/Banke bi umirovljenicima davale kredite u zamjenu za nekretninu?

Banke bi umirovljenicima davale kredite u zamjenu za nekretninu?

Domaći mediji su se raspisali o tome kako se neke hrvatske banke spremaju na uvođenje instituta obrnute hipoteke – financijskog instrumenta u kojem bi dužnik, osoba treće životne dobi, na temelju svoje nekretnine dobio kredit, a banka bi nakon smrti dužnika preuzela njegovu kuću, stan ili apartman. Time bi se navodno korisnicima takvih kredita osigurala ‘dostojanstvena starost’. No, ekonomisti upozoravaju da bi to moglo završiti jako loše.

Što to obrnute hipoteke zaista mogu značiti za naše starije sugrađane odlučio je istražiti Tportal. O obrnutim hipotekama u hrvatskoj javnosti čulo se još 2010. godine, kada je profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ivan Leko u tjedniku Lider objavio tekst o toj pojavi.

Leko navodi stereotipni primjer: “Starica, živi sama, pobolijeva, na rubu je bijede i stanuje u stanu u centru Zagreba vrijednom 300.000 eura. (…) Riječ je o tipičnim primjerima starije populacije ‘bogate nekretninama, a siromašne novcem’. Za takve osobe, koje nemaju dovoljno novca za svakodnevne životne, zdravstvene i slične potrebe, ali istodobno posjeduju vrijedne kuće i stanove u kojima žive i ne namjeravaju prodavati, osmišljena je potpuno nova, kod nas nepoznata, tržišna mogućnost povećavanja njihovih tekućih prihoda uporabom tzv. obrnute hipoteke”.

Zamišljena starica rješava svoje novčane probleme zalogom stana, od banke dobiva novac, ne vraća nikakve rate, nema kamata i rokova dospijeća. Obračun dolazi u trenutku staričine smrti, kada banka uzima nekretninu, no valjda pripomenuti da se prilikom isplate takvog kredita isplaćuje od 50 do 70 posto vrijednosti nekretnine. Ako korisnik poživi dulje nego što je dogovoreno, pisao je tada Leko, banka ne uzima nekretninu, nego se sklapa novi ugovor. Detalja o tome kako bi obrnuta hipoteka doista izgledala u Hrvatskoj još uvijek nema, dok HNB potvrđuje da zasad niti jedna banka nije predala zahtjev za njenim uvođenjem.

‘Umirovljenici ne mogu dostojanstveno živjeti’

Ekonomist Guste Santini, koji ima dugogodišnje iskustvo u bankarstvu, skeptičan je prema ideji obrnute hipoteke i njenom uvođenju u Hrvatskoj.

“Na meti bi bili samo stanovi i kuće po Zagrebu i nekretnine na obali koje bi se dale brzo prodati, a svi ostali neće niti bi imali tu šansu”, rekao je Santini i pojasnio:

“Samo razmišljanje o uvođenju obrnute hipoteke priznanje je da su svi postali svjesni kako umirovljenici više ne mogu dostojanstveno živjeti. To znači da naši umirovljenici koji su svojim radom ili nasljedstvom stekli nešto sada moraju rasprodati sve samo da bi mogli opstati. Drugi aspekt ove priče samo pokazuje da se obitelji raspadaju te da su stariji i nemoćni ostavljeni sami sebi, a treći aspekt je mirovinski sustav koji više nema ništa što bi se zvalo welfare state. Kapital kroz ta tri aspekta želi ostvariti dodatnu oplodnju”, istaknuo je Santini za taj portal.

Kada bi se uvela obrnuta hipoteka, ilustrirao je, bilo bi slučajeva kada bi banke radile izuzetno dobar posao ako bi nakon sklapanja ugovora osiguranik preminuo mjesec ili dva od uzimanja kredita. Kada bi takvo što uvelo, kao rješenje socijalnih problema, država bi priznala da je ne zanimaju brige građana.

“Ljudi s mirovinom od 2.500 kuna ne mogu živjeti u Zagrebu, to nije dovoljno. U svojim knjigama pisao sam da država građanima treće životne dobi treba osigurati naselja u kojima bi oni živjeli, a ne da ovise o staračkim domovima koji kod nas imaju imidž ‘čekaonice za smrt’. Obrnute hipoteke su jako indikative za naše društvo, a u tom prijedlogu iščitavaju se problemi u demografiji, mirovinskom i zdravstvenom sustavu. Stanje u društvu je daleko ozbiljnije nego što struka govori, a obrnute hipoteke su rješenje samo za mali dio onih koji već imaju nešto od imovine”, zaključio je Santini.

mšm/Tportal

Foto: Pixabay