/‘DIRLJIV APEL’ Željko Tomas iz Imotskog želi mirovinu na kućnu adresu: ‘Invalid sam i ne mogu satima stajati ispred banke’

‘DIRLJIV APEL’ Željko Tomas iz Imotskog želi mirovinu na kućnu adresu: ‘Invalid sam i ne mogu satima stajati ispred banke’

Umirovljenik Željko Tomas iz Imotskog, zajedno sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske iz Zagreba, podnio je pritužbu protiv diskriminacije pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter.

Željko Tomas je u invalidskoj mirovini od 1999. godine. Ima priznato tjelesno oštećenje od 80 posto, te 60 posto status Hrvatskog ratnog invalida. Prima mirovinu isključivo iz Hrvatske i to preko banke, zbog toga što je bolestan, teže hoda i ne može dulje stajati. S obzirom na to da se zbog epidemije Covida-19 ispred banke čeka po tri do četiri sata, po kiši i vrućinama – jer u ovoj pandemijskoj situaciji zabranjeno je ući i čekati u banci – Željko Tomas želi da mu se mirovina isplaćuje na kućnu adresu.

Stoga je 2. rujna ove godine Tomas uputio zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, područnoj službi u Splitu, u kojemu traži da mu se mirovina isplaćuje na kućnu adresu. No nije dobio pismeni odgovor.

Tomas, nadalje, navodi da u banci u kojoj prima mirovinu nema, kao i većina starijih osoba, ni bankovnu karticu, nego kada dođe u banku, pokaže osobnu iskaznicu na šalteru, gdje dobije mirovinu na ruke.

Smatra kako se radi o diskriminaciji na temelju zdravstvenog stanja, invaliditeta i dobi, te se opravdano pita – koga štiti HZMO, sa sumnjom kako “štiti inozemne banke koje pljačkaju građane”.

Posebno je naglasio kako se u njegovom kraju, u dalmatinskom zaleđu, masovno ukidaju bankomati i lokalni prijevoz, te je sve više ugroženih umirovljenika koji imaju pravo na mirovinu, ali teško mogu doći do nje. Nije im dostupno mjesto gdje bi svoju mirovinu podigli, a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. godine ukinuta je mogućnost dostave mirovine putem pošte za novoumirovljene.

“Apsurdno je i to da je Željko Tomas umirovljen još 1999. godine, dakle prije referentnog datuma ukidanja prava na dostavu mirovine putem pošte, ali mu svejedno nije omogućeno da se zbog pogoršanja zdravstvenog stanja izmijeni način isplate”, naglašavaju iz Sindikata.

Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama se zalaže da se umirovljenicima vrati ukinuto pravo mogućnosti primanja mirovine putem pošte, a prema njihovom osobnom izboru i potrebi.

Naime, izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju  od 1. siječnja 2014. godine – po tadašnjem ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću – propisuju da se mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, koja su ostvarena i isplaćivana do 31. prosinca 2013., i dalje isplaćuju putem banaka i pošte na adresu korisnika i to na teret sredstava državnog proračuna.

Međutim, istovremeno je to pravo ukinuto za sve one umirovljene nakon 1. siječnja 2014.  godine.

Odnosno, njima je  dopuštena isplata isključivo putem banaka.

Postojeći Zakon o mirovinskom osiguranju neizravno i višestruko diskriminira umirovljenike na osnovi mjesta stanovanja (boravišta/prebivališta) i zdravstvenog stanja. Iako Zakon naizgled vrijedi jednako za sve, vidljiva je diskriminacija nemalog dijela umirovljenika, naglašavaju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Izoliranost i slaba prometna povezanost

Nije, kažu, ostvarena jednaka mogućnost korištenja mirovinskih prava kod korisnika, jer ne postoji ista rasprostranjenost poslovnica banaka i bankomata diljem Hrvatske čime dolazi do geografske izoliranosti koju karakterizira i slabija gradska prometna povezanost.

