Da mladi u Hrvatskoj mogu biti vrlo poduzetni pokazali su uspješni mladi pojedinci na tribini ‘Mladi i poduzetni’ koja je održana u srijedu u prostorima Koordinacije hrvatskih društava prijateljstva u Zagrebu. Riječ je o trećoj od četiri tribine u sklopu projekta “Kako dišu mladi u Hrvatskoj” pod pokroviteljstvom Grada Zagreba i u organizaciji portala i udruge Generacija.hr. Mladima je poslana pozitivna poruka da je unatoč poteškoćama moguće uspjeti u Hrvatskoj i da se ne boje ostvariti svoje ideje.

Cilj projekta je mlade, obitelji i svu zainteresiranu javnost educirati o socijalnim i drugim pravima, upoznati ih s gorućim problemima i dobiti odgovore na pitanja o budućnosti mladih u Hrvatskoj.

Tribinu je moderirala glavna urednica portala Generacija.hr Maja Šubarić Mahmuljin, a riječ su vodili direktorica PR agencije Bagadodo Jana Radeljak,  vlasnik i direktor A-linka Ante Lučić, direktor i osnivač start-upa WePark Karlo Starčević te voditeljica stručnog studija Ekonomija poduzetništva i predavačica na Europskoj poslovnoj školi Zagreb Maja Has.

Mladi poduzetnici odgovarali su na pitanja o počecima i razvoju svog poslovanja, najvećim izazovima mladih poduzetnika, ali i o tome koja su znanja i vještine potrebne da se u Hrvatskoj uspije u poduzetništvu.

“Od početka sam znala da moj poduzetnički put nije velika marketinška agencija, već mali kreativni inkubator. Na početku smo se susreli s problemom da je većina malih i srednjih poduzetnika mislila da je PR rezerviran samo za velike tvrtke s velikim budžetima. Htjeli smo podići svijest o tome da se za bilo kakav budžet može ostavriti cilj, ali i da je svaka organizacija sama odgovorna za komunikaciju i odnose s javnošću te da ih može poboljšati. U svojih pet godina postojanja radili smo na nizu projekata, najviše na području sporta, udruga i pojedinaca poput stand-up komičara”, rekla je Radeljak.

Radeljak je nabrojala neke od zanimljivijih projekata agencije kao što su Hanžekovićev memorijal te opisala klasični radni dan. Napomenula je kako je za njih svaki posao izazov i prilika.

“Kad me pitaju kako izgleda radni dan u agenciji, obično počne s time da napišem 10 obaveza za taj dan. Na kraju riješim 20 stvari, a s tog popisa prekrižim možda tri. Naš posao je kreativan i dinamičan, a često i jako veseo”, pojasnila je Radeljak. Naglasila je i to kako u agenciji rade njezina dva brata i suprug te se ne misle širiti već im odgovara biti malo obiteljsko poduzeće jer se žele osobno posvetiti svakom klijentu.

Mladi poduzetnik i osnivač start-upa WePark Karlo Starčević ušao je u poduzetničke vode 2017. godine zbog jednog svakodnevnog problema, traženja parkirnog mjesta.

“Siguran sam da se većina vozača nekoliko puta tjedno susreće s problemom traženja parkirnog mjesta. Idemo na lokaciju, nema mjesta i slijedi 15-ak minuta traženja po kvartu, gubljenje živaca i obično sve to završi povećim troškom. Loša vijest je da to neće nestati. Svake godine se sve više ljudi seli u gradove, a i svake godine broj automobila poraste za 16 posto. Dobra vijest je da već dvije godine postoji WePark i da se relativno uspješno nosi s tim problemom”, rekao je Starčević.

Kako ističe Starčević, WePark je svojevrsni RB&B za parkirna mjesta.

“Digitalna platforma je namijenjena pojedincima i tvrtkama koje imaju svoja parkirna mjesta, ali i vozačima. Ako je netko vlasnik parkirnog mjesta, parcele ili bilo kojeg prostora koji se može koristiti za parking, može ga preko naše platforme iznajmiti i to mjesto tada postaje javno. Svi znamo da parkirna mjesta nisu zauzeta cijeli dan i to je kapital koji se može iskoristiti. Vozači onda preko naše aplikacije ta mjesta iznajmljuju”, rekao je Starčević.

Napomenuo je kako im je želja širiti se na druge gradove po Hrvatskoj, ali i inozemstvu, jer je trenutno njihova usluga dostupna samo u Zagrebu gdje imaju šest lokacija i gotovo 100 parkirnih mjesta. Prisjetio se i početaka poslovanja.

“U našem slučaju ne možemo govoriti o nekim velikim poteškoćama, no svakako je proces pokretanja tvrtke moguće skratiti i pojednostaviti, a papirologiju smanjiti”, rekao je Karlo i dodao kako je važno napomenuti da hrvatski start-upovi kvalitetom nisu ništa lošiji od američkih, no razlika u težini, odnosno lakoći dolaska do investicije kod nas i vani je vrlo značajna.

