Zadnja subota u kolovozu tradicionalno je rezervirana za obilježavanje Međunarodne noći šišmiša. Tim povodom, 29. kolovoza, Zoološki vrt u Zagrebu pripremio je niz aktivnosti za cijelu obitelj.
Program je sličan prošlogodišnjem, kažu u Zoološkom. Cjelokupni sadržaj prilagođen je novonastaloj situaciji pa će se ovaj put cijeli program odvijati na otvorenom prostoru.
Program počinje u 19 sati i kreće osam grupa pod organiziranim vodstvom. Grupe će se kretati po određenim točkama gdje su djelatnici Zoološkog pripremili edukativne materijale o životu šišmiša. Bit će riječ o različitim tipovima prehrane šišmiša, eholokaciji, njihovoj građi, rekordima u svijetu šišmiša, njihovoj zaštiti i važnosti za okoliš i za samoga čovjeka.
Na duhovit način kroz susrete s grofom Drakulom i vješticom, organizatori su osmislili i prikaz utjecaja šišmiša na kulturu, s obzirom na to da su oni vrlo prisutni i u literaturi, filmovima, ali i u mitologiji naših krajeva.
“Mi uvijek izbalansiramo naš program da naši edukatori mogu zadovoljiti znatiželju i djece i odraslih pa je naš program namijenjen cijeloj obitelji”, kazao je Tomislav Krizmanić, jedan od edukatora.
U Hrvatskoj obitavaju šišmiši kukcojedi, dok u Zoološkom vrtu živi 100-tinjak egipatskih letipasa koji se hrane plodovima.
Iako je pandemija korona virusa na kratko zaustavila sve procese, važno je nastaviti rad na području podizanja razine svijesti kod ljudi o potrebi očuvanja vrsta i prirode, a šišmiši igraju vrlo važnu ulogu u ekosustavu.
“U Europi i Hrvatskoj obitavaju šišmiši kukcojedi. Hrane se pretežno letećim kukcima i tu spadaju različiti štetnici i naši nesmiljeni neprijatelji, a to su komarci. Svaki šišmiš godišnje pojede jednu jako veliku količinu takvih kukaca. Sad zamislite kakav bismo problem imali da nema šišmiša?”, rekao je Krizmanić.
U svijetu šišmiši igraju različite uloge; u tropskim dijelovima ima šišmiša koji se hrane cvjetnim nektarom te služe kao oprašivači, dok šišmiši plodojedi izmetom šire sjemenke i tako pošumljavaju.
Kao i mnoge vrste i šišmiši su ugroženi jer se prvenstveno ugrožavaju njihova staništa. Ljudi im smanjuju broj mjesta za prezimljavanje, uznemirava ih se tijekom razmnožavanja pa nije rijetkost da šišmiši tada ostave svoje mlade. Za njih su opasni i pesticidi koje unose u sebe putem kukaca kojima se hrane.
“Tu ima vrsti šišmiša koji koriste šupljine u starim stablima, a problem predstavlja intenzivno održavanje pojedinih šuma u kojima se uklanja svako suho stablo i tako nestaju rupe koje su njima potrebne. Zato se često događa da nam se šišmiši zavlače u tavane, u potkrovlja, ispod streha, pronalazeći tako različita alternativna mjesta. Nije rijetkost ni da krajem ljeta i početkom jeseni šišmiši počnu uletavati ljudima u stanove jer su tada u fazi kada traže idealno mjesto za zimovanje jer oni hiberniraju tijekom zime”, priča nam edukator.
Iz svega navedenog jasno je da i dalje treba očuvati okoliš i prirodu jer su jednako ugroženi i jednake probleme imamo kao i prije nekoliko mjeseci, poručili su iz Zoološkog vrta.
Barbara Kraš Kedmenec
Foto: Pixabay
