URIHO je Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Trenutno ima zaposleno 484 radnika od kojih njih čak 286 čine osobe s invaliditetom pa nas je zanimalo što i kako rade.

URIHO se bavi proizvodnjom konfekcije, kožne galanterije, keramike, metala, tiska, kartonaže i ortopedije te ima službe za komercijalu, financije, pravne poslove te rehabilitaciju.

Specijalizirani su za izradu radne odjeće za medicinsko osoblje, ugostiteljstvo, domare, spremačice, odgojitelje u vrtiću, a u ovo pandemijsko razdoblje orijentirali su se i na izradu pamučnih perivih maski za lice. Široki asortiman proizvoda korespondira s velikim brojem proizvodnji gdje osobe s invaliditetom pronalaze svoje radno mjesto prilagođeno njihovim mogućnostima, kažu nam iz URIHO-a:

“Najveća smo i najrazvijenija zaštitna radionica u Republici Hrvatskoj, a naši radnici koji su osobe s invaliditetom rade na radnim mjestima za koje su obrazovani, odnosno osposobljeni. To može biti svako radno mjesto u ustanovi”.

Ustanova je opremljena i prilagođena u skladu sa standardima propisanim Pravilnikom o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom kojima se osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

“Osim prilagodbe radnih mjesta, ovisno o vrsti i stupnju invaliditeta, Ustanova svojim radnicima omogućava različita pomagala za izvršavanje radnih zadataka. Primjerice,  slabovidne ili slijepe osobe imaju na raspolaganju posebne uređaje pomoću kojih čitaju tekst, a gluhim osobama omogućen je rad u uvjetima koji su primjereni njihovom zdravstvenom stanju.

U proteklom razdoblju na gotovo svim lokacijama Ustanove postavljene su podizne platforme (liftovi) i pokretne rampe za osobe koje se kreću uz pomoć invalidskih kolica. Kontinuirano se radi na prilagodbi radnih mjesta za osobe s invaliditetom, a dodatnu podršku unutar Ustanove ovoj ranjivoj skupini pružaju posebno educirani radni instruktori”, kazala je za portal Generaciju Ljubica Lukačić, pomoćnica ravnatelja ustanove.

Značaj i uloga URIHO-a kada govorimo o zapošljavanju osoba s invaliditetom, njihovog osposobljavanja za izlazak na tržište rada i u konačnici njihovoj inkluziji u društvo putem pronalaska adekvatnog posla je velika.

Naime, ustanova je najveći pravni subjekt (zaštitna radionica) u RH koji se bavi zapošljavanjem i profesionalnom rehabilitacijom osoba s invaliditetom.

“Tijekom 75 godina našeg postojanja za život i rad osposobili smo velik broj osoba s različitim vrstama i stupnjem invaliditeta. Dodatno se kroz programe Radnog centra i Virtualne radionice za zanatska i administrativna zanimanja osposobljavaju za rad brojne osobe s invaliditetom, koje naknadno posao pronalaze u Ustanovi  ili na otvorenom tržištu rada. Kroz razne projekte i programe profesionalne rehabilitacije Ustanova surađuje niz godina i s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, educirajući buduće radnike za tražena zanimanja. Ovdje se, također, radi o administrativnim i zanatskim poslovima poput kuhara i čistača”, govori nam Lukačić.

Samo za primjer, kroz posljednji projekt koji se provodio pod nazivom “Pometimo prošlost, zakuhajmo budućnost” prošlo je 55 osoba s invaliditetom.

“Projekt je pokrenut u suradnji s Regionalnim uredom u Zagrebu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, a bio je vrijedan je 836.000 kuna. Ciljnu skupinu u projektu sačinjavalo je 55 nezaposlenih osoba s invaliditetom, odnosno 25 pomoćnih kuhara i kuharica te 30 čistača i čistačica”, kažu u URIHO-u.

Predloženi projekt usmjeren je na rješavanje nekih od problema koji uzrokuju slabo uključivanje osoba s invaliditetom, pomoćnih kuhara i čistačica, na tržište rada. Obje skupine imale su nisku razinu praktičnih znanja i vještina, dok poslodavci naglasak stavljaju upravo na te karakteristike.

Lukačić je kazala da je nakon provedenog projekta u Ustanovi, na poslovima čišćenja zaposleno pet osoba koje su prošle obuku, a na otvorenom tržištu rada, prema podacima koje posjeduju, još petero, također uglavnom na poslovima čišćenja.

URIHO je članica udruge OSVIT koja okuplja ustanove, druge pravne osobe i građane koji provode profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Osim toga, udruga OSVIT se bavi organiziranjem savjetovanja, simpozija i predavanja, prati zakonske propise te predlaže potrebne izmjene i dopune.

“Njezine aktivnosti također uključuju organiziranje kreativnih radionica osoba s invaliditetom, športskih i društvenih aktivnosti, izdavanje publikacija, zbornika i priručnika te suradnju s domaćim i međunarodnim institucijama i udrugama. Osim URIHO-ZAGREB, većina zaštitnih radionica u RH članice su navedene udruge  te zajedničkim naporima rade na poboljšanju uvjeta života i rada osoba s invaliditetom”, poručuju iz Ustanove.

Također, kažu da kontinuirano surađuju sa Zavodom za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Centrom za profesionalnu rehabilitaciju Zagreb, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje te Zajednicom saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. “Kroz tu suradnju ustanova je korak bliže svim osobama s invaliditetom u RH”, rekla je Lukačić.

URIHO je i aktivan član Europske asocijacije pružatelja usluga za osobe s invaliditetom (EASPD-a) i Europskog udruženja institucija koje provode strukovno obrazovanje (EVBB-a).

Prema posljednjim podacima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Hrvatskoj postoji pet zaštitnih radionica, tri integrativne radionice te dvije radne jedinice, dok su u postupku osnivanja još dvije integrativne radionice.

Radionice ili radne jedinice mogu osnovati jedinice lokalne ili regionalne (područne) samouprave, ustanove, udruge ili tvrtke uz postojanje poslovne isplativosti, no ipak naglasak je na društvenim ciljevima iz čega proizlazi da je model zaštitnog zapošljavanja vrlo blizak modelu društvenog poduzetništva.

“Osim što postoje EU fondovi iz kojih se mogu dobiti sredstva za osnivanje radionica, značajnu financijsku pomoć kroz subvencije plaće ili nabavku opreme osigurava i država. Smatramo kako je zaštitno zapošljavanje u Hrvatskoj na prihvatljivom nivou, ali naravno, da bi uz pomoć države ili lokalne samouprave trebalo ići prema daljnjem otvaranju radnih mjesta za osobe s invaliditetom”, poručila je naša sugovornica.

Barbara Kraš Kedmenec

Foto: URIHO

*Tekst je objavljen u sklopu projekta “Jednaka prava za sve” kojeg financira Agencija za elektroničke medije.