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji u ostvarivanju njihovih prava”, naglasili su iz Ministarstva branitelja.

Centri za psihosocijalnu pomoć

Centri za psihosocijalnu pomoć uspostavljeni su u svakoj županiji i Gradu Zagrebu u kojima su u statusu vanjskih suradnika angažirani stručnjaci različitih profila – psiholozi, socijalni radnici, psihijatri, pravnici te ostali stručnjaci društveno-humanističkog usmjerenja koji savjetodavnu pomoć i psihosocijalnu podršku pružaju stacionarno kroz svakodnevna dežurstva i savjetovališta u prostorijama centara te mobilno kroz timske posjete domu i obitelji.

Usluge Centara za psihosocijalnu pomoć namijenjene su i hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji jer se poteškoće jednog člana reflektiraju na cijelu obitelj. Uključivanjem cijele obitelji postiže se bolje razumijevanje i brže prevladavanje poteškoća, a obitelj se osnažuje kako bi vlastitim potencijalima i resursima doprinijela povećanju kvalitete življenja.

Stacionarni rad uključuje individualno psihosocijalno savjetovanje s naglaskom na ublažavanje posljedica traumatskog iskustva, olakšavanje prilagodbe novonastalim situacijama te postizanje socijalne promjene s ciljem poboljšanja životnih uvjeta, pravnu pomoć i informiranje o svim aktivnostima i programima koje provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja. 

Mobilni timovi predstavljaju posebnu vrstu intervencija u okviru Programa, a odnose se na posjete domu i obitelji branitelja. Danas se mobilni timovi uz obilazak najtežih stradalnika, prvenstveno odnose na posjete domova i obitelji branitelja u slučajevima pro-suicidalnih izjava korisnika, suicida ili smrti člana obitelji, izrazito lošeg socio-ekonomskog i/ili zdravstvenog stanja.

Briga za zdravlje hrvatskih branitelja

Ministarstvo hrvatskih branitelja kontinuirano ulaže napore u cilju osiguranja ukupne kvalitete života i zdravlja hrvatskih branitelja provedbom niza aktivnosti koje su usmjerene zaštiti i očuvanju njihova zdravlja, ranom otkrivanju bolesti, rehabilitaciji te dugotrajnom liječenju.

“Program preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja usmjeren je primarno smanjenju stope pobola i smrtnosti od kroničnih nezaraznih i onkoloških bolesti od kojih pobolijeva i umire najveći broj hrvatskih branitelja, osiguravanjem pravovremene dijagnostike i početka liječenja. 

Od listopada 2016. godine do danas više od 76.000 hrvatskih branitelja obavilo je preventivni sistematskih pregled u okviru ove aktivnosti, od čega njih 8.644 u ovoj godini”, istaknuli su.

Osiguravanje usluge bolničke medicinske rehabilitacije i liječenja u hiperbaričnoj komori usmjereno je poboljšanju zdravstvenog stanja, ublažavanju posljedica i sprječavanju pogoršanja funkcionalnog oštećenja organizma hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Usluga dugotrajnog liječenja s pojačanom skrbi podrazumijeva pojačanu zdravstvenu skrb o pacijentima koji su u potrebi za nastavkom liječenja po već završenom liječenju u općim bolnicama, klinikama i kliničkim bolničkim centrima, odnosno pacijentima kojima je potreban nastavak skrbi i liječenja te oboljelima od kroničnih bolesti i stanja koja zahtijevaju dugotrajno liječenje i zbrinjavanje na bolničkim odjelima za dugotrajno i produženo liječenje.

“Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata kojima su rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, uz zdravstvenu zaštitu koja im se osigurava u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, imaju i sljedeća prava koja nisu obuhvaćena standardom prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja: pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju, pravo na ortopedska i druga pomagala, naknadu razlike u cijeni liječenja i lijekova s dopunske liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako mu je potrebno takvo liječenje koje se ne može obaviti u Republici Hrvatskoj”, objasnili su.

