/Osnovnoškolce zanima gimnazija, a smatraju da im za faks treba veza

Osnovnoškolce zanima gimnazija, a smatraju da im za faks treba veza

Najviše učenika 7. i 8. razreda želi upisati gimnaziju (45,7 posto), njih 40 posto četverogodišnju strukovnu školu, a tek 8,8 trogodišnju, pokazalo je to istraživanje ‘Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)’, koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Slična je situacija i kod učenika 4. i 5. razreda, gdje je veći postotak onih koji žele upisati gimnaziju (37,1 posto), a 21,4 posto strukovno obrazovanje. Razloge popularnosti gimnazijskog obrazovanja objašnjavaju ispitani stavovi učenika osmih razreda: smatraju kako je takvo obrazovanje cjenjenije u društvu, omogućuje pronalazak dobrog posla i zauzimanje dobrog položaja u društvu te odabir različitih zanimanja, piše tportal.

Dobivene rezultate na Okruglom stolu, održanom u utorak u Novinarskom domu, komentirali su ravnatelji pet zagrebačkih osnovnih škola. Tako je ravnateljica OŠ Frana Krste Frankopana Jadranka Bjelica istaknula da ju je iznenadilo to što svi žele ići u gimnaziju, ‘iako znaju da se neće moći zaposliti’.

Kada je u pitanju visokoškolsko obrazovanje, i kod učenika viših i nižih razreda aspiracija za upisom na fakultet je visoka. Njih 58,4 posto u višim razredima je odgovorilo da u budućnosti želi ići na fakultet, a u nižim razredima 91,5 posto.

U istraživanju su ispitane i navike učenja pa su rezultati pokazali kako učenici u nižim razredima uče redovitije od onih u višim, a predmet koji učenici najviše uče je povijest.

Zanimljiv je i rezultat koji pokazuje kako većina, točnije 37,2 posto, smatra kako su za upis na fakultet važnije druge stvari poput snalažljivosti, osobne veze i roditelji od sposobnosti učenja.

Ovim projektom htjelo se istražiti kakve su želje djece i mladih u njihovom životu, odnosno što žele postati i čime se žele baviti, kako roditelji utječu na njihove snove i želje te kako odgojno-obrazovni radnici mogu pridonijeti ostvarivanju obrazovnih aspiracija djece i njihovih roditelja.

Istraživanje je provedeno kroz dvije školske godine, od veljače 2016. do veljače 2019. godine. Sudjelovalo je 28 zagrebačkih osnovnih škola te više od 2700 učenika, roditelja i nastavnika.

mšm/tportal

Foto: Pixabay