/Ostvarivanje prava prednosti branitelja pri zapošljavanju u praksi i dalje jako teško ostvarivo

Ostvarivanje prava prednosti branitelja pri zapošljavanju u praksi i dalje jako teško ostvarivo

Seriju članaka na temu zapošljavanja osoba s invaliditetom nastavljamo s osvrtom na Izvještaj pučke pravobraniteljice za 2020. godinu. I ovdje se, slično kao i u Izvještaju pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za prošlu godinu, spominju problemi prilikom zapošljavanja u državnim službama, odnosno diskriminacijom tijekom zapošljavanja.

Najveći broj pritužbi i ove godine zaprimljen je upravo u području zdravlja, ponajviše od građana koji nisu mogli ostvariti kontakt sa svojim liječnicima, doći do potrebnih lijekova ili su im pregledi i zahvati odgođeni, što je dodatno produžilo ionako preduge liste čekanja.

Radni i službenički odnosi drugo su najbrojnije područje po pritužbama – brojni su ostali bez posla ili radili od kuće bez uvjeta za to, a neriješeni su ostali i problemi neisplate plaća ili poteškoća u usklađivanju profesionalnih i obiteljskih obveza, posebno u vrijeme provođenja online nastave, te nedostupnosti socijalnih usluga za starije, uključujući i privremenu obustavu redovnog prijema u ustanove socijalne skrbi, dok je na trećem mjestu diskriminacija.

U Izvješću se ističe da su najranjivije skupine upravo najviše bile pogođene epidemijom, ali i potresima koji su uzdrmali Hrvatsku, a bez sumnje tu možemo između ostalih istaknuti i osobe s invaliditetom.

Kada se govori o zapošljavanju u državnim službama, izvješće se koncentrira na pritužbe zbog diskriminacije temeljem zdravstvenog stanja pri polaganju pravosudnog ispita.

“Naime, temeljem Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita, pri izradi pisane radnje kandidat može samo jednom napustiti prostoriju u kojoj se ispit provodi, uz odobrenje, pri čemu to nije dopušteno prva dva sata nakon početka ispita i 30 minuta prije isteka vremena”, pojašnjeno je u Izvješću.

Budući da to može staviti u nepovoljniji položaj kandidate narušenog zdravlja, a ističu se osobe s invaliditetom te trudnice, koji moraju češće napuštati prostoriju, pučka pravobraniteljica je u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom preporučila Ministarstvu pravosuđa i uprave donošenje izmjena i dopuna Pravilnika, “radi otklanjanja njegovih mogućih diskriminatornih učinaka”.

U Izvješću se navodi kako je Izmjenama i dopunama iz prosinca 2020. definirano “da su iznimke vezane uz izlazak iz prostorije moguće iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga, čime je moguće nepovoljno postupanje otklonjeno”.

Slično kao i prethodnih godina, pritužbe branitelja najviše su se odnosile na dužinu trajanja postupka utvrđivanja materijalnih i ostalih prava, (ne)priznavanje statusa hrvatskog branitelja i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju, probleme pri stambenom zbrinjavanju te teško socijalno stanje.

Ističe se da je do 30. studenoga 2020. zaprimljeno 1408 zahtjeva za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida. Pritužbe ukazuju na to, navodi se, da ti postupci traju predugo, u prosjeku više od godinu i pol, “što je svakako predugo, osobito imajući u vidu podatke o smrtnosti hrvatskih branitelja”.

Naime, iako Ministarstvo hrvatskih branitelja svake godine unapređuje sustav zdravstvene skrbi, od 2017. u prosjeku godišnje umire 4600 hrvatskih branitelja.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u svom izvještaju kaže da je potrebno pojednostaviti i ubrzati postupak utvrđivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata uvođenjem jednostavnijeg modela vještačenja. Osim toga, dio braniteljske populacije još nije, ili nije na odgovarajući način, riješio status i pripadajuća prava, o čemu govori i 3638 novih zahtjeva za ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja podnesenih MORH-u 2020., dok su MUP-u podnesena 252 takva zahtjeva.

Stoga se u Izvješću ističe kako je ostvarivanje prava prednosti branitelja pri zapošljavanju u praksi i dalje jako teško ostvariti, obzirom da se Zakon o hrvatskim braniteljima ne primjenjuje “dovoljno jasno i transparentno”, a branitelji i članovi njihovih obitelji često nisu “dovoljno educirani o svojim pravima”.

U pogledu nadzora primjene prava prednosti pri zapošljavanju, Inspektorat rada je, prema preliminarno prikupljenim podatcima za 2020., donio 32 rješenja u kojima su utvrdili povredu prava prednosti, radi čega su nadležnim sudovima podnijeli 30 optužnih prijedloga.

Nažalost u Izvješću se zaključuje da dio branitelja i članova njihovih obitelji i dalje je u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji i svakodnevno se suočavaju s ozbiljnim problemima u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.

Tekst je objavljen u sklopu projekta “Jednaka prava za sve” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.

Barbara Kraš Kedmenec

Foto: Pixabay