U Hrvatskoj je još uvijek velik broj nezaposlenih, a broj je trenutno manji jer je još uvijek u tijeku sezonsko zaposlenje. Ipak, prema posljednjim podacima na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na burzi je trenutno 104.405 osoba. Do posla je teško doći, a još je teže ako spadate u ranjivu društvenu skupinu – skupinu osoba s invaliditetom. Javno naglašavanje potrebe da se pri zaposlenju osiguraju “jednake mogućnosti za sve” godinama ostaje samo na riječima.

Utjecajem različitih faktora poput pandemije koronavirusa tržište rada postalo je sve zahtjevnije. S jedne je strane utemeljeno je na obrazovanju, znanjima i inovacijama, a s druge je strane to isto tržište rada suočeno s jednim od najozbiljnijih problema suvremenog društva – visokom nezaposlenošću.

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, radi zaštite osoba s invaliditetom propisuju se prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju…

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje su za portal Generacija.hr naglasili kako je zapošljavanje osoba s invaliditetom u 2021. u odnosu na godinu ranije poraslo za više od 10%.

“Na dan 31. prosinca 2021. godine u Očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom (HZMO) je evidentirano ukupno 11.694 zaposlenih osoba s invaliditetom. Iz evidencije HZZ-a je tijekom 2021. godine zaposleno je ukupno 151.439 osoba, od čega 2740 osoba s invaliditetom.

U odnosu na 2020. godinu, kada je zaposleno 2.475 osoba s invaliditetom, to je povećanje za 10,7%. Udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju svih zaposlenih osoba iz evidencije HZZ-a iznosio je 1,8%. Prema vrsti invaliditeta najveći broj zaposlenih osoba s invaliditetom su osobe s intelektualnim teškoćama (32,7%), slijede osobe s višestrukim kombiniranim teškoćama (21,6%) te osobe s tjelesnim invaliditetom (19,7%)”, podaci su koje su nam rekli iz HZZ-a.

“Prema posljednjim dostupnim podacima, na dan 31. srpnja 2022. iz evidencije HZZ-a su zaposlene 2.003 osobe s invaliditetom, odnosno 2,5% svih zaposlenih iz evidencije Zavoda”, dodali su. 

Detaljniji statistički podaci o zapošljavanju osoba s invaliditetom iz aspekta HZZ-a redovno se objavljuje i dostupni su na poveznici.

Možemo li reći da se Hrvatska ‘osvještava’ po pitanju zaposlenja osoba s invaliditetom?

Posljednjih godina u Republici Hrvatskoj učinjeni su značajni pomaci na području profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Zahvaljujući uvođenju kvotnog sustava zapošljavanja, istaknuli su iz HZZ-a, implementaciji novog modela profesionalne rehabilitacije, kao i provođenju poticajnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, bilježimo pozitivne trendove na tržištu rada. 

Zapošljavanju osoba s invaliditetom doprinijele su mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti HZZ-a, ali i poticaji koje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom .

Osim redovnih poticaja koji se kontinuirano isplaćuju (kao što je primjerice subvencija plaće osobe s invaliditetom, prilagodba radnog mjesta, potpora za zapošljavanje/samozapošljavanje), svake godine ZOSI dodjeljuje i dodatna sredstva za zapošljavanje osoba s invaliditetom putem javnih natječaja. Dodjelom ovih sredstava poslodavcima se omogućuje nabava novih tehnologija i opreme, ulaganje u znanja osoba s invaliditetom, izgradnja ili širenje poslovnog prostora, a sve s ciljem otvaranja novih radnih mjesta za osobe s invaliditetom i održavanja njihove zaposlenosti.

U mjere aktivne politike zapošljavanja u 2021. godini uključeno je ukupno 1560 osoba s invaliditetom, što je za 53,1% više od 2020. godine kada ih je uključeno 1019. 

HZZ

U razdoblju od 2017. do 2020. godine, uvedene su i značajne izmjene u zakonskoj regulativi koja uređuje područje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja osoba s invaliditetom. Izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom u svibnju 2018. godine omogućeno je znatno brže i lakše uključivanje nezaposlenih osoba s invaliditetom u postupak profesionalne rehabilitacije.

Također, objasnili su nam, proširena je namjena sredstava novčane naknade kako bi se ta sredstva mogla koristiti za razvoj sustava profesionalne rehabilitacije, kao i za poticaje, projekte i programe za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Sustav profesionalne rehabilitacije prepoznat je kao ključan faktor u osposobljavanju osoba s invaliditetom za rad, pa je stoga Vlada Republike Hrvatske u cijelosti preuzela osnivačka prava nad regionalnim centrima za profesionalnu rehabilitaciju.

