Lažni profili na društvenim mrežama, negativni komentari, potreba za što više ‘lajkova’ i razotkrivanje privatnosti samo su neki od opasnosti za djecu i mlade. Elektroničko nasilje ili ‘cyberbullying’ je svaka komunikacijska aktivnost putem interneta (kroz uporabu e-mailova, web stranica, blogova, društvenih mreža), videa ili mobilnih telefona koja služi kako bi se neko dijete ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se teroriziralo. Cilj mu je povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način naštetiti djetetu, bilo u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija, poziva ili neugodnih komentara.

U izvješću Pravobraniteljice za djecu za 2018. godinu stoji kako: „Posebno zabrinjava nespremnost škola da se bave online nasiljem u razrednoj skupini, nerijetko ga držeći problemom koji nije u njihovoj nadležnosti ili ne prepoznajući njegovu težinu i štetnost posljedica za dijete. Prijave pokazuju da vršnjaci, osim što verbalno zlostavljaju, nerijetko šalju i privatne potajno snimljene situacije, što ponižava dijete i vrijeđa njegovo dostojanstvo. Saznali smo i za slučaj fotomontaže lika djevojčice u kontekstu neprikladnog seksualnog sadržaja koji je podijeljen vršnjačkoj skupini s ciljem sramoćenja djevojčice. Zaprimili smo i obraćanje majke povučene djevojčice i odlične učenice koja je trpjela isključivanje i psihičko nasilje vršnjaka, sramoćenje i ponižavanje na društvenim mrežama.”

Izvješća ukazuju na problem

Dodaju kako pojedine škole nemaju jasnu i učinkovitu preventivnu strategiju za suzbijanje i sprečavanje nasilja. U poglavlju o nasilju i drugim povredama prava putem interneta, stoji kako je u prethodnoj godini pravobraniteljica za djecu zaprimila samo tri pojedinačne prijave koje su se odnosile na nasilje putem interneta, i to na otvaranje lažnih profila na Instagramu, objavu snimke djeteta na Instagramu uz podrugljive komentare od strane vršnjaka te na prijeteće objave na društvenoj mreži.

No izvješća policije ukazuju na znatno šire razmjere problema. U izvješću MUP-a za 2018. navodi se: „Tijekom 2018. godine putem on-line prijavnog mehanizma MUP-a RH ‘Red Button’, namijenjenog za prijavu seksualnog zlostavljanja djece putem interneta odnosno prijavu drugih oblika zlostavljanja djece, zaprimljeno je ukupno 97 prijava od kojih se 14 prijava odnosi na prijavu žrtve ili žrtvi poznate osobe, dok su se 83 prijave odnosile na prijave različitih neprimjerenih sadržaja na internetu.

Govoreći o neprimjerenom korištenju mobitela i vršnjačkom nasilju putem interneta, taj se problem ne može riješiti zabranom korištenja mobitela već jedino sustavnim i dosljednim radom s djecom, kako na sprečavanju nasilja i razvoju vještina nenasilnog rješavanja sukoba, tako i na poučavanju o sigurnom i odgovornom korištenju mobitela, odnosno interneta. Nasilje među djecom putem društvenih mreža po svojim je posljedicama često i teže od izravnoga nasilja, stoji u Izvještaju.

Sigurnost djece na internetu

Propisi na međunarodnoj razini postoje (Strategija Vijeća Europe za prava djeteta (2016.-2021.), Strategija Vijeća Europe za upravljanje internetom (2016.- 2019.), no na nacionalnoj razini u Hrvatskoj još nema sličnih propisa i strategija. Zato je Ured pravobraniteljice za djecu Vladi RH preporučio donošenje cjelovite politike ostvarivanja prava djece u digitalnom okruženju u Hrvatskoj. Od 2018. na snazi je Opća uredba o zaštiti podataka obvezujuća za sve članice EU-a. Usvojen je i Kodeks postupanja u borbi protiv govora mržnje na internetu između Europske komisije te vodećih IT tvrtki.

U veljači 2018. tri su mobilna operatora, zajedno s HAKOM-om, Centrom za nestalu i zlostavljanu djecu te Centrom za sigurniji Internet, a uz podršku pravobraniteljice za djecu, potpisali prvu Povelju o sigurnosti djece na internetu u Hrvatskoj. Cilj je podizanje svijesti javnosti i roditelja o ovoj važnoj temi, a istovremeno pokazivanje odlučnosti i spremnosti na sudjelovanje u stvaranju boljeg i sigurnijeg okruženja za djecu na internetu te promicanju zaštite djece i mladih. U izvješću također stoji kako postoje preventivni projekti zahvaljujući aktivnostima civilnog sektora, no kako su te aktivnosti često slabo povezane i neusklađene te ne pokrivaju jednako sva geografska područja ni svu djecu.

Stoga je važno mladima, djeci i roditeljima diljem Hrvatske pružiti informaciju o njihovim pravima, ali i educirati ih o opasnostima i problemima koji proizlaze iz ovog digitaliziranog društva. Prema podacima nacionalnog istraživanja o iskustvima i ponašanjima djece i mladih na društvenoj mreži Facebook i Internetu općenito, 93% ispitane djece i mladih posjeduje Facebook profil, a 68% djece i mladih je otvorilo FB profil prije 13. godine. Svako peto dijete (21%) djece izjavljuje da je nekoliko puta ili često primalo uvredljive poruke ili komentare putem Facebooka, 46% djece je to doživjelo barem jedan put, a 9% djece priznaje da je to više puta činilo. Obzirom na brojne opasnosti i posljedice koje sa sobom nosi vršnjačko nasilje putem društvenih mreža, potrebno je razvijati kod djece i mladih znanja i vještine primjerene komunikacije, kao i navike sigurnog korištenja društvenih mreža.

Pametni telefoni i zašto ih ograničiti

Zbog pametnih telefona danas djeca ‘vise’ na mobitelima te imaju konstantno pristup internetu i društvenim mrežama, a u tome ih mogu ograničiti samo roditelji. Djeca i mladi su bombardirani raznim sadržajima koje ne mogu procesuirati i koja mogu imati štetni utjecaj na njih. Poznato je kako sve više djece i mladih razvija ovisnost o internetu i društvenim mrežama. Tome svjedoče i brojna iskustva majki koje vode tešku bitku sa svojom djecom i tinejdžerima oko mobitela i provođenja vremena na internetu. Zbog novih tehnologija djeca i mladi više nego ikad žive u virtualnom svijetu, sve se manje druže, komuniciraju putem društvenih mreža i to uglavnom fotografijama.

Lažni profili na društvenim mrežama, negativni komentari, potreba za što više ‘lajkova i razotkrivanje privatnosti samo su neki od opasnosti za djecu i mlade. U Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima iz 2004. piše kako je „sukladno Programu aktivnosti za sprječavanje nasilja među djecom i mladima nužno o problemu nasilja među djecom i mladima redovito izvještavati roditelje i djecu te ih poticati da prijavljuju nasilje, a tijekom nastavnih i izvannastavnih aktivnosti promicati modele nenasilne komunikacije, međusobne tolerancije i uvažavanja, organiziranjem tribina, roditeljskih sastanaka, satova razredne zajednice, učeničkih priredbi, objavama na oglasnoj ploči odgojno-obrazovnih ustanova ili na drugi primjereni način.”

Stoga je diljem Hrvatske potrebno tribinama, radionicama i medijskom kampanjom dodatno educirati djecu, mlade i njihove roditelje o konstruktivnom i sigurnom korištenju interneta i društvenih mreža, pomoći im da razvijaju medijsku pismenost i zaštite se od elektroničkog nasilja.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Pixabay, ilustracija

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.