Nacionalni i regionalni centri za psihotraumu

Nacionalni program psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima iz Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i mirovnih misija podrazumijeva psihosocijalnu i zdravstvenu skrb za sudionike i stradalnike Domovinskog rata, a osnovni dugoročni cilj Nacionalnog programa je podizanje opće kvalitete življenja i podupiranje potpune psihosocijalne reintegracije svih sudionika i stradalnika rata na području cijele Republike Hrvatske, kao i sudionika Drugog svjetskog rata, vojnih i civilnih invalida Drugog svjetskog rata i članova njihovih obitelji te osoba stradalih pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru misija UN-a, NATO-o misija i misija EU i članova njihovih obitelji, stoji na stranicama Ministarstva branitelja iz kojeg su nam dodatno pojasnili da se “kroz Nacionalni program provodi se dio zdravstvene pomoći odnosno dostupnost zdravstvenih usluga za braniteljsku i stradalničku populaciju oboljelu od PTSP-a i drugih bolesti te poremećaja vezanih uz rat i ratnu traumu”. 

“Što se regionalne razine tiče, dostupni su centri za psihotraumu pri kliničkim bolničkim centrima u Rijeci, Osijeku i Splitu. 

Na nacionalnoj razini dostupan je Nacionalni centar za psihotraumu u sklopu Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu. U Klinici se nalazi i Centar za krizna stanja i prevenciju suicida gdje se može doći bez najave i uputnice, a u kojemu je  osobama u stanju akutne psihičke krize dostupna stručna pomoć 24 sata putem telefona, dok je tijekom cijelog dana organizirano dežurstvo liječnika psihijatra”, dodali su.

Projekt rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom

Ministarstvo hrvatskih branitelja od 2004. godine provodi Projekt rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom koji su inicirale ”civilne” udruge osoba s invaliditetom i udruge iz Domovinskog rata koje okupljaju hrvatske ratne vojne invalide. 

“Projektom se sufinancira prilagodba objekata javne namjene osobama s invaliditetom putem javnog poziva koji Ministarstvo svake godine objavljuje i za koji osigurava financijska sredstva na posebnoj proračunskoj poziciji. Podnositelji zahtjeva su jedinice lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave. Predstavnici braniteljskih i ‘civilnih’ udruga osoba s invaliditetom članovi su radne skupine koja razmatra zaprimljene zahtjeve.

Dodatna vrijednost projekta je što bez razlike omogućuje prilagodbu javnih objekata i u manjim te udaljenim ruralnim sredinama. Ministarstvo planira nastaviti provoditi Projekt jer je odaziv na svaki javni poziv velik te je neupitna potreba nastavka prilagodbe objekata javne namjene osobama s invaliditetom”.

Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja

Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, a namijenjen je, između ostalih, i nezaposlenim hrvatskim braniteljima te nezaposlenoj djeci hrvatskih ratnih vojnih invalida.

Iz Ministarstva su nam objasnili kako se mjerama Programa sufinanciraju troškovi obrazovanja osoba iz ciljne skupine, dodjeljuju potpore za samozapošljavanje, potpore za zapošljavanje kod poslodavaca, potpore radu zadruga hrvatskih branitelja i potpore za proširenje postojeće djelatnosti. 

“Nezaposleni hrvatski branitelji i njihova djeca pokazuju najveći interes za potpore za samozapošljavanje iz Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Radi se o mjeri koja omogućuje izravno uključivanje u radno tržišni sustav, pristup zaposlenju i ekonomskim resursima, a neizravno povećava mrežu socijalnih kontakata i osigurava aktivan doprinos društvu u cjelini. Ministarstvo hrvatskih branitelja kroz Program dodjeljuje potpore za samozapošljavanje za djelatnost primarne poljoprivredne proizvodnje (osnivanje OPG-a), na što se više odlučuju korisnici iz ruralnih područja, te za djelatnosti obrta i trgovačkih društava, što je u protekle dvije godine financirano sredstvima Europskog socijalnog fonda. Prema analizi učinkovitosti dodijeljenih potpora za samozapošljavanje, godinu dana nakon izlaska iz intervencije (odnosno prestanka ugovornih obveza) aktivnih korisnika potpore za samozapošljavanje je 83,02 posto”, objasnili su.

Što je HVIDR-a i kako je nastala?

Inicijativa za osnivanje HVIDR-a RH nastala je 25. veljače 1992. godine od strane ranjenika teško stradalih u obrani suvereniteta RH koji su se nalazili na rehabilitaciji u Zagrebu. HVIDR-a RH je osnovana u cilju socijalne i pravne zaštite hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata, te promicanja, razvitka i unaprjeđenja vrijednosti Domovinskog rata, kao i njegovih žrtava.

