/Hrvatska izumire – je li ključ u obitelji?

Hrvatska izumire – je li ključ u obitelji?

Populacija Hrvatske značajno se smanjuje – sve je manje rođenih, više umrlih, sve se kasnije stupa u brak i odgađa rađanje djece, a i nikad nije bilo više odseljenih iz Hrvatske. Ovo su samo neki od alarmantnih podataka koje je u analizi demografskih trendova ponovno izdvojio Državni zavod za statistiku (DZS) nakon objave konačnih podataka za 2017. godinu.

Nastavlja se trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu na 2008., kada je prema procjeni stanovništva krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika i iznosio je 4,1 milijun stanovnika, piše Net.hr.

Manje rođenih, više umrlih

Rađa se i sve manje djece. Promatrano od 1998., zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a prvi put je njihov broj pao ispod 40 tisuća u 2003. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podaci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 tisuća.

Nisu povoljni niti podaci o prosječnoj dobi majke pri prvom porodu. Dok je u 1990. prosječna dob majke pri prvom porodu iznosila 24,3 godine, do 2017. se povećala za 4,6 godina što znači da se za rađane prvog djeteta žene sada odlučuju u dobi od gotovo 29 godina.

Stopa mortaliteta sve je veća. Prema posljednjim podacima u 2017. je umrlo 53.477 osoba, što je za 3,8 posto više nego u prethodnoj godini. Najveću stopu mortaliteta u 2016. (umrli na 1000 stanovnika) imala je Ličko-senjska županija (17,9), dok je najmanju zabilježio Grad Zagreb (10,6).

O negativnim demografskim promjenama svjedoče i podaci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika Hrvatske smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.

Sve se kasnije stupa u brak

Na sklapanje braka u 2017. godini odlučilo se 20.310 parova, od čega je 51,6 posto bilo vjerskih, a 48,4 posto građanskih. Nevjesta i ženik sve stariji stupaju u brak. Već tradicionalno, muškarci ulaze u brak stariji od žena. Tako je prosječna dob ženika pri sklapanju prvog braka u 2017. iznosila 31,3, a nevjeste 28,6 godina, odnosno prosječna dob ženika je u odnosu na 1990. porasla za 4,3, a nevjeste za 5,3 godine.

U 2017. razvedeno je ukupno 6265 brakova, što je manje za 11,0 posto u odnosu na godinu prije. Prvi put je razvedeno više od 5 tisuća brakova u 2008., dok je samo šest godina poslije, dakle u 2014., prvi put formalno okončano više od 6 tisuća, a dvije godine poslije više od 7 tisuća brakova.

Rekordan broj iseljenih

Sredinom 2015. većina zemalja EU-a ukinula je dvogodišnje razdoblje ograničenja za radnike iz RH, što se odražava i na podatke o iseljavanju jer je u toj godini odseljeno gotovo 10 tisuća ljudi više. U 2016. brojka odseljenih također nastavlja rast, a u 2017. bilježi se rekordan broj odseljenog stanovništva Hrvatskoj, njih 47,4 tisuće.

Najviše se stanovnika Hrvatske odselilo u Njemačku, a najveću stopu emigracije u 2016. (odseljeni na 1000 stanovnika) imale su Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska županija (16,7), a najmanju Krapinsko-zagorska županija (4,9).

Iz svega navedenog mogli bismo zaljučiti da je ključ opstanka Hrvatske upravo u obitelji. Kada bi se u brak stupalo ranije, a roditelji bili otvoreniji prema životu rađalo bi se više djece. No, nije sve na roditeljima. Ključ je i u državi koja mora aktivno raditi na poboljšanju demografske slike te razviti dugoročnu strategiju izlaska iz ove krize. Možda bi tada populacija Hrvatske ipak imala šanse…

mšm/net.hr