/Pitali smo bolnice u četiri grada koliko su prilagođene osobama s invaliditetom, odgovorili su nam samo iz KBC Rijeka

Pitali smo bolnice u četiri grada koliko su prilagođene osobama s invaliditetom, odgovorili su nam samo iz KBC Rijeka

U sklopu projekta “Jednaka prava za sve” koje objavljuje portal Generacija, pišemo tekstove o problemima s kojima se susreću osobe s invaliditetom, a jedan od naših tekstova odlučili smo posvetiti i tome koliko su bolnice u Hrvatskoj zapravo prilagođene osobama s invaliditetom. Iz tog razloga smo poslali upite KB-u Split, KBC-u Osijek, KB-u Zabok te KBC-u Rijeka. Jedini koji su odgovorili na naš upit je posljednji navedeni – KBC Rijeka.

U Izvješću pučke pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2020. godinu, između ostalog navedeno je kako je ta godina s “jedne strane pokazala snagu i izdržljivost naših građana, a s druge strane je razotkrila sve slabosti društva i njezinih institucija u cjelini”.

Nedovoljan broj stručnjaka i djelatnika u institucijama, nedostatak informatičke pismenosti i informatizacije radnih procesa velikog broja institucija, slaba dostupnost različitih usluga, prijevoza i dr., sve su to u protekloj godini još snažnije osjetile osobe s invaliditetom. Izolacija i prestanak odvijanja rehabilitacijskih, socijalnih i obrazovnih programa za različite kategorije DTUR i osoba s invaliditetom već jest, a tek će pokazati svoje posljedice na području fizičkog, psihičkog, emocionalnog i socijalnog zdravlja pojedinaca i obitelji, istaknuto je u spomenutom Izvješću.

Na samom početku zanimalo nas je ima li KBC Rijeka prilagođen pristup osobama s invaliditetom te kako se postupa s primjerice sa slijepim ili slabovidnim pacijentima, postoji li osoblje koje će im pomoći kretati se između bolničkih zgrada, osigurava li bolnica takvo nešto…

“U polikliničko-konzilijarnoj službi i dnevnim bolnicama Kliničkog bolničkog centra Rijeka osobe s invaliditetom, uključujući i osobe kojima bi čekanje ugrozilo opće zdravstveno stanje, imaju pravo prednosti prilikom naručivanja i prijama na pregled”, istaknuli su iz KBC Rijeka i dodali:

“Medicinske sestre omogućuju prednost osobama s invaliditetom u odnosu na ostale pacijente i kraće čekanje u redu, izvješćuju osobu kada je na redu, po potrebi provjeravaju ima li osoba odgovarajući prijevoz, pobrinut će se ostaviti dovoljno prostora u hodniku i/ili čekaonici za invalidska kolica, osigurati osobi s invaliditetom pristup sanitarnom čvoru, a osobi koja živi u udaljenijim mjestima od KBC-a Rijeka, nastojat će se osigurati obavljanje svih dijagnostičkih pretraga u jednom danu”, odgovorili su nam iz KBC Rijeka te objasnili kako je i u sklopu brige za osobe s invaliditetom, prilagođen je prilaz, dizala su prilagođena te imaju prilagođene upravljačke ploče za slabovidne osobe.

“Na mjestima gdje je otežano kretanje osoba s invaliditetom imamo obavijesti o alternativnim pravcima koji omogućavaju ulaz invalida samostalno (rampe), kao i obavijesti s navedenim kontaktom (brojem službenog mobitela nosača bolesnika) za slučaj potrebe i njihovu pomoć”, dodatno su pojasnili.  

KBC Rijeka uveo je ‘bolničke putovnice’

“KBC Rijeka je nedavno uveo bolničke putovnice, novi nestandardni dokument koji sažima ključne informacije o pojedinom zahtjevnom pacijentu. Plave putovnice formata A6 za sada su namijenjene prije svega osobama s poremećajem iz spektra autizma i sadrže informacije o načinu na koji ta osoba komunicira, posebno u slučaju kad ne govori ili se služi slikovnim znakovima.

Pored toga ističemo kako je, osim brige za pacijente s invaliditetom, unutar Kliničkog bolničkog centra Rijeka osnovano i Povjerenstvo za unaprjeđenje radnog okruženja djelatnika s invaliditetom, a s ciljem pružanja institucionalne redovite i izvanredne (po potrebi) stručne podrške – pravne, psihološke, organizacijske – svim djelatnicima s invaliditetom, kojih je među 3400 zaposlenika KBC-a Rijeka više od pet posto”, objasnili su nam.

Članovi povjerenstva su pomoćnica ravnatelja za kvalitetu, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo, pomoćnica ravnatelja za pravne poslove, pročelnica Zavoda za kliničku, zdravstvenu i organizacijsku psihologiju i dva psihologa. Svim djelatnicima dostupni su telefonom, mailom i osobno. 

Zanimalo nas je i na koji način bolnica čini to da  osobe s invaliditetom ne budu diskriminirane u odnosu na ostale.

Invaliditet proizlazi iz različitih vrsta oštećenja i utječe na sposobnost zadovoljavanja određenih osnovnih ljudskih potreba. Zbog različitosti vrste i opsega oštećenja, dobi i uvjeta života, populacija osoba s invaliditetom nije homogena.

U cijelom procesu zdravstvene zaštite osobi s invaliditetom pristupa se holistički, uzimajući u obzir  stanje vezano za invaliditet, aktualno zdravstveno stanje zbog kojeg osoba dolazi na pregled, kao i sve očuvane tjelesne i psihičke kapacitete. Invaliditet gotovo nikad ne umanjuje sposobnost osobe da aktivno sudjeluje u procesu zdravstvene njege i liječenja.

Kvaliteta života osoba s invaliditetom, u kontekstu zdravstvene njege, pretpostavlja integraciju i usklađenost svih oblika zdravstvene skrbi, kao i usklađenost brige o zdravlju s individualnim, svakodnevnim  aktivnostima i životnim okolnostima pojedinca. 

Bjonda Lučić

Foto: Pixabay ilustracija

*Tekst je objavljen u sklopu projekta “Jednaka prava za sve” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.