“Centri su postali korisnici državnog proračuna, čime su osigurani uvjeti za njihovu financijsku stabilnost i nesmetano funkcioniranje. U Centrima (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb) se provode usluge profesionalne rehabilitacije sukladno Standardima usluga profesionalne rehabilitacije. HZZ je jedan od najznačajnijih naručitelja usluga”, istaknuli su te dodali da su bitni pomaci učinjeni i u području zapošljavanja osoba s invaliditetom.

“Kako bi potaknuli poslodavce da svoju kvotnu obvezu, umjesto plaćanjem novčane naknade, ispune na jedan od zamjenskih načina, omogućeno im je korištenje zamjenske kvote pod znatno povoljnijim uvjetima. 

Uvjeti za osnivanje i rad zaštitnih i integrativnih radionica pojednostavljeni su donošenjem novog Pravilnika o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Na taj način je sedam zaštitnih radionica zadržalo svoj status, a svake godine se osniva sve više integrativnih radionica u Republici Hrvatskoj”.

Poticanje poslodavaca na zapošljavanje osoba s invaliditetom

Kako bi se dodatno potaknulo poslodavce na zapošljavanje osoba s invaliditetom, povećan je iznos i trajanje novčane nagrade za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nagrada je povećana sa iznosa od 15% minimalne plaće na iznos od 30% minimalne plaće, odnosno sa 6 mjeseci na 12 mjeseci trajanja, a mogu je ostvariti oni poslodavci koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a zaposlili su osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote.

Novim Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom uvedene su i dvije nove vrste poticaja: naknada u visini troška uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje za zaposlenu osobu s invaliditetom te potpora za održivost samozapošljavanja.

U okviru mirovinske reforme u 2019. godini, položaj osoba s invaliditetom značajno je poboljšan. Kako bi zadržali osobe s invaliditetom u svijetu rada, povećana je naknada plaće koja im se isplaćuje za vrijeme profesionalne rehabilitacije, i to na iznos minimalne plaće. Ujedno je podignuta starosna dob do koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju, s prijašnjih 53 na 55 godina života. Time se potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom, posebno onih u starijoj životnoj dobi, što će u konačnici rezultirati uključivanjem većeg broja osoba s invaliditetom na tržište rada. Također, iz HZZ-a su istaknuli i da je povećana osnovica za određivanje novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja za 15% za one korisnike naknade kojima je utvrđeno tjelesno oštećenje zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Mjere HZZ-a kada je u pitanju zapošljavanje osoba s invaliditetom

Kako bi pridonio unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom, HZZ provodi niz aktivnosti i mjera u cilju bolje i učinkovitije integracije osoba s invaliditetom na tržište rada, kao što su individualno savjetovanje, konzultacije, aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i upućivanje u usluge profesionalne rehabilitacije te rad s poslodavcima na podizanju svijesti i informiranju o mogućnostima osoba s invaliditetom.

Kroz mjere aktivnog zapošljavanja diljem Hrvatske, HZZ razvija poduzetništvo, povećava zapošljavanje te se kroz potpore za obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje ulaže u konkurentnost radnika na tržištu rada. Mjere se provode na način da se uvažavaju specifične potrebe korisnika, posebice onih koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada te se mijenjaju ovisno o potrebama tržišta rada.

Osobe s invaliditetom prepoznate su kao posebno osjetljiva skupina koja se nalazi u nepovoljnom položaju na tržištu rada te su za tu skupinu osigurane potpore s najvećim intenzitetom i trajanjem. Kumulativno, uz  potporu za zapošljavanje poslodavci mogu koristiti i poticaje ZOSI-ja (osim subvencije plaće), npr. sufinanciranje troškova prijevoza, troškova tehničke ili arhitektonske prilagodbe. Osobe s invaliditetom mogu nakon prestanka trajanja jedne mjere sudjelovati u svim mjerama, sukladno uvjetima pojedine mjere. 

