”Ravnopravnost spolova jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije, rad na promicanju ravnopravnosti spolova je kontinuiran, uključujući suzbijanje problema osjetne podzastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama. U to svrhu donose se brojni propisi i dokumenti. Pored toga što Europska komisija periodički donosi strateške dokumente poput aktualne Strategije za rodnu ravnopravnost 2020.-2025. (‘Gender Equality Strategy 2020-2025’), Europski parlament (u okviru kojega djeluje Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova – FEMM) donosi brojne rezolucije, dok Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) objavljuje analitička izvješća i istraživanja na temu rodne ravnopravnosti”, rekla je u razgovoru za Generaciju pučka pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Tema našeg razgovora bila je položaj žena u europskoj politici, stoga nas je prvenstveno zanimao podatak zastupljenosti žena u ključnim europskim političkim institucijama i tijelima i kako se to može usporediti s ciljevima njezinog Ureda za ravnopravnost spolova.
”Premda stvarna ravnopravnost spolova još uvijek nije postignuta nigdje u svijetu, razvidno je da se Europska unija s protekom vremena sve više približava zacrtanim ciljevima. Udio žena na upravljačkim pozicijama kontinuirano raste. Primjerice, na posljednjim izborima za zastupnike u Europski parlament 2019. godine u žena, u vladama zemalja članica EU 32 posto žena, u Europskom parlamentu 39 posto žena, a u Europskoj komisiji 48 posto žena. Na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave u zemljama članicama EU, u predstavničkim tijelima na regionalnoj razini je 35 posto žena, a u predstavničkim tijelima na lokalnoj razini 34 posto žena”, rekla je naša sugovornica te dodala:
”Usporedbe radi, u Hrvatskom saboru trenutno je 32 posto žena, u Vladi RH 24 posto žena, a među zastupnicima iz RH u EP je 33 posto žena. Prema rezultatima lokalnih izbora 2021., na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave u svim političkim tijelima JLP(R)S je 27 posto žena. Iz svega je vidljivo da se RH nalazi ispod prosjeka EU na svim razinama, a posebno zabrinjavajući pokazatelji su rezultati posljednjih parlamentarnih izbora (2020.) kada je izabrano 23 posto žena i rezultati posljednjih lokalnih izbora (2021.) kada je izabrano 27 posto žena. Praćenje stanja na razini EU i europskih iskustava i praksi važne su referentna točka u odnosu na procjenu položaja u kojem se nalazi Hrvatska kada je o ovim pitanjima riječ”.
‘Poticanje veće participacije žena u procesima političkog odlučivanja na razni EU vrlo je jasan cilj’
Govoreći na tu temu zanimalo nas je postoje li posebne inicijative ili politike za poticanje sudjelovanja žena u procesima donošenja odluka unutar EU-a i njegovih država članica.
”Poticanje veće participacije žena u procesima političkog odlučivanja na razni EU vrlo je jasan cilj kojeg se aktivno promiče u okviru svih relevantnih organizacija Europske unije, uključujući Europsku komisiju, Europski parlament i Europski institut za rodnu ravnopravnost”, istaknula je Ljubičić.
Međutim, izuzetno je važan način na koji hrvatska pravobraniteljica za ravnopravnost spolova surađuje s drugim tijelima i organizacijama EU-a u promicanju ravnoteže spolova u politici i kreiranju politike.
”Pravobraniteljica sukladno svojim ovlastima prvenstveno nadzire provedbu politike rodne ravnopravnosti na području Republike Hrvatske, međutim povremeno surađuje i s relevantnim organizacijama u okviru Europske unije, Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe, te s regionalnim organizacijama iz susjednih zemalja. Ta suradnja najčešće se očituje kroz razmjenu iskustava, podataka i informacija te kroz sudjelovanja u događanjima koja se organiziraju na međunarodnoj i regionalnoj razini”, istaknula je naša sugovornica.
Žene u europskoj politici na jednaki način susreću se s rodnom diskriminacijom i uznemiravanjem kao i uspješne žene različitih profesija diljem svijeta. Stoga Ljubičić ponovno ističe kako se na razini Europske unije donose brojni propisi i drugi dokumenti na tu temu.
”Europski parlament je objavio izvješće ‘Zlostavljanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU’ (2018.) u kojem se ističe kako se etiketiranje političara s ciljem poticanja mržnje prema njima temeljem spola, etničke pripadnosti, spolne orijentacije, religije ili invaliditeta zbog neslaganja s njihovim stajalištima ne smije tolerirati. Europski parlament također je usvojio Rezoluciju o mjerama za sprječavanje i borbu protiv zlostavljanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, na javnim mjestima i u politikom životu u EU-u (2018/2055(INI))”, navela je pravobraniteljica te istaknula kako se jedan od sektora u kojem su žene više izložene nasilju navodi upravo područje politike.