“Kod slučaja geografske izoliranosti (primjerice, otoci i ruralna područja) treba uzeti u obzir da je riječ i o zgradama koje se nalaze u urbanim središtima, ali nemaju lift ili prilagođen pristup osobama smanjene pokretljivosti. Treba se skrenuti pozornost i na progresivnu zdravstvenu onemoćalost korisnika mirovine. Prilikom starenja dolazi do sve većih zdravstvenih poteškoća koje često smanjuju mobilnost, a što nerijetko uzrokuje i padove koji završe i sa smrtnom posljedicom”, poručuju iz Sindikata.

Iz tih razloga umirovljenik Željko Tomas i Sindikat umirovljenika Hrvatske zalažu se da se članak 96. Zakon o mirovinskom osiguranju ocijeni diskriminatornim s osnova trenutka umirovljenja i zdravstvenog stanja te da se omogući onemoćalim i ranjivim korisnicima isplata mirovine dostavom do kućnog praga i to automatski određenim kategorijama invalida, ljudima smanjene mobilnosti uslijed bolesti i starosti i onima koji to sami zatraže.

Dodatna opasnost sadašnjeg zakonskog rješenja je i povećana stopa manipulacije i iskorištavanja umirovljenika od strane bližnjih članova obitelji, rodbine, susjeda i znanaca, odnosno bujanja ekonomskog zlostavljanja starijih osoba. Bližnji su upoznati s nemogućnosti samostalnog odlaska u poslovnicu banke ili na bankomat radi podizanja mirovine, nakon čega umirovljenicima uzimaju njihove bankovne kartice ili, po dobivanju punomoći, uzimaju sredstava, a umirovljenici katkad ostaju bez svojih primanja, opominju iz Sindikata.

“Još je jedan problem, naime, zbog epidemije ukinuto je više od 200 poštanskih ureda diljem Hrvatske te je došlo do drastičnog prorjeđivanja ili čak ukidanja linija javnog prijevoza. U najavi je, podsjećamo, i skidanje oko 40 posto bankomata. Napominjemo kako broj korisnika mirovine kojima se putem Hrvatske pošte dostavlja mirovina na kućnu adresu za listopad 2021. iznosi 63.664 korisnika, a cijena koju Hrvatska pošta naplaćuje za dostavu po mirovinskoj uplatnici iznosi manje od 20 kuna, što godišnje iznosi samo 1.273.280 kuna.

I uz povećani broj korisnika, za sustav mirovinskog to je mali iznos u usporedbi s tragičnim posljedicama kad nemoćne starije osobe ne mogu doći do svoje mirovine”, kažu iz Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Ne mogu otvoriti bankovni račun

Nadalje, dodaju, Zakon o nacionalnoj naknadi propisuje kao obvezno da Zavod za mirovinsko osiguranje nacionalnu naknadu najsiromašnijim građanima isplaćuje putem poslovnih banaka.

Propisano je, naime, obvezno prilaganje potvrde banke o broju tekućeg računa, što predstavlja nepremostivu prepreku za dio najsiromašnijih korisnika koji ne mogu otvoriti bankovni tekući račun, jer su banke udaljene ‘brda i doline’, a k tome treba imati novca za naknade za vođenje tekućeg računa i do 20 kuna mjesečno.

Iz gore navedenih razloga Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika na završnim pregovorima o Covid dodatku u Banskim dvorima, u travnju ove godine, podnijeli su premijeru Andreju Plenkoviću zahtjev za povrat prava na dostavu mirovine putem pošte, kao i za uvođenje prava na besplatnu dostavu nacionalne naknade poštom, što je Plenković izrijekom podržao i obećao izmjenu ovih zakona, kažu.

“Međutim, prošlo je više od pola godine i još se ništa nije poduzelo, kao niti poslije višegodišnjih urgencija, zahtjeva i preporuka Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe i Ureda pučke pravobraniteljice”, navode iz Sindikata.

Stoga su se, po ovlaštenju Željka Tomasa iz Imotskog i umirovljeničkih udruga, u petak obratili pučkoj pravobraniteljici Šimonović Einwalter i to s pritužbom za slučaj diskriminacije, kao i za zaštitu starijih osoba narušenog zdravlja i osoba s invaliditetom.

“Zaustavite ovu diskriminaciju koja se odvija pred očima sviju nas”, stoji u pritužbi od petka koju potpisuje Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

mšm

Foto: Pixabay, ilustracija