Od 1. travnja 2022. Zavod je počeo povoditi obrazovanje putem sustava vaučera. Vaučere mogu koristiti sve nezaposlene i zaposlene osobe s navršenih 15 godina života kojima se dodjelom vaučera osigurava stjecanje potrebnih vještina za razvoj karijere, zapošljavanje ili zadržavanje radnog mjesta. Korisnik vaučera ne može biti: osoba koja se nalazi u sustavu redovitog odgoja i obrazovanja, osoba koja se nalazi u sustavu visokog obrazovanja i znanosti te osoba koja je korisnik mirovine prema općem propisu kojim se uređuje mirovinsko osiguranje.

U mjere aktivne politike zapošljavanja u 2021. godini uključeno je ukupno 1560 osoba s invaliditetom, što je za 53,1% više od 2020. godine kada ih je uključeno 1019. 

Pod kojim uvjetima osobe s invaliditetom ostvaruju prednost pri zapošljavanju?

Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavci iz javnog sektora su dužni prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.

Prednost pod jednakim uvjetima podrazumijeva da osoba s invaliditetom mora ispunjavati sve uvjete navedene u natječaju odnosno oglasu, ali isto tako i postići jednako dobar rezultat kao i drugi kandidati u postupku ocjenjivanja kandidata (pismeno testiranje i/ili intervju) kako bi ostvarila navedeno pravo. Dakle, tek ukoliko osoba s invaliditetom postigne jednako dobar rezultat, kao i kandidat s najviše bodova, ista ima pravo prednosti pri zapošljavanju.

Da bi osoba s invaliditetom ostvarila prednost pri zapošljavanju, dužna je u prijavi, odnosno ponudi na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu.

Dokazom o invaliditetu smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom koji se vodi pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe od strane poslodavca prilikom provedbe testiranja i/ili intervjua u okviru natječajnog postupka te obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta, uvjeta i organizacije rada. Razumna prilagodba znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno opterećenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo zapošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima.

Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima. Pod posebnim uvjetima zapošljavanja osoba s invaliditetom može se zaposliti u integrativnoj  ili zaštitnoj radionici. Iz HZZ-a su nam dodatno pojasnili više o integrativnim radionicama.

Naime, integrativne i zaštitne radionice su ustanove ili trgovačka društva koja se osnivaju radi zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Status stječu na temelju suglasnosti Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uz prethodno pribavljeno mišljenje ZOSI-ja o ispunjavanju svih potrebnih kadrovskih, tehničkih i organizacijskih uvjeta. Navedeni uvjeti propisani su Pravilnikom o zaštitnim radionicama i integrativnim radionicama za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom u integrativnim ili zaštitnim radionicama ovisi o stručnoj procjeni, odnosno nalazu i mišljenju centra za profesionalnu rehabilitaciju.

Broj zaposlenih osoba s invaliditetom u integrativnim radionicama iznosi najmanje 40% u odnosu na ukupan broj zaposlenih.

Zaštitne radionice su dužne zaposliti najmanje 51% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih, od čega njih 20% na zaštitnim radnim mjestima. Zaštitna radna mjesta su ona radna mjesta koja zahtijevaju najjednostavnije radne operacije i u pravilu na njima rade osobe s invaliditetom kod kojih su utvrđene veće teškoće u radnom funkcioniranju, odnosno osobe s najtežim oblicima invaliditeta.

Integrativne i zaštitne radionice upisuju se u Knjigu evidencije koju vodi ZOSI, a opis integrativnih i zaštitnih radionica možete pronaći ovdje.

Unaprjeđivanje položaja osoba  s invaliditetom na tržištu rada

Hrvatski zavod za zapošljavanje zajedno s partnerima, kao i nadležnim Ministarstvo sustavno radi na unaprjeđenju poticaja, bilo da se radi o poticajima ZOSI-ija, HZZ-a ili drugih javnih i državnih institucija, kao i organizacija civilnog društva. To je vidljivo kroz zakonske promjene zadnjih desetak godina, kao i povećanju korisnika tih poticaja, ali i financijskih iznosa utrošenih u tu svrhu. Cilj je unaprijediti položaj osoba  s invaliditetom na tržištu rada kako bi se što brže i uspješnije integrirale. U svakoj službi/uredu HZZ-a rade specijalizirani savjetnici za zapošljavanje osoba s invaliditetom koji su educirani za rad u tom području te se kontinuirano radi na unapređenju njihovih kompetencija kroz programe stručnog usavršavanja kako bi mogli pravilno identificirati osobu s invaliditetom i zadovoljiti njene potrebe, kao i potrebe poslodavaca. U cilju povećanja senzibilizacije poslodavaca za zapošljavanje osoba s invaliditetom, predstavnici HZZ-a organiziraju ili sudjeluju u različitim aktivnosti, koje uključuju održavanje okruglih stolova, tribina i seminara za poslodavce, te prezentaciju mjera aktivne politike zapošljavanja, kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj razini. Mjere aktivne politike zapošljavanja koje provodi HZZ usklađene su sa svim relevantnim europskim i nacionalnim dokumentima i smjernicama te se provode s ciljem zapošljavanja, samozapošljavanja i obrazovanja samih osoba. 

