Zbog pobune najsiromašnijih umirovljeni­ka ponovljena je inicijativa ministru Kujundžiću za utvrđivanje novog prihodovnog cenzusa. Sindikat umirovljenika Hrvatske je 20. rujna 2018. na ruke ministra zdrav­stva uputio žurnu inicijativu za izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kako bi se konačno, nakon 14 godina, izmijenio iznos prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje,

Nai­me, poslije zadnjeg usklađivanja mirovi­na za 2,7 posto velik broj najsiromašnijih umirovljenika se požalio kako su zbog povećanja mirovine za kojih tridesetak do pedesetak kuna izgubili pravo na pla­ćanje premije iz državnog proračuna, piše suh.hr.

To pravo ostvaruju osigurane oso­be s invaliditetom koje imaju 100 posto oštećenja organizma, odnosno tjelesnog oštećenja prema posebnim propisima, osobe kod kojih je utvrđeno više vrsta oštećenja te osobe s tjelesnim ili men­talnim oštećenjem ili psihičkom bolešću zbog kojih ne mogu samostalno izvo­diti aktivnosti primjerene životnoj dobi sukladno propisima o socijalnoj skrbi, osigurane osobe darivatelji dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja, dobro­voljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci), odnosno s više od 25 davanja (žene), redoviti učenici i studenti stariji od 18 godina, te, naposljetku, osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendar­skoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59 posto prora­čunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kuna (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31 posto proračun­ske osnovice, odnosno 1.939,39 kuna.

Usklađivanje kao smanjivanje

Ako su umirovljenici – samci, koji su najugroženija skupina, prešli 1.940 kuna, izgubili su pravo na besplatno dopun­sko osiguranje. Takvima je i 70 kuna mje­sečne premije mnogo, te su im zapravo mirovine smanjene, a ne povećane. Tu su pak najugroženije žene i to obiteljske umirovljenice čija je prosječna mirovina niža od prosjeka svih obiteljskih umirov­ljenika od 1.900 kuna.

Tako proizlazi kako usklađivanje mi­rovina najsiromašnijim umirovljenicima nosi više štete nego koristi. Prema izvješću Europske komisije (Pregled stanja zdravlja i zdravstvene zaštite u 2017. godini za Hrvatsku) Hr­vatska je na osmom mjestu u EU-u po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama te je upravo stoga od osobitog značenja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, koja, međutim, opada zbog nemoguć­nosti plaćanja od strane te dobne i prihodovne skupine.

No, najvažniji razlog zašto je SUH od ministra po tko zna koji put zatražio žurnu korekciju cenzusa za „besplatno” dopunsko zdravstveno osiguranje jest to što je postojeći prihodovni cenzus na snazi od 2004. godine i time je odavno neadekvatan. U međuvremenu su mi­rovine porasle za 35,3 posto (plaće za čak 77,7 posto), a prihodovni cenzus je ostao isti.

Novi model izračuna

SUH je stoga predložio i u najnovijoj inicijativi da se prihodovni cenzus utvr­đuje svake godine temeljem linije siromaštva koju jednom godišnje objavljuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. Usporedbom službene linije siromaštva za 2004. i 2018. godi­nu, ona je za samca porasla od 1.845,42 kune na 2.321 kunu, odnosno za 25,8 posto, te za toliko treba porasti i prihodovni cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje.

Poznato je kako je Hrvatska upozore­na od strane Europske komisije o proble­mu neadekvatnosti mirovina nedovoljnih za preživljavanje te o potrebi izrade ozbiljne strategije borbe protiv siromaš­tva osoba starijih od 65 godina. Svaki tre­ći građanin u toj dobnoj skupini je u zoni siromaštva. K tome, čak 55 posto žena starijih od 65 godina u samačkim doma­ćinstvima, čime su u zoni rizika od siro­maštva, pa je povećanje prihodovnog cenzusa i njegovo redovito usklađivanje s linijom siromaštva neophodno.

SUH je predložio vrlo jednostavne izmjene i dopune Zakona o dobrovolj­nom zdravstvenom osiguranju, na na­čin da u članku 14.b u stavku 1. definira kako plaćanje premije na teret državnog proračuna dobiva osigurana osoba ko­joj ukupan prihod u prethodnoj kalen­darskoj godini ne prelazi hrvatsku liniju siromaštva koju Državni zavod za statistiku utvrđuje jednom godišnje za člana obitelji odnosno osiguranika samca.

Inicijativu je potpisala predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, a kopija je upu­ćena i na ruke predsjednice Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora Ines Strenje Linić. Za sada nije poznato hoće li ministar zdravstva pre­poznati hitnost problema.

mšm/suh.hr

Foto: Pixabay