/‘KAOS U OBITELJSKIM DOMOVIMA’ Premale kazne, velika potražnja i nedovoljan nadzor potiču ilegalni rad

‘KAOS U OBITELJSKIM DOMOVIMA’ Premale kazne, velika potražnja i nedovoljan nadzor potiču ilegalni rad

Požari u dva obiteljska doma, Andraševcu i Dugom Ratu, sa smrtno stradalim korisnicima tijekom 2020. su bacili negativno svjetlo na rad obiteljskih domova koji su godinama poslovali i mimo propisanih minimalnih uvjeta. Radili su ilegalno, bez stručnog osoblja, ostavljajući korisnike same u izoliranim objektima tijekom noći. Svemu je kumovala bezuvjetna želja za što većim profitom, u nedostatku javnih smještajnih kapaciteta za starije. Država je tek neznatno pooštrila uvjete rada, ali konačna zakonska rješenja i dalje su na čekanju. Na ovaj problem upozorava i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, piše Mirovina.hr.

Hrvatska ima više od 400 obiteljskih domova za smještaj oko 10 tisuća korisnika. Tu je i oko stotinu privatnih domova za njih još oko šest tisuća. Da se tijekom 2020. nisu dogodila dva požara koja su odnijela živote osmero korisnika, poslovanje mnogih od njih nastavilo bi se mimo minimalnih zakonskih propisa. Država je malo pooštrila kriterije, no i dalje ne nudi cjelovito rješenje kroz već odavno najavljen novi Zakon o socijalnoj skrbi koji nije donesen ni u 2020. godini.

Nastavljaju raditi bez dozvole jer su kazne premale

No, neke izmjene su napravljene pa je tako, između ostaloga, povećan i broj inspektora na terenu. Trenutno ih je 29, što je nešto veća, ali i dalje nedostatna brojka kako bi se na vrijeme uočavale i ispravljale sve nepravilnosti koje se događaju na štetu smještenih starih i nemoćnih osoba. Tijekom 2020. do 18. prosinca provedeno je 317 inspekcijskih nadzora, od kojih 74 u obiteljskim domovima.

No, treba povećati i kazne. Primjerice, kazna za nastavak rada nakon zabrane propisana je u rasponu od 10.000 do 50.000 kuna, no prema podatcima resornog ministarstva, većinom se izriče u iznosu od 5000 kuna. Vlasniku doma, koji usprkos tomu nastavi raditi i svakom korisniku naplaćuje barem 4.000 kuna mjesečno, taj iznos nije problem platiti.

Velika potražnja za smještajem potiče ilegalni rad

Premda su inspektori kontrolnim nadzorima u posljednje tri godine utvrdili da barem 15 domova i dalje radi nakon zabrane rada, zasigurno ih je puno više, prije svega zbog nepostojanja učinkovitih mehanizama koji bi im uistinu onemogućili daljnji rad.

Naime, Zakonom o socijalnoj skrbi je propisana dužnost pružatelja usluge smještaja, kojem je rješenjem inspektora zabranjen rad, da izvijesti korisnike o prestanku rada i potrebi pronalaska drugog odgovarajućeg smještaja, pri čemu im Centar za socijalnu skrb pruža pomoć u pronalasku smještaja kod drugog pružatelja. Unatoč tome, mnogi korisnici i dalje ostaju kod istog pružatelja, bilo svjesno ili zato što su obmanjeni, odnosno neinformirani. Problem je dodatno naglašen velikom potražnjom za smještajem, koji se često traži žurno i po usmenoj preporuci, a potencijalni korisnici ne znaju kako provjeriti radi li dom legalno.

bl

Foto: Unsplash ilustracija