Zajednički cilj, za kraj su istaknuli iz HZZ-a, svih usluga usmjerenih na osobe s invaliditetom je unaprjeđenje njihove integracije, povećanje zapošljivosti, olakšavanje izbora karijere i olakšani  prijelaz na tržište rada. Prilagođenim metodama i tehnikama rada, provođenjem mjera aktivne politike zapošljavanja nastoji se promovirati politika jednakih mogućnosti za osobe s invaliditetom i doprinijeti realizaciji njihovog punog radnog i osobnog potencijala.

Ministarstvo o mjerama zapošljavanja osoba s invaliditetom

Na istu temu kontaktirali smo i Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koji su se na početku osvrnuli na Zakon o inkluzivnom dodatku i Zakonu o osobnoj asistenciji i što bi to značilo za osobe s invaliditetom.

“Zakonom o osobnoj asistenciji će se urediti usluga osobne asistencije, sadržaj i način pružanja usluge, korisnici usluge, postupak za priznavanje prava na uslugu osobne asistencije, uvjeti za pružatelje usluga, ugovaranje usluga, imenovanje, sastav i zadaća Komisije za procjenu potreba za uslugom osobne asistencije, evidencije, nadzor, financiranje usluge te druga pitanja značajna za pružanje usluge osobne asistencije, poput obavezne edukacije” objasnili su iz Ministarstva za portal Generacija.

“U odnosu na dosadašnje pružanje usluge osobne asistencije, Nacrtom prijedloga zakona o osobnoj asistenciji napravljen je pozitivan pomak vezan uz individualizirani pristup u procjeni potrebnog broja sati usluge, poboljšanje kvalitete pružanja usluge osobne asistencije i njezino trajanje, uvjeti za osobnog asistenta kao i obveza edukacije. Donošenje navedenog Zakona je ujedno i podloga kako bi zanimanje osobnog asistenta bilo uvršteno u Nacionalnu klasifikaciju zanimanja.

Zakonom o inkluzivnom dodatku propisat će se uvjeti, područja, kriteriji i način procjene razine potrebne potpore osobama s invaliditetom, iznos novčane potpore, financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s tim dodatkom”, dodali su.

Također, objasnili su nam pod kojim uvjetima osobe s invaliditetom ostvaruju prednost pri zapošljavanju.

Iz Ministarstva su tako istaknuli da osobe s invaliditetom mogu ostvariti prednost prilikom zapošljavanja kod poslodavaca u javnom sektoru te da su uvjeti za ostvarivanje navedenog prava propisani Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Osobe s invaliditetom dužne su u prijavi, odnosno ponudi na natječaj ili oglas, pozvati se na pravo prednosti te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu.

“Prednost pri zapošljavanju ostvaruje se pod jednakim uvjetima, što znači da su osobe s invaliditetom, kao i svi ostali kandidati prijavljeni na natječaj, dužne pristupiti postupku testiranja, bilo da je riječ o pismenom testiranju ili razgovoru. Ukoliko osoba s invaliditetom postigne jednako dobar rezultat, kao i kandidat s najviše bodova, ostvaruje prednost pri zapošljavanju”, istaknuli su.

Novčanu nagradu mogu ostvariti poslodavci koji nisu obveznici kvotnog zapošljavanja, a ipak su zaposlili osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote.

Osobe s invaliditetom, istaknuli su, moraju biti upisane u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.

Diskriminacija je nešto s čim smo se svi vjerojatno u životu susreli, ali ranjiva skupina o kojoj pišemo zasigurno se s tim problemom susreće puno više, stoga nas je zanimalo kome se osobe koje su na taj način diskriminirane mogu obratiti.

“U slučaju diskriminacije u području rada i zapošljavanja, osobe s invaliditetom mogu se obratiti nadležnoj inspekciji, uvijek se mogu obratiti i Ministarstvu, rada mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao i centrima za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida, a u konačnici mogu zatražiti i sudsku zaštitu”, zaključili su iz Ministarstva.

Bjonda Lučić

Foto: Pexels

*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije