,Izložbom smo željeli dati uvid u događaje iz 1991. godine te posvjedočiti o sudbini Vukovara i Vukovaraca tijekom najtežeg razdoblja njihove povijesti, ali i pružiti sliku nade – sliku preživjelog grada koji nastavlja sa životom unatoč svojoj bolnoj prošlosti“, rekla nam je Maja Priselac, jedna od autorica izložbe „Sloboda s njegovim imenom zove“ koja je nastala povodom 30. obljetnice stradanja Vukovara u Domovinskome ratu, a mogla se pogledati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu od 4. do 30. studenoga 2021. godine.
Od tuge i sjete do radosti i ponosa
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavila je suradnju s Večernjim listom, Gradskom knjižnicom Vukovar i Kliofestom, udrugom za promicanje kulture povijesti i zajedno s njima priredila je izložbu „Sloboda s njegovim imenom zove“ kako bi oživjela sjećanja na tešku sudbinu grada na Vuki i Dunavu, grada simbola i grada heroja – Vukovara, kao i sjećanja na suvremeni život u kojem značajno mjesto zauzima kultura.
Autori su izložbe djelatnici Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Hrvoje Špac, Maja Priselac i dr. sc. Sofija Klarin Zadravec. Kustosica izložbe i autorica stručnih tekstova je Vlatka Filipčić Maligec, a ostvarenju izložbe doprinos je dao i velik broj djelatnika NSK-a, kao i djelatnici partnerskih ustanova i organizacija te vanjski suradnici.
„Izložbu smo osmislili i ostvarili u suradnji s našim partnerima kako bismo kao nacionalna knjižnica odali počast Gradu Heroju – Vukovaru u povodu ove važne obljetnice. Izložbu smo pripremali punih godinu dana tijekom kojih su se miješali razni osjećaji – od tuge i sjete do radosti i ponosa. Izložbom smo temeljem relevantnih izvora informacija željeli dati uvid u događaje iz 1991. godine te prezentirati građu koja svjedoči o sudbini Vukovara i Vukovaraca tijekom najtežeg razdoblja njihove povijesti – fotografije, knjige, novinske članke i drugo“, rekla nam je o samom nastanku ideje za izložbu Maja Priselac.
Dodala je kako su također željeli i pružiti sliku nade – sliku preživjelog grada koji nastavlja sa životom unatoč svojoj bolnoj prošlosti. Tako su osim uvida u građu koju Knjižnica baštini o Domovinskome ratu u Vukovaru, na izložbi pružili i uvid u građu svih zbirki Knjižnice, kao i njezin opći fond, odnosno građu koja svjedoči o bogatoj kulturi grada.
Bitka za Vukovar najveća je bitka Domovinskog rata
Središnji dio izložbe u predvorju Knjižnice građen je oko ključnih događaja na karti ratnih zbivanja – bitke za Vukovar, zbivanja u vukovarskoj bolnici, na Ovčari i vojarni te borbi u Borovome Selu i Borovome Naselju 1991. godine. Svaka lokacija opisana je tekstovima povjesničarke i kustosice izložbe Vlatke Filipčić Maligec iz udruge Kliofest.
Tekstove su pratile nezaboravne fotografije hrvatskih ratnih fotografa (Davorina Višnjića, Drage Havraneka, Emice Elveđi Gorana Pichlera, Igora Kralja, Josipa Bistrovića, Marka Mrkonjića, Miše Lišanina, Roberta Beloševića, Roberta Šipeka, Siniše Hančića i Viktorina Jurića Paše) te naslovnice Večernjega lista koje su svjedočanstvo ratnih zbivanja u Vukovaru i sudbine Vukovaraca tijekom Domovinskoga rata, kao i reprezentativna knjižnična građa o ratu u Vukovaru iz Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu NSK.
„Stručni tekstovi dali su kontekst izloženim fotografijama, ocrtavajući ukratko pregled zbivanja u Vukovaru tijekom opsade grada. S obzirom na to da je izložba bila koncipirana tako da kroz slike i građu koja se čuva u NSK prati zbivanja na pojedinim lokacijama, isti princip poštovan je i u tekstovima, koji govore o Bitki za Vukovar, početku oružanih sukoba u Borovom selu, bolnici, Vukovarskom vodotornju – simbolu vukovarskog otpora, tragičnim zbivanjima na Ovčari, vojarni i vukovarskoj brigadi te konačno o mirnoj reintegraciji Vukovara“, rekla nam je kustosica izložbe Vlatka Filipčić Maligec.
Naglasila je povijesnu važnost bitke za Vukovar, ali i to da mlade generacije moramo podsjećati na stradanje i žrtvu Vukovara.
„Bitka za Vukovar najveća je bitka Domovinskog rata. Zbivanja tijekom opsade, ali i nakon nje moraju poslužiti kao upozorenje, no i kao svjedočanstvo o iznimnoj hrabrosti i spremnosti na žrtve. Stradanje i žrtva Vukovara trebali bi biti poticaj mladima da svojim djelovanjem ne dozvole da se ovakvi tragični događaji ponove“, poručila je Maligec dodavši da je izložba podsjetila na stradanje Vukovara tijekom rata, no i pokazala nadu u obnovu grada.
“Upravo ta naznaka optimizma pruža i vjeru u novi život grada“, poručila je Maligec.
Domovinski rat kao tema
Voditelj Zbirke i jedan od autora izložbe Hrvoje Špac istaknuo je kako je izložba i potaknuta dosadašnjim djelovanjem Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu koja okuplja i daje na korištenje svu relevantnu građu o Domovinskome ratu.