“Osim toga, količina zakona i pravila koji možda na neki način i ograničavaju poslovanje kod nas je vrlo velika. No da ne bi bilo sve tako negativno, smatram da se poduzetnička klima svakako poboljšava. Sve je više start-up inkubatora i akceleratora, čak i po obrazovnim ustanovama se otvaraju poduzetnički inkubatori što je svakako dobra vijest, ali prostora za napredak je još uvijek mnogo”, poručio je Karlo.

Predavačica na Europskoj poslovnoj školi Zagreb Maja Has komentirala je ulogu obrazovanja u stvaranju poduzetnika. 

“Naravno da je važno mlade, a čak i djecu uvesti u edukaciju o poduzetništvu. Podaci za sektor visokog obrazovanja daju smjernice da bi sveučilišta trebala biti poduzetnija te sučeljavati studente s onime što ih čeka po završetku fakulteta. Moram spomenuti jedno svjetsko istraživanje u kojem je Hrvatska sudjelovala 2016. godine. Proučavajući namjere studenata istraživanje je pokazalo da 80 posto ispitanika želi negdje drugdje raditi i steći iskustvo, osam posto je reklo da odmah po završetku studija žele krenuti u poduzetništvo, a 38 posto je reklo da nakon pet godina rada negdje drugdje želi ‘biti svoj gazda’. Zanimljivo je da je najviše studenata iskazalo poduzetničke namjere na područjima samostalnih djelatnosti, umjetnosti i glazbe, zatim ekonomije i prava te tehničkih znanosti. To pokazuje da poduzetništvo više nije rezervirano samo za ekonomiste”, rekla je Has.

Također, istaknula je da je nešto veći interes za poduzetništvo kod mladih čiji roditelji ili obitelj na neki način djeluju kao poduzetnici. Kako osobno mentorira studentska poduzeća, mlade uvodi u svijet poduzetništva, no smatra kako je važno podići svijest o poduzetništvu na više razina.

“To mogu biti pozitivne poduzetničke priče, gostujuća predavanja poduzetnika, događanja poput ove tribine, konferencije, start-up natjecanja da se pokrene pozitivna priča oko poduzetništva. Važne su i edukacije, to jest, formalni programi koje imamo na fakultetima te faza inkubacije. Naime, sve više fakulteta, i privatnih i javnih, ima studentske poduzetničke inkubatore koji su vrlo aktivni. Tu vidim pozitivne pomake.”

Svi govornici tribine vrlo jasno su istaknuli da je jedan od najvećih problema u Hrvatskoj birokracija, a vlasnik i direktor A-linka Ante Lučić ističe da je izvor svih problema u društvu manjak svijesti o ljudskim potencijalima.

“Krivi ljudi su na krivim mjestima u krivo vrijeme i rade krive stvari. Mi se bavimo ljudskim resursima i to treba biti shvaćeno kao ozbiljna znanost. Upravo na tom području je bitan spoj rada i obrazovanja. Prije šest mjeseci smo napravili vlastitu metodologiju po kojoj mjerimo vrijednost ljudskog kapitala. Ljudski kapital je postao moja opsesija. Ljudi su najvažniji. Bez ljudi nema ni poduzetništva ni tvrtki”, naglasio je Ante.

Dodao je kako zazire od tih ‘new age’ priča te da je znanstveni pristup važan poduzetnicima da pronađu talente koje trebaju. Napomenuo je i to kako je jako razočaran kurikularnom reformom.

“Javno moram reći da ona ne valja. Reforma je napravljena tako da će zaživjeti tek za 10 godina, a u tom vremenu će postati potpuno irelevantna. Napravili smo ogroman avion koji ne može poletjeti jer je previše kompliciran i isprepleten političkim problemima”, poručio je Lučić koji je zato odlučio napraviti vlastiti projekt podučavanja poduzetništva u osnovnim školama.

“Odlučio sam inkubirati učeničke tvrtke. Imali smo ih dosad devet, a bilo je uključeno 70 klinaca. Istraživali smo tržište i vodio sam ih kroz module kao njihov mentor. Klinci su super reagirali. Svi su zaradili novac, a imali smo i pravu piching konferenciju na kojoj je investitore oduševilo kako djeca odlično prezentiraju svoje projekte”, zaključio je Ante.

Za kraj se prisjetio početaka svoje tvrtke i lošeg iskustva s poticajima za samozapošljavanje kojeg su imali i Jana i Karlo. No unatoč poteškoćama koje muče poduzetnike u Hrvatskoj, ovi su mladi i uspješni poduzetnici složni u tome da vrijedi imati vlastitu tvrtku te su podržali mlade koji žele ići u poduzetničke pothvate. Istaknuli su da ih birokracija može obeshrabriti, ali da trebaju biti uporni jer je to ključ uspjeha.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Leo Buljan