/Kako brza hrana utječe na zdravlje djece? Teško joj je odoljeti, ali dovodi do brojnih problema

Kako brza hrana utječe na zdravlje djece? Teško joj je odoljeti, ali dovodi do brojnih problema

Svi smo svjesni da brza hrana gotovo i da se ne može nazvati hranom, no i mali i veliki najčešće uživaju u njoj. Tko može odoljeti hrskavim krumpirićima, hamburgerima ili slatkišima?

Povremeno, u nekim posebnim prilikama, konzumacija ovakve hrane ne može učiniti veliku štetu, no kod djece (kao i kod odraslih) koji često jedu brzo i prerađenu hranu može doći i do ozbiljnih dugoročnih posljedica. Evo najčešćih od njih, piše Mamin kutak.

Debljanje

Taj hamburger koji vaše dijete obožava prepun je nezdravih masnoća, skrivenih šećera i aditiva i praznih kalorija. Upravo takva hrana postiže kod djece da se osjećaju klonulo, bezvoljno, samim time manje su aktivni, a i prazne kalorije ih mnogo kraće drže sitima, pa unose više hrane. Kombinacija manje aktivnosti i više hrane neizbježno dovodi do debljanja i kod malih i velikih. 

Nedostatak vitamina i minerala dovodi do pada imuniteta

Kako bi naša tijela bila zdrava, potrebna im je kvalitetna i nutritivno bogata hrana. Ako se često jede nezdrava hrana, prepuna kalorija, a siromašna vitaminima i mineralima, neosporno dolazi do pada imuniteta i čestih bolesti. 

Povećan rizik za dijabetes tip 2 

Brza hrana ometa regulaciju inzulina u tijelu vašeg djeteta i usporava metabolizam. Česta konzumacija zaslađenih pića i slatkiša može dovesti do inzulinske rezistencije kod djece, a sve zajedno povećava rizik za razvoj dijabetesa tipa 2. 

Problemi s bubrezima

Brza i nezdrava hrana ima visok sadržaj natrija, a previše natrija u tijelu može utjecati na oticanje, zadržavanje vode i otežavati rad bubrega. Dječji bubrezi, kao i svi ostali organi su još osjetljiviji, pa posljedice mogu biti još teže nego što je utjecaj nezdrave hrane na organizam odrasle osobe. 

Probavne tegobe

Nezdrava hrana prepuna je loših masti i šećera, a siromašna prirodnim hranjivih tvarima, pa to ozbiljno može narušiti ravnotežu korisnim crijevnih bakterija. Kada tome dodamo i nedostatak vlakana iz voća i povrća, to može dovesti do problema s probavom kod djece, od sindroma iritabilnog crijeva, do zatvora i nadutosti, što posljedično može naručiti i opće zdravlje djeteta. 

Problemi sa zubima

Iako nam je prva pomisao da nezdrava i zašećerena hrana dovodi do propadanja zubi, stvaranja karijesa i bolesti desni, problem je još veći. Da bi zubi bili zdravi, baš kao i djetetove kosti, to zahtijeva hranjive tvari. U nedostatku istih može doći do propadanja zubi i pojave osteoporoze u ranoj dobi.

Oštećenje kognitivnih funkcija

Zdrava hrana održava i mozak zdravim i aktivnim, a kod osoba koje jedu velike količine nezdrave hrane može doći do sve lošije koncentracije i otežanog učenja, a unos velike količine aditiva, konzervansa i umjetnih bojila dovodi do ADHD-a i problema u ponašanju.

Povećan rizik od astme i ekcema

Istraživanja su pokazala da djeca koja jedu brzu i nezdravu hranu 3 ili više puta tjedno imaju veći rizik od pojave astme, ekcema na koži i rinitisa. Brojni aditivi iz brze i prerađene hrane ujedno utječu na pogoršanje stanja kod djece s respiratornim bolestima. 

Loš san i povećan rizik od apneje

Hrana s aditivima i dodanim šećerima, baš kao i zaslađena i gazirana pića, dovode do pada kvalitete sna, stanje budnosti i sna se remeti, a pretjerana konzumacija loše hrane može dovesti i do pojave apneje kod djece. 

mšm/Mamin kutak

Foto: Pixabay, ilustracija