„Utemeljena kao dio nacionalne zbirke Croatica, Zbirka knjižnične građe o Domovinskom ratu prikuplja, čuva, obrađuje i daje na korištenje građu objavljenu u Hrvatskoj i svijetu, knjižnu i neknjižnu, bez obzira na medij, na bilo kojem jeziku, inozemnih i hrvatskih autora, koja se bavi temom Domovinskoga rata ili je objavljena tijekom njegova trajanja. Tijekom dvanaest godina postojanja, Zbirka je okupila više od 3000 naslova kojima je Domovinski rat tema, povod ili nadahnuće“, napomenuo je Špac.
S obzirom na to da Knjižnica brižno čuva i građu koja svjedoči o bogatoj kulturi grada Vukovara, dodao je kako je izbor građe iz Grafičke zbirke, Zbirke muzikalija i audiomaterijala, Zbirke rukopisa i starih knjiga, Zbirke zemljovida i atlasa kao i općega fonda Knjižnice bio zastupljen u drugome dijelu izložbe – od književnih djela nadahnutih Vukovarom i djela vukovarskih književnika preko prekrasnih grafika i starih razglednica do glazbenih rukopisa i zemljovida.
Na jednom od panoa predstavljen je i rad djelatnika Odjela Zaštita i pohrana NSK na zaštiti i restauraciji knjižne građe stradale u ratu iz Gradskog muzeja Vukovar.
Virtualne izložbe i digitalna zbirka
Izložbu je pratila objava digitalne zbirke Vukovar te virtualne izložbe Vukovar – kultura danas Gradske knjižnice Vukovar izrađene u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu.
„Digitalne zbirke Vukovar sadrže vizualnu i kartografsku građu koja daje uvid u vizure Vukovara u prošlosti i sadašnjosti te knjige, brošure, povijesne dokumente, exlibrise i članke koji su važni za kulturu i povijest grada Vukovara i njegovih stanovnika. Dostupne su i tri virtualne izložbe koje je izradila Gradska knjižnica Vukovar. Dvije izložbe predstavljaju znamenite Vukovarce – Nikolu Andrića i Branu Crlenjaka, a najnovija virtualna izložba vukovarske gradske knjižnice „Vukovar – kultura danas“ predstavlja ustanove koje danas djeluju u Vukovaru kao čuvari kulture i tradicije te suradnjom, povezanošću i kvalitetom svojih programa izgrađuju i nose nacionalni i kulturni identitet“, objasnila je dr. sc. Sofija Klarin Zadravec.
U povodu obilježavanja obljetnice stradanja Vukovara 2021. godine i ostvarenja izložbe, Hrvatski arhiv weba izradio je i tematsku zbirku online građe posvećene Vukovaru po nazivom Vukovar – 30 godina poslije.
Izložbu je pratilo i tiskano te elektroničko izdanje kataloga izložbe kojeg su uredili Hrvoje Špac i Maja Priselac. Suorganizator izložbe Večernji list za svečano otvorenje izložbe priredio je i specijalno tiskano izdanje „Vukovar“ koje je dijeljeno sudionicima svečanog otvorenja izložbe kao i posjetiteljima izložbe tijekom studenoga.
Svečano otvorenje i posjećenost u vrijeme pandemije
Podsjetimo, izložba je svečano otvorena 4. studenoga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Otvorio ju je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a u programu otvaranja izložbe sudjelovali su još i glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Ivanka Stričević, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, autorica stručnih tekstova i kustosica izložbe iz udruge Kliofest Vlatka Filipčić Maligec, ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar Jelena Miškić, voditelj Zbirke knjižnične građe o Domovinskom ratu i suautor izložbe Hrvoje Špac, moderatorica programa, savjetnica za odnose s javnošću u NSK i suautorica izložbe Maja Priselac te dramski umjetnik Joško Ševo čitanjem priče „Povratna karta“ iz djela Pavla Pavličića „Dunav: P.S. 1991. Vukovarske razglednice“.
Otvorenju izložbe prisustvovalo je stotinu uzvanika, među kojima i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora Vesna Bedeković, ministrica kulture i medija Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek te ministar obrane Mario Banožić.
Poznato je da je pandemija korona virusa pogodila i područje kulture, a epidemiološke mjere, nažalost, utječu na posjećenost izložbi. O samom odazivu na ovu značajnu izložbu za kraj nam je otkrila Maja Priselac.
„Zbog slobodnog ulaza u prostor Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu teško je utvrditi točan broj posjetitelja, no s obzirom na situaciju s pandemijom zadovoljni smo posjećenošću. Izložbu su imali prilike vidjeti i korisnici Knjižnice, kao i sudionici događanja organiziranih u tom razdoblju u Knjižnici. Nažalost, bili su nam otkazani najavljeni posjeti škola, no tome smo nastojali doskočiti tako da smo zainteresiranim školama poslali materijale o izložbi, a imali su uvid i u digitalnu zbirku i virtualne izložbe. Drago nam je da je izložbu došao razgledati i predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Carmel Agius prilikom svog posjeta Hrvatskoj“, rekla je Priselac i zaključila da je Knjižnica ovom izložbom ostvarila ciljeve koje si je prilikom njezine pripreme zadala.
Izložba „Sloboda se njegovim imenom zove“ održala se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te u sklopu programa Godina čitanja.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: NSB Zagreb
*Tekst je objavljen u sklopu projekta “30 godina od stradanja Vukovara – grada kojeg vječno pamtimo“ kojeg sponzorira JANAF.
