“Današnja djeca su uključena u aktivnosti s medijima više nego što bi trebalo. Period ranog djetinjstva je izuzetno važan za cjelokupni razvoj djeteta i ništa ne može nadomjestiti zdravu i aktivnu dječju igru koja uključuje tjelesnu aktivnost, boravak na zraku, istraživanje svoje okoline uz brojne socijalne interakcije i aktivnosti s vršnjacima”, rekla nam je Đurđa Grozdanović, pedagoginja u Dječjem vrtiću Trešnjevka u Zagrebu.
Kako su djeca danas izložena medijima više nego ikad, zanimalo nas je što djeca u vrtićima uče o medijima, na koji način uz pomoć odgojitelja razvijaju medijsku pismenost, koja je uloga roditelja, ali i vrtića u medijskom odgoju djece, provode li mališani previše vremena uz ekrane te koje su preporuke kako bi im se osigurao siguran i pravilan razvoj.
U intervjuu za Generaciju Grozdanović nam je otkrila što prakticiraju u Dječjem vrtiću Trešnjevka, kako djeci približavaju medije, uče li ih kritičkom promišljanju, sudjeluju li djeca u projektima koji su vezani uz medijsku pismenost i jesu li roditelji dovoljno upoznati s ovim pojmom te kakva bi trebala biti njihova uloga u medijskom odgoju djece.
Djeca su danas više nego ikad okružena medijima. Na koji način djeci vrtićke dobi približavate medije – njihove dobre, ali i loše strane?
Današnja se djeca rađaju i odrastaju uronjena u digitalno okruženje i to je jedno novo iskustvo, nepoznato ranijim generacijama. Ona su takozvani “digitalni urođenici” dok smo mi “digitalni pridošlice” te je njihova sklonost i interes prema medijima potpuno prirodna i spontana. Kao odgovorni odrasli, roditelji, odgojitelji i svi koji sudjelujemo u odgoju i obrazovanju djece, nužno je da smo svjesni i educirani o mogućim pozitivnim i negativnim utjecajima medija na djecu i to od njihove najranije dobi.
Mediji sami po sebi nisu ni dobri ni loši, već je važno kako se prema njima odnosimo i kako ih koristimo u svakodnevnom životu. U našem vrtiću odgojitelji kroz razne aktivnosti, igru i razgovor, primjereno dobi, djecu poučavaju o medijima, što sve mediji jesu i što sadrže te ih potiču promišljati o porukama koje primaju putem njih.
Kako izgleda odgoj za medije u Dječjem vrtiću Trešnjevka? Što sve odgojitelji prenose djeci i na koji način im pristupaju kada je u pitanju medijska pismenost?
Potreba za medijskom pismenošću, prvenstveno djece i mladih, ali i odraslih koji o njima brinu, nameće se kao neophodna za pravilan razvoj djece, dobrobit i sigurnost, kao i snalaženje i življenje u suvremenom svijetu. Stoga se medijska pismenost smatra jednom od ključnih kompetencija cjeloživotnog obrazovanja i navedena je u Nacionalnom kurikulumu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Neprimjerena i pretjerana upotreba medija u svakodnevnom životu djeteta može nepovoljno utjecati na njegov opći razvoj, a promišljenim i svrhovitim korištenjem možemo obogaćivati i proširivati iskustva i procese učenja djece.
Odgojitelji u svojim skupinama u skladu s dobi djece provode aktivnosti kao što su stop – animacija, izrada filmskih plakata, izrada vlastitih stripova, izrada vlastitih projektora, e-knjiga, te kritičko gledanje animiranih filmova sa zadacima, uz promišljanje i razgovor te proigravanje viđenog. U nekim vrtićkim skupinama djeci su dostupni kompjutori uz pomoć kojih putem različitih edukativnih materijala razvijaju određene vještine, kao što su npr. predčitačke i predmatematičke vještine te stječu znanja o prirodi ili nekim aspektima društvenog života te se igraju i zabavljaju. Bitno je da su ti materijali primjereni djeci predškolske dobi, a način korištenja računala s djecom unaprijed dogovoren kako bi usvojila pravila ponašanja koja će im kasnije koristiti za sigurno snalaženje u digitalnom svijetu. Često sudjelujemo u eTwinning projektima koji se odvijaju online te djeca stječu iskustva korištenja tehnologije za učenje i komunikaciju s djecom iz drugih država. Ta iskustva su im važna jer koriste tehnologiju na aktivan i svrhovit način.