Od svoga osnivanja do danas HVIDR-a RH je bila i ostala najveća krovna udruga koja okuplja hrvatske ratne vojne invalide Domovinskog rata RH, kontinuirano radeći na provođenju zakonodavnih analiza, upućivanju inicijativa i prijedloga kroz suradnju sa nadležnim institucijama u postupcima donošenja svih zakona i podzakonskih akata kojima se reguliraju prava HRVI-a. HVIDR-a RH radi na provođenju tradicionalnih sportskih i drugih projekata u svrhu psihološkog i socijalnog osnaživanja, odnosno poboljšanja opće zdravstvene sposobnosti hrvatskih ratnih vojnih invalida, u cilju njihove rehabilitacije nakon stradavanja u Domovinskom ratu, pri čemu se ističe organizacija Svehrvatskog športskog natjecanja invalida Domovinskog rata – SŠNIDOR, koji okuplja više od 1000 sudionika, stoji između ostalog na stranicama HVIDR-e.

Kroz projekte organiziranja umjetničkih kolonija, radi se na podizanju razine stvaralačko-rekreativnih sposobnosti HRVI-a, kao i stvaranju umjetničkih djela kojima se prezentiraju radovi umjetnika putem organizacije humanitarnih izložbi i aukcija u svrhu pomoći u obrani hrvatskih branitelja, kao i braniteljima u teškoj zdravstvenoj i materijalno-egzistencijalnoj situaciji. 

Broj HRVI i njihovo aktivno uključivanje u društvenu zajednicu

Iz Ministarstva hrvatskih branitelja odgovorili su i na naš upit koliko sudionika Domovinskog rata zapravo ima status HRVI.

“Na dan 30. studenoga 2021. ukupan broj HRVI je 57.268. Broj HRVI koji status ostvaruju isključivo na osnovi bolesti PTSP je 22.390. Na osnovu bolesti PTSP i nekog drugog oštećenja organizma status ostvaruje 5.800 branitelja, dok 29.078 branitelja ostvaruje status HRVI po osnovi oštećenja organizma”, odgovorili su nam te istaknuli kako se HRVI najviše uključuju u mjeru potpore radu braniteljskim zadrugama, gdje se kroz članstvo u zadrugama uključuju u društvo i  tako aktivno doprinose životu zajednice.

“Oko 50 posto svih članova u zadrugama hrvatskih branitelja čine hrvatski ratni vojni invalidi, a kao najvažniji razlog uključivanja u rad zadruga navode osjećaj korisnosti i pripadnosti društvenoj zajednici. Braniteljske zadruge bave se pretežno poljoprivrednom djelatnošću, čak 54 posto, a proizvode različite proizvode kao što su med, domaće autohtone proizvode poput sira, pršuta, domaće voćne rakije, likera, sirupa, ljekovitih i aromatičnih bilja, maslinovog ulje. Dio braniteljskih zadruga bavi se i izradom suvenira – od raznih tradicijskih proizvoda od drva, drvenih igračaka, ukrasnih proizvoda do prehrambenih proizvoda poput kolača i raznih vrsta tjestenina”. 

Braniteljske zadruge kao dobar model socijalnog uključivanja

Braniteljske zadruge prepoznate su kao dobar model socijalnog uključivanja ranjivih skupina i društvenog poduzetništva, osobito uzimajući u obzir pozitivan utjecaj rada kao radne terapije i psihosocijalnog osnaživanja. 

Ministarstvo hrvatskih branitelja ističe kako prate i potiču rad udruga iz Domovinskog rata s kojima razvijaju partnerski odnos. S tim u vezi, Ministarstvo objavljuje natječaje/javne pozive za udruge iz Domovinskog rata u području psihološkog i socijalnog osnaživanja te poboljšanja kvalitete življenja braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata u cilju ublažavanja posljedica Domovinskog rata, povećanja socijalne uključenosti te promicanja i očuvanja vrijednosti Domovinskog rata. 

Ministarstvo također provodi javni poziv za područje promicanja vrijednosti Domovinskog rata i obilježavanja obljetnica iz Domovinskog rata koje posredno također doprinosi poboljšanju kvalitete življenja braniteljske i stradalničke populacije.

