Produženje života i suvremeni način života osjetno povećava smrtnost prouzrokovanu promjenama na srčano-žilnom sustavu. Dolazi do nesposobnosti srca da udovolji potrebama organizma. Tome doprinosi i sklonost degenerativnim bolestima”, piše dr. Ljerka Pinotić, pedijatrica u mirovini.
Normalno staračko srce ima zdravo mišićno tkivo i provodni aparat, no njegove rezerve počinju popuštati iza 60. godine. Iz duguljastog oblika postane kuglasto, gubi na težini. Iako ograničene funkcije, ispunjava svoje zadaće i uspješno pokriva potražnju za kisikom.
Bolesti srca u starijoj dobi
Bolest srca izaziva ateroskleroza, neke plućne bolesti, povišeni krvni tlak, zarazne bolesti, endokrinološke kao šećerna bolest, iscrpljujući težak rad, psihički stresovi, pothranjenost, debljina, trauma prsnog koša, razni toksini, kao i loše navike poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola.
Arterioskleroza je općeniti naziv za nekoliko poremećaja koji uzrokuju zadebljanje i gubitak elastičnosti arterijske stijenke. Ateroskleroza je najčešći oblik, a ujedno i najozbiljniji jer uzrokuje bolest srčanih i moždanih krvnih žila. Ateroskleroza predstavlja nakupljanje plakova (kupova) u unutrašnjosti velikih i srednje velikih arterija. Plak se sastoji od lipida (masnoća) upalnih stanica i stanica glatkog mišićja te stanica vezivnog tkiva. Kad raste plak ili prsne dolazi do zaustavljanja krvnog protoka, razvijaju se simptomi koji se razlikuju ovisno o zahvaćenoj krvnoj žili. Ako su zahvaćene srčane krvne žile izazvat će srčani udar, ako su pak moždane žile, moždani udar.
Neishranjeno tkivo ispada iz funkcije i odumire, ako se pravovremeno ne reagira. Kod manjih oštećenja se enzimski razgrađuju tromboze. Da se ove komplikacije ne bi dogodile potrebno je pravovremeno mijenjati životne navike, činiti preventivne sistematske preglede, konzumirati mediteransku prehranu kako bi se izbjegle povišene masnoće, paziti na debljinu te izbjegavati stres i regulirati povišeni krvni tlak. Samo tako može se produljiti život i radna sposobnost.
Povišeni krvni tlak ili hipertenzija
Krvni tlak raste s povišenjem dobi. Dvije trećine ljudi iznad 65 godina imaju povišeni krvni tlak. Ta je pojava najčešće potpomognuta smanjenjem elastičnosti krvnih žila. U početku nema patoloških promjena, no teška i dugotrajna hipertenzija oštećuje srčano-žilni sustav, mozak, bubrege. Povisuje rizik za koronarnu bolest, srčani i moždani udar i zatajenje bubrega. Izaziva promijene na krvnim žilama pa i na očima, dostupne pregledu.
Komplikacije dovode do zadebljanja lijeve klijetke srca što uzrokuje dijastoličku disfunkciju (rad srca kad je opušteno za primitak krvi), a kasnije dilataciju (proširenje) do kardiomiopatije i zatajivanja srca. Komplikacije hipertenzije su vrtoglavice, omaglice, crvenilo lica, glavobolje, umor, krvarenje iz nosa ili nervoza. Stoga je važno imati na umu mjeriti tlak kod sistematskih pregleda, pogotovo u osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom, zatim pratiti tjelesnu težinu, odrediti ITM ( Index tjelesne mase) opseg struka, laboratorijske nalaze glukoze u krvi i masnoća te odnos dobrih HDL i loših masnoća, kolesterola i triglicerida, hormona štitnjače, te dopuniti drugim pretragama.
Preporuka je uzimati potrebnu propisanu terapiju, reducirati unos kuhinjske soli, reducirati prekomjernu tjelesnu težinu, provoditi redovitu šetnju od barem pola sata dnevno u starijoj dobi ili se baviti tjelesnim aktivnostima u mogućim granicama, prehranu korigirati s više povrća i voća i sporo razgradivih ugljikohidrata. Važno je regulirati probavu, izbjegavati stres. čuvati se velike hladnoće i vrućine te naglih promjena temperature.
mšm/ljerka pinotić
Foto: Pixabay, ilustracija
