Obilježavanje desete godišnjice djelovanja Muzeja suvremene umjetnosti u novoj zgradi i na novoj lokaciji povod je izložbe na kojoj će se predstaviti više od 200 umjetnina koje su prikupljene donacijama i otkupima, te dinamičan život MSU-a od otvorenja 11. prosinca 2009. do sada. Na izložbi će se po prvi puta u Hrvatskoj predstaviti izložbeni postav paviljonskog karaktera „Fitting Abstraction“ koji je 2014. godine predstavljao Hrvatsku na Bijenalu arhitekture u Veneciji, a doniran je Muzeju. Predstavit će i izložbu „City ǀ Data ǀ Future – Interakcije u hibridnom urbanom prostoru“ grupe autora i suradnika.
Muzej je osnovan 1954. godine kao Gradska galerija suvremene umjetnosti i od tada istražuje, prikuplja, dokumentira i javnosti prezentira djela koja predstavljaju stilove i pojave u suvremenoj umjetnosti. Galerija je odmah započela stvarati fundus i djelovati kao muzejska ustanova po suvremenim muzeološkim principima i potrebama toga vremena. Do 2009. je djelovala na Gornjem gradu u prostoru koji nije imao uvjete za izlaganje stalnog postava. Dugogodišnjim nastojanjima djelatnika, umjetnika i prijatelja muzeja, te podrškom gradske i državne vlasti, 1998. donesena je odluka o izgradnji novog muzeja na novozagrebačkoj lokaciji. Muzej je uz ogroman interes javnosti otvoren 11. prosinca 2009. kao najveći i najmoderniji muzej suvremene umjetnosti u Hrvatskoj. Od svog osnivanja kontinuirano je prikupljao umjetničku građu otkupima i donacijama, a taj javnosti manje poznat dio djelatnosti, predstavljan je izložbama akvizicija u cikličkim intervalima. Posljednja velika izložba akvizicija otvorena je 2009. kao dio izložbenog programa otvorenja nove zgrade muzeja. Time je predstavljen izbor građe koju je muzej prikupljao od 2004. do 2009. godine.
Od tada do danas prikupljena je građa kojom pokazuju heterogene pojave u recentnoj hrvatskoj umjetnosti, prvenstveno zahvaljujući otkupima nagrađenih radova na izložbama HT-nagrade za suvremenu umjetnost koja se održava od 2007. i na kojoj se svake godine nagrađuju tri rada koja postaju dio kolekcije muzeja. U desetogodišnjem razdoblju prikupljene su obimnije donacije pojedinih umjetnika što omogućava cjelovitije predstavljanje njihova opusa, a oni su Juraj Dobrović, Joško Eterović, Dubravko Budić, Vera Fischer, Ratko Petrić, Stanko Jančić, Josip Demirović Devj i drugi. Zahvaljujući donacijama nasljednika, u navedenom razdoblju osnovan je Arhiv i knjižnica Ivana Picelja, te Zbirka Marie-Luise i Ruth Betlheim. Zbirku čine radovi studenata i profesora Bauhausa, pa se tu nalaze radovi mađarskih funkcionalista i konstruktivista – Farkasa Molnára, Henrika Stefána, Sandora Bortnyika – ali i znamenitih njemačkih autora bliskih Bauhausu iz vremena djelovanja škole u Weimaru – Paula Kleea, Karla Petera Röhla, Franza Frahm-Hesslera, Kurta Schwerdtfegera, Hinnerka Schepera i drugih. Preuzeta je građa iz ostavštine Marije Braut i Bogdana Bogdanovića, a muzej je od grada Zagreba dobio na upravljanje Zbirku Andrije Maurovića.
