U svijetu pa tako i u Hrvatskoj moždani udar drugi je uzrok smrti. Prošle godine od moždanog udara u Hrvatskoj je umrlo 5180 osoba što čini 10 posto svih umrlih. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12.000-13.000 osoba zbog moždanog udara, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Upravo 29. listopada svake godine obilježava se Svjetski dan moždanog udara kojim se pokušava podići svijest građana o tome koje korake je potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara, a osobiti naglasak stavljen je na tjelesnu aktivnost i potrebu za što više kretanja.
“Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju”, stoji na mrežnim stranicama HZJZ-a.
Možda pomalo paradoksalno kada na moždani udar gledamo kroz perspektivu pandemije korona virusa, ali moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Prema nekim procjenama, moždani udar doživi 14,5 milijuna ljudi godišnje, a od njegovih posljedica umre njih njih 5,5 milijuna. Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.
Moždani udar može se spriječiti!
Posljedice moždanog udara mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
Često je riječ o nekom obliku tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali takva stanja neminovno za sobom povlače i socijalne teškoće poput gubitka posla, prihoda i socijalnih kontakata.
Važno je stoga raditi na rehabilitacija i poboljšanju kvalitete života nakon moždanog. Rehabilitacija započinje još u bolnici što je prije moguće nakon moždanog udara. Riječ je najčešće o fizikalnoj terapiji kojom se pokušava organizam osposobiti na normalno obavljanje funkcija poput sjedenja, ustajanja, a vrlo često i hodanja. U rehabilitaciju bi se često trebali uključiti i ostali stručnjaci iz područja logopedije i defektologije kako bi se poboljšali govorno-kognitivni procesi. Mnogim preživjelima treba kontinuirano liječenje kako bi se riješili tjelesnih i ostalih posljedica moždanog udara te sačuvali svoje mentalno zdravlje i dobrobit.
Svakako je činjenica da će svaka četvrta odrasla osoba doživjeti moždani udar vrlo zabrinjavajuća stoga je važno pratiti svoje zdravstveno stanje te se pridržavati zdravstvenih preporuka kojima bi se moždani udar mogao prevenirati.
Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike; visoki krvni tlak, prekomjerni unos soli i masti, prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca, pušenje, prekomjerni unos alkohola, povišena razina lošeg kolesterola te dijabetes i stres.
Sve su ovo čimbenici koji imaju veliki utjecaj na izazivanje moždanog udara, ali se isto tako promjenom načina života može utjecati na smanjenje rizika od moždanog udara.
Barbara Kraš Kedmenec
Foto: Pixabay
