Projekt SURF and SOUND – Support, Unite, Respond, Fight to Stop Online violence – udruge B.a.B.e. usmjeren je na smanjenje pojave online nasilja prema ženama u društvu. U okviru projekta stvorena je i platforma NEON – integrirani model za prevenciju, prijavu i podršku žrtvama online nasilja u obliku besplatnog pravnog i psihološkog savjetovanja. Više nam je otkrio koordinator projekta Dean Šarčević.
U sklopu projekta provodit će se nacionalna kampanja s ciljem osvještavanja građanki i građana o nedovoljno prepoznatom problemu online nasilja kako bi utjecali na suzbijanje njegove pojave u društvu i povećanje broja prijava nasilja.
“Naša udruga godinama sustavno radi sa žrtvama nasilja pružajući besplatnu pravnu i psihološku pomoć. Kako smo zabilježili povećan broj slučajeva online nasilja prema ženama, odlučili smo kreirati ovaj projekt koji provodimo s Agencijom za elektroničke medije, a sufinancira ga Europska unija. Započeo je u ožujku prošle godine i trajat će dvije godine, a jedna od glavnih aktivnosti je pružanje direktne podrške žrtvama online nasilja”, rekao je Šarčević.
Dodao je kako provode i kampanju o osvještavaju o ovome problemu te rade na jačanju kapaciteta sustava za suzbijanje i prevenciju online nasilja.
“Kampanja je u tijeku, a vidljiva je putem video i radijskih spotova i jumbo plakata u pet gradova – Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci i Zadru. Video spot prikazuje jedan od najčešćih oblika nasilja koje su dosad prijavljivali putem platforme NEON. Riječ je o nedozvoljenom dijeljenju intimnih snimki bez pristanka koje je od prošle godine zasebno kazneno djelo u RH, čl. 144a Zlouporaba snimki spolno eksplicitnog sadržaja. Upravo tijekom provedbi aktivnosti ovog projekta smo se zalagali za uvođenje tog zasebnog kaznenog djela”, rekao je Šarčević i dodao kako kazna zatvora može biti i do tri godine, a dosad su bile tri presude u korist žena i još tri suđenja su u tijeku.
Napomenuo je kako im je važno da ukazuju na potrebu da žrtve prijavljuju online nasilje policiji te da znaju da im je na raspolaganju besplatna podrška koju mogu dobiti u udruzi B.a.B.e i putem platforme NEON koja je aktivna od srpnja prošle godine.
“Savjetovalište za žrtve online nasilja je krenulo s radom već od početka projekta. Znači, već više od godinu dana pružamo podršku žrtvama, a dosad nam se obratilo gotovo 70 žena s raznim oblicima online nasilja. Najčešće je to dijeljenje intimnih snimki, prijetnja objavom eksplicitnog sadržaja, zatim online uhođenje te objavljivanje osobnih podatka bez pristanka ili doxing.
“Tijekom kampanje ćemo pokušavati osvještavati javnost putem medija i pozivamo sve da se uključe u projekt, posebice putem društvenih mreža na kojima smo vrlo aktivni. Nadamo se da će nam se obratiti i veći dio žena. Naime, istraživanja pokazuju da svega 4 posto žena prijavljuje ovakve oblike nasilja”, rekao je Šarčević.
Koji sve oblici online nasilja postoje?
Na platformi NEON babe.hr/neon navedeni su razni oblici online nasilja, a to su: osvetnička pornografija, napad na privatnost, uhođenje, seksualno iznuđivanje, uznemiravanje i doxing.
Osvetnička pornografija – popularni naziv za objavljivanje seksualno eksplicitnih sadržaja bez pristanka osobe koja se na njima nalazi. Objavljivanje intimnog sadržaja bez pristanka najčešće prethodi dobrovoljno dijeljenje intimnih fotografija između partnera u vrijeme kada emocionalna veza funkcionira, ali isključivo s namjerom da intimni sadržaji budu i tada i zauvijek namijenjeni upravo tadašnjem partneru i s povjerenjem da se takvi sadržaji nikada u budućnosti neće zloupotrijebiti. Ovim oblikom nasilja najčešće se služe bivši partneri koji se žele „osvetiti“ zbog prekida veze.
Uhođenje – uključuje kontinuirano fiksiranje na žrtvu, špijuniranje i prikupljanje podataka o osobi na internetu te komuniciranje s njom protiv njene volje.
Seksualno iznuđivanje – obuhvaća aktivnosti koje uključuju manipulaciju ili prisilu radi obavljanja seksualnih aktivnosti u korist nasilnika i / ili snimanja seksualno eksplicitnih slika/snimki koje je žrtva primorana slati nasilniku.
Uznemiravanje – vrijeđanje osobe na društvenim mrežama, portalima ili aplikacijama za komunikaciju neželjenim, seksualno eksplicitnim porukama, prijetnjama nasiljem ili govorom mržnje, a podrazumijeva ustrajne i ponavljane postupke usmjerene na određenu osobu, kako bi stvorili ozbiljnu emocionalnu štetu, a često strah i fizičku štetu.
Doxing – prikupljanje, manipuliranje i objavljivanje privatnih podataka žrtve na društvenim mrežama, specijaliziranim portalima ili grupama, bez njenog pristanka, s ciljem nanošenja štete i srama. Ponekad nasilnici koriste doxing i kako bi stupili u kontakt sa žrtvom uživo – ne bi li nastavili zlostavljanje u drugim oblicima).
Koordinator projekta Dean Šarčević je za kraj napomenuo kako se žene koje su žrtve online nasilja najčešće susreću s posramljivanjem, čak i u krugu obitelji i prijatelja.
“Umjesto na nasilnika, krivnja se svaljuje na žrtvu. Upravo zbog toga se žene najčešće povlače u svoja četiri zida, a posljedice su višestruke – psihološke, društvene, ekonomske i zdravstvene. Često se događa da pomišljaju o suicidu, imaju problema s obavljanjem poslovnih zadataka, javlja se manjak koncentracije, anksioznost, problemi na poslu (nemogućnost napredovanja, traženje drugih poslova, uzimanje dugotrajnog bolovanja). Tu su i drugi oblici zdravstvene štete – razvijanje bolesti poput karcinoma zbog traume i stresa. Sve su to ozbiljne posljedice”, poručio je za kraj Šarčević i pozvao sve da prijavljuju online nasilje.
Video i više informacija o projektu pogledajte na Facebooku, Instagramu i YouTube-u.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Screenshot/YouTube
*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.