“Upravo Domovinski rat kao zajednička tema na obljetnicama, promocijama i kulturnim događanjima okuplja hrvatske branitelje, a razvoj kulture sjećanja koje Ministarstvo hrvatskih branitelja potiče kroz svoje programe i projekte ih približava široj društvenoj zajednici i mlađim generacijama koje na taj način imaju izravnu mogućnost komunicirati sa svjedocima vremena, odnosno aktivnim sudionicima obrane Domovine te se na neposredan način upoznati s njihovim doprinosom”, objasnili su. 

Provođenje programa stambenog zbrinjavanja i prednost pri zapošljavanju

U Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu istaknuto je kako je potrebno pojednostaviti i ubrzati postupak utvrđivanja statusa HRVI iz Domovinskog rata uvođenjem jednostavnijeg modela vještačenja. Primjerice, branitelj s
prebivalištem u Vukovarsko-srijemskoj županiji još je u siječnju 2018. podnio državnom uredu zahtjev za utvrđivanjem statusa HRVI, a prema podatcima UOŽ iz lipnja 2020., cjelokupni spis se od studenog 2019. nalazi na Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Osijeku, nakon čega, a prije donošenja prvostupanjskog rješenja, treba biti još poslan Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Zagrebu na revizijsko vijeće.

Osim toga, kako ističe pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, dio braniteljske populacije još nije, ili nije na odgovarajući način, riješio status i pripadajuća prava, o čemu govori i 3.638 novih zahtjeva za ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja podnesenih MORH-u 2020., dok su MUP-u podnesena 252 takva zahtjeva. Ostvarivanje prava prednosti branitelja pri zapošljavanju u praksi je i dalje jako teško ostvariti, obzirom da se ZHB ne primjenjuje dovoljno jasno i transparentno, a branitelji i članovi njihovih obitelji često nisu dovoljno educirani o svojim pravima.

Nažalost, dio branitelja i članova njihovih obitelji i dalje je u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji i
svakodnevno se suočavaju s ozbiljnim problemima u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Iz Ministarstva su nam stoga objasnili da Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi program stambenog zbrinjavanja za hrvatske branitelje dragovoljce sa preko dvije godine sudjelovanja u Domovinskom ratu i stradalnike Domovinskog rata, HRVI i obitelji upravo kako bi se poboljšala kvaliteta življenja stradalnika iz Domovinskog rata. “U svrhu stambenog zbrinjavanja što većeg broja stradalnika, Ministarstvo hrvatskih branitelja provodi sanaciju starih stanova drugih državnih tijela, te nastavlja sa organiziranom stambenom izgradnjom stanova”, naglasili su. 

Zakonom  iz 2017. godine odredbe prednosti pri zapošljavanju detaljnije su propisane, proširena je kategorija korisnika, određeno je da se pravo prednosti odnosi i na popunjavanje radnog mjesta putem internog oglasa. Pravo prednosti pri zapošljavanju mogu koristiti i zaposlene osobe koje su zaposlene na radnom mjestu koje ne odgovara njihovoj stručnoj spremi te su pooštrene prekršajne sankcije. Osim toga, propisana je obveza tijela koja su dužna poštivati pravo prednosti da u natječaju ili oglasu za zapošljavanje trebaju pozvati osobe koje se pozivaju na prednost pri zapošljavanju da dostave dokaze, odnosno objaviti poveznicu na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti.

“Kod problema vezanih za zapošljavanje i ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju, sve prijave oko nepoštivanja Zakona, Ministarstvo hrvatskih branitelja prosljeđuje nadležnim tijelima za nadzor nad provedbom odredbi o prednosti pri zapošljavanju – Upravnoj inspekciji, Državnom inspektorati ili Prosvjetnoj inspekciji.

U pogledu nadzora primjene prava prednosti pri zapošljavanju, Inspektorat rada je, prema preliminarno prikupljenim podatcima za 2020., donio 32 rješenja u kojima su utvrdili povredu prava prednosti, radi čega su nadležnim sudovima podnijeli 30 optužnih prijedloga.

Prednost pri zapošljavanju može se ostvariti samo pod jednakim uvjetima, što znači da osoba iz kategorija propisanih zakonom može ostvariti prednost pri zapošljavanju u odnosu na ostale kandidate ako je u natječajnom postupku ostvarila jednak broj bodova kao najbolji kandidat”, zaključili su iz Ministarstva.

Bjonda Lučić

Foto: ZOD/HKOV/ J. Dedaković, S. Proučil/MORH

*Tekst je objavljen u sklopu projekta “Jednaka prava za sve” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.