/Novost od 2022.? Umirovljenici će moći zadržati svoju i naslijediti mirovinu partnera

Novost od 2022.? Umirovljenici će moći zadržati svoju i naslijediti mirovinu partnera

Novi model obiteljske mirovine, koji će se uvesti najranije 2022. godine, ići će u smjeru da se može naslijediti određeni postotak mirovine od preminulog člana obitelji koji je doprinosio mirovinskom fondu, a da istodobno preživjeli član obitelji zadrži i svoju mirovinu, neslužbeno doznaje Jutarnji list.

Sad je sustav obiteljske mirovine uređen tako da se može naslijediti 70 posto mirovine preminulog člana obitelji, ali istodobno preživjeli član obitelji, a uglavnom je riječ o udovicama, mora se odreći svoje mirovine, ako je to za nju povoljnija opcija.

Članovi obitelji umrlog osiguranika, naime, imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako je umrli osiguranik imao pet godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, a pravo na mirovinu imaju udovci i udovice, izvanbračni drugovi, životni i neformalni životni partneri ako je zajednica trajala najmanje tri godine i ako su do smrti partnera navršili 50 godina života.

Obećanje iz kampanje

HDZ i Vlada su se u svojim programima obvezali da će u mandatu na drugačiji, pravedniji način urediti model obiteljske mirovine, a radna skupina za izradu zakonskog rješenja, kako doznajemo, trebala bi se oformiti uskoro i raditi na tome cijelu iduću godinu, kako bi prijedlog do kraja 2021. bio dovršen. O kojem će se točno postotku koji će moći naslijediti preživjeli član obitelji raditi, odredit će radna skupina, ali kako doznajemo, iznos od maksimalno 50 posto naslijeđene mirovine, koji traže umirovljeničke udruge nije realan, on će biti sigurno manji jer bi to bio velik financijski zalogaj za državni proračun.  

Naime, riječ je o sasvim sigurno milijardama kuna, svoti novca koja nije pokrivena mirovinskim doprinosima i morat će se osigurati u proračunu, a u najjeftinijoj varijanti porezne će obveznike koštati više od milijarde kuna godišnje. Tako da Vlada računa da će u to moći ići tek kad izađemo iz krize uzrokovane pandemijom korona virusa.

Cenzus i birači

Uz ovaj model trebao bi se vezati i imovinski cenzus, kao što to ima većina drugih država Europske unije. Naslijeđena mirovina, naime, moći će se dobiti samo ako mjesečni prihodi ne prelaze određeni cenzus preživjelog bračnog druga.

Mirovina se može naslijediti u postotku od nula do 60 posto, ovisno o mjesečnim prihodima, u što ulazi plaća, mirovina i različiti drugi prihodi, osim dopunskog osiguranja. Također, kako doznajemo, namjera je i da se tim primateljima obiteljske mirovine da mogućnost rada. Sad je model u Hrvatskoj takav da se obiteljska mirovina obustavlja kad je osoba zaposlena, a ubuduće bi se, kao i drugim umirovljenicima, i njima dopustilo da rade do polovice punog radnog vremena, odnosno četiri sata dnevno.

Obiteljsku mirovinu u Hrvatskoj, prema podacima za listopad, prima 217.475 osoba, što je 19 posto od svih korisnika mirovina. U prosjeku ta mirovina iznosi 2089 kuna, što je 34 posto udjela u neto plaći, za 28 godina staža, dok je prosječni korisnik stariji od 72 godine i u više od 90 posto slučajeva riječ je o udovicama kojima je bilo povoljnije primati 70 posto suprugove mirovine, nego svoje, budući da žene u prosjeku imaju manje plaće. Iznos prosječne obiteljske mirovine značajno je ispod granice siromaštva koja prema podacima za 2019. za samca iznosi 2710 kuna mjesečno.

bkk/Goran Penić/Jutarnji list

Foto: Unsplash

TAGS: