Maske su postale sve češći predmet sukoba među građanima, a sve je više i onih koji tvrde kako maske zapravo služe samo za skupljanje zaraze.

Kako smo već pisali, ispred škole u Šibeniku neki roditelji su čak i prosvjedovali. No, nisu nezadovoljni samo roditelji u Šibeniku. I drugi su iz istog razloga pritužbama zasuli Ministarstvo obrazovanja iz kojega su rekli kako lokalni stožeri mogu donijeti odluku o nenošenju maski.

Škole u Istarskoj i Međimurskoj županiji privremeno su ukinule mjeru obveze nošenja maski u razredima, zbog trenutne povoljne epidemiološke situacije. Takvu odluku donijela je početkom tjedna i Karlovačka županija uz izuzetak tri općine. Nošenje maski i dalje će biti obvezno u zajedničkim prostorijama te dok se učenici kreću školskim hodnicima, ali u razredima učenici ipak mogu odahnuti bez maski.

Maske nisu obvezne za učenike od 1. do 4. razreda

Trenutačno u Hrvatskoj maske nisu obvezne za učenike od prvog do četvrtog razreda, iako se javljaju roditelji pojedinih škola da učenici razredne nastave ipak moraju nositi maske dok idu u toalet i kad izlaze iz učionice.

Ako se u učionicama može osigurati razmak od metar i pol u višim razredima osnovnih škola, odnosno dva metra u srednjim školama između svih osoba, maske se ne moraju nositi. U pritužbama se najčešće negoduje upravo zbog obveze učenika da nose zaštitne maske. Neki ističu kako se time djeci krše temeljna ljudska prava, da se ugrožava njihov fizički i psihički razvoj pa čak i zdravlje, a neujednačenost u mjerama koje se provode, pridonose općoj konfuziji, kako kod odraslih, tako i kod djece.

Školska godina je krenula nedavno, ali otkako je započela nastava učenici i roditelji, a i nastavnici suočavaju se s brojnim poteškoćama.
Najveći izazov za djecu u školi s kojim se suočavaju svakako je fizička distanca. Jedan dio roditelja, ali čak i nastavnika žale se i na to da učenici tijekom dana uopće ne izlaze iz učionica na školske odmore. U pojedinim školama situacija je takva da nemaju sve učionice klima uređaje pa smo tako došli do informacija da su djeca u nekim školama s maskom na licu zatvorena u učionicama bez klime te da pojedini zbog svih navedenih okolnosti imaju glavobolje.

Nemali je broj upozorenja psihologa koji tvrde da se strah koji se uvukao među odrasle preslikava na djecu koja uče promatrajući odrasle. O psihosocijalnim, ali i ekonomskim posljedicama epidemije za Generaciju je izdvojio ugledni psihijatar Herman Vukušić, koji je stava da se drukčije treba obavještavati javnost o podacima o oboljelima i umrlima od Covida-19. Vukušić ističe i da je vrijeme da se i Stožer, s ostalim nadležnim institucijama u zemlji treba ozbiljno posvetiti psihičkom zdravlju nacije.

Na kraju svega, ostaje nam činjenica da je korona virus prisutan te da o njemu još uvijek ne znamo dovoljno. To, kao i već spomenuta neujednačenost zdravstvenih institucija u rukovođenju krizom, tek su neki od razloga podijeljenosti u društvu oko nošenja maski.

Ipak, uoči jesenskih i zimskih bolesti koje nas čekaju, zbog zdravlja naših najmilijih, onih starijih i ranjivih, svakako trebamo razmisliti dva puta prije nego odlučimo ne staviti masku. U svim ovim okolnostima važno je ostati pribran, imati strpljenja i razumijevanja i, prije svega, pobrinuti se za vlastito psihičko zdravlje.

Bjonda Lučić/Barbara Kraš Kedmenec

Foto: Unsplash