Iz tog razloga Europski parlament, kako je objasnila Ljubičić, poziva sve političare da se vode najvišim standardima pomaganja i djeluju kao odgovorni uzori u sprečavanju i borbi protiv spolnog uznemiravanja u parlamentima i izvan njih, osuđuje sve vrste uznemiravanja političarki na društvenim mrežama u obliku ”trolova”, što obuhvaća objavljivanje seksističkih i zlonamjernih poruka, uključujući prijetnje smrću i silovanjem, poziva sve političke stranke, uključujući one zastupljene u Europskom parlamentu, da poduzmu konkretne korake kako bi se riješio taj problem, uključujući uvođenje akcijskih planova i preispitivanje internih propisa stranke u svrhu uvođenja politike nulte tolerancije, preventivnih mjera, postupaka za rješavanje pritužbi i odgovarajućih sankcija za počinitelje spolnog uznemiravanja i zlostavljanja žena u politici.
Učinkovit mehanizam za poveđanje zastupljenosti žena
Međutim, nemaju sve zemlje članice jednakih problema s diskriminacijom žena u politici. Zato nas je zanimalo koje države, prema pravobraniteljici, imaju najbolju praksu u povećanju zastupljenosti žena u vodećim političkim ulogama.
”Sustav izbornih kvota kojima se propisuje minimalan udjel podzastupljenog spola na kandidacijskim listama pokazao se kao vrlo učinkovit mehanizam za povečanje zastupljenosti žena u tijelima političkog odlučivanja. Danas su kvote propisane u 11 zemalja članica EU, dok u nekim zemljama za njima više nema potrebe jer je problem osjetne spolne neuravnoteženosti prevladan. Prema analizi EIGE-a, udio žena u nacionalnim parlamentima zemalja članica EU raste gotovo tri puta brže u onim zemljama koje imaju propisane izborne kvote. Ističe se da je u nacionalnim parlamentima u devet zemalja članica EU postignut omjer od najmanje 40 posto zastupnika svakog spola (Švedska, Finska, Španjolska, Belgija, Francuska, Danska, Portugal, Nizozemska, Austrija)”, istaknula je te dodala kako njen ured ”prati provedbu političkih izbora, odnosno provedbu Zakona o ravnopravnosti spolova u izbornom procesu u smislu spolne zastupljenosti i poštivanja izborne kvote na kandidacijskim listama, uključujući izbore za članove u Europski parlament iz RH. Također pratimo stanje na razini EU radi komparacije s Hrvatskom”.
Upravo zato što države članice neravnomjerno rastu u postizanju ravnopravnosti među spolovima valja istaknuti najhitnije izazove i prilike za unapređenjem ravnopravnosti spolova u europskoj politici u nadolazećim godinama.
”Izazova je još puno, bilo da govorimo o zapošljavanju i radu, rodno utemeljenom nasilju, političkoj participaciji ili nekim drugim područjima. Jedan od vrlo važnih izazova u narednom razdoblju zasigurno će biti implementacija nedavno donesene Direktive (EU) 2023/970 Europskog parlamenta i Vijeća ojačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja u nacionalna zakonodavstva i praksu. Pored toga, problematika kibernetičkog nasilja vrlo je aktualno pitanje u međunarodnim okvirima, u skladu s čime Pravobraniteljica trenutno provodi EU projekt upravo na to temu”, istaknula je Ljubičić.
Koje su onda strategije koriste za poticanje političkih stranaka da usvoje rodno uravnotežene kandidatske lisle i podrže napredak žena u svojim redovima?
”Jedno od dominantnih i najučinkovitijih rješenja koji se široko primjenjuje u tom smislu je uvođenje obveze poštivanja spolne kvote u izborna zakonodavstva zemalja članica EU. Jedna od zemalja koja ima takvo zakonodavno rješenje je i Hrvatska. Pravobraniteljica uoči svakih izbora u Hrvatskoj političkim strankama upućuje odgovarajuće preporuke i prijedloge, podsjećajući ih na zakonske obveze kojih se predlagatelji kandidacijskih lista moraju pridržavati”, objasnila je pravobraniteljica.
Za kraj razgovora dotaknuli smo se načina rješavanja pitanja vezana uz porodiljni dopust, usklađivanje privatnog i poslovnog života te potpore za skrb o djeci za žene na političkim položajima.
”Pored rješavanja pojedinačnih pritužbi koje zaprimamo od građanki i građana, pitanjima vezano uz porodiljni dopust, usklađivanje privatnog i poslovnog života te potpore za skrb o djeci pokušavamo pristupiti na sustavan način. S problemima u tim područjima susreće se velik broj žena, neovisno o sektoru u kojem rade i bez obzira na hijerarhijsku strukturu u kojoj su zaposlene. Primjeri iz prakse i praktična iskustva iz rada na pritužbama važan su izvor informacija, s kojima upoznajemo nadležna tijela te po potrebi sugeriramo promjene postojećih praksi i izmjene zakonodavstva”, zaključila je hrvatska pučka pravobraniteljica Višnja Ljubičić u razgovoru za portal Generacija.
Katarina-Kaja Župančić
Foto: Pixabay (ilustracija)
*Dopušteno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i autora.
Tekst je nastao u okviru projekta “‘BRUXELLSKE POTPETICE’ Žene u europskoj politici” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije kroz program poticanja novinarske izvrsnosti.