Koliko su mališani pred ekranima i koriste li pametne telefone? Što primjećujete kod vrtićke djece – kakve su im medijske navike i na koji način mediji utječu na njih već u ovoj ranoj dobi?
Brojna istraživanja, ali i svakodnevna praksa pokazuju da su djeca uključena u aktivnosti s medijima više nego što bi trebalo. Period ranog djetinjstva je izuzetno važan za cjelokupni razvoj djeteta i ništa ne može nadomjestiti zdravu i aktivnu dječju igru koja uključuje tjelesnu aktivnost, boravak na zraku, istraživanje svoje okoline uz brojne socijalne interakcije i aktivnosti s vršnjacima.
Tek kada su te razvojne potrebe predškolskog djeteta zadovoljene, uz podržavajuće i tople odnose s roditeljima i drugim važnim odraslima, aktivnosti s digitalnim tehnologijama nose dodatne dobrobiti. Zabrinjavajuće je kada vidimo da su već djeca jasličke dobi, u 2. i 3. godini života, za koju su preporuke da uopće ne budu izložena ekranima, pretjerano zainteresirana i uzbuđena kada dođu u doticaj s pametnim telefonima, tabletima i slično.
Koja je uloga roditelja u odgoju djece za medije, a koja vrtića? Jesu li roditelji dovoljno medijski pismeni?
Roditelji su prvi i najvažniji modeli svojoj djeci, pa će način na koji oni sami koriste medije uvelike utjecati i na način kako će ih djeca prihvaćati te razvijati navike koje će definirati njihov stil ponašanja pa samim time i daljnji razvoj. Stoga je važno da roditelj, nakon što je omogućio djetetu brojna stvarna svakodnevna iskustva kroz igru i interakcije s djecom i bliskim osobama, svjesno odabire sadržaje za svoje dijete koji su u skladu s njegovom dobi i razvojnim potrebama. Također je važno da kontrolira vrijeme provedeno uz ekrane i uspostavi pravila njihova korištenja koja će djetetu pomoći u razvijanju primjerenih navika i ponašanja. To nije uvijek lako i roditelji su izloženi brojnim izazovima, jer često ni sami nisu dovoljno osviješteni i osposobljeni za primjereno korištenje medija u svom svakodnevnom životu i životu svoje obitelji.
Uloga vrtića kao partnera u odgoju djeteta je da pomogne roditeljima u toj ulozi i da putem roditeljskih sastanaka, individualnih razgovora, predstavljanja stručnih materijala i slično pridonosi razvoju medijske pismenosti i samih roditelja, za što je bitno osigurati i stalno stručno usavršavanje odgojitelja i stručnih suradnika u ovom području.
Vaša poruka za kraj. Što biste savjetovali roditeljima koji imaju djecu vrtićke dobi?
Savjetujem roditeljima da se informiraju o svim stručnim spoznajama i smjernicama o načinu uključivanja digitalne tehnologije u život svoje djece i svoje obitelji te da preuzmu odgovornost za razvoj digitalne pismenosti svoje djece. To je kompetencija koja im omogućuje razvoj i dobrobit u suvremenom društvu. U tom smislu portal medijskapismenost.hr je izuzetno kvalitetan izvor za roditelje i stručnjake.
Kako možemo poboljšati medijsku pismenost kod najmanje djece? Što predlažete?
Dosljednom primjenom svih spoznaja iz ovog područja koje nam stoje na raspolaganju u odgoju i obrazovanju djece, kao i u suradnji vrtića i obitelji. U mnoštvu tema, područja i problema kojima se bavimo u svom svakodnevnom radu s djecom i roditeljima, područje digitalne pismenosti kao da još uvijek nije zauzelo mjesto koje po svojoj važnosti zaslužuje, te se to svakako treba promijeniti.
Bjonda Lučić/Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: privatna arhiva
*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.
