/Kranjčec: ‘Pristupačan prijevoz za osobe s invaliditetom nije riješen u manjim gradovima’, evo kakva je situacija u Zagrebu; provjerili smo i značaj rehabilitacijskih centara

Kranjčec: ‘Pristupačan prijevoz za osobe s invaliditetom nije riješen u manjim gradovima’, evo kakva je situacija u Zagrebu; provjerili smo i značaj rehabilitacijskih centara

Profesionalna rehabilitacija podrazumijeva 12 različitih usluga koje se provode s ciljem osposobljavanja osoba s invaliditetom za rad. Za provedbu navedenih usluga, zaduženi su Centri za profesionalnu rehabilitaciju u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu.

Jedna od uloga centara za profesionalnu rehabilitaciju svakako je nastojati biti aktivan sudionik u lokalnoj i široj zajednici s ciljem socijalne i ekonomske jednakosti i dobrobiti osjetljivih skupina. O temeljnim ulogama ciljevima centara za rehabilitaciju više smo doznali od Centra za rehabilitaciju Zagreb i Centra za rehabilitaciju Split.

‘Cilj je sretno dijete!’

Centar za rehabilitaciju Zagreb ustanova je u sustavu Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i skrbi za djecu, mlade i odrasle osobe s intelektualnim teškoćama. “Osnovni cilj Centra za rehabilitaciju Zagreb je maksimalno poticanje svih sposobnosti u skladu s psihofizičkim sposobnostima i dobi djece, osiguravajući im sve uvjete za intelektualni, emocionalni, socijalni i zdravstveni razvoj, kao i uspješnu integraciju u svakodnevni život. Cilj je sretno dijete! Isto tako, suvremeni pristup odraslim osobama s invaliditetom naglašava dostupnost službi podrške u lokalnoj zajednici, mogućnost zapošljavanja, kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, uvažavanje individualnih posebnosti i potreba”, naglasili su iz Centra.

Ustanova radi pod motom “Različiti po sposobnostima jednaki u pravima”, misijom “Promicanje neovisnosti i autonomije korisnika usluge i njihovo uključivanje u širu lokalnu zajednicu, uz poštivanje ljudskih, građanskih i socijalnih prava“ i vizijom “Razvijanja različitih oblika podrške i izvaninstitucijskih modela skrbi u obitelji i lokalnoj zajednici, kroz partnerstvo između korisnika, obitelji i pružatelja usluga, a u skladu sa stvarnim potrebama pojedinca“.

“U planiranju i radu primjenjujemo osobno usmjereni pristup u kojem je osoba s invaliditetom aktivan sudionik, a svrha je stvoriti uvjete za samoodređen život, biranje opcija i donošenje odluka. Radimo u partnerskom odnosu s korisnikom, roditeljem/skrbnikom, te užom i širom zajednicom. Djeci i odraslima pružamo podršku, ovisno o potrebama i dobi temeljem provedene procjene. Usluga djeci se u najvećem obimu pruža u obitelji, u njima poznatoj i za njih sigurnoj sredini. Uz savjetovanje, ovisno o vrsti usluge, provodimo individualni rad, grupni rad, učenje po modelu, fizičko vođenje, metodu imitacije, iskustvenog učenja…”, naglasili su.

Nezaobilazna  je procjena stručnih radnika uz korištenje različitih testova kako bi procijenili potrebe korisnika i postavljali primjerene aktivnosti i ciljeve.

Detalji o ‘Radionicama’

“‘Radionice’, kako nazivamo lokacije na kojima pružamo usluge boravka i psihosocijalne podrške, a u kojima se provode radne aktivnosti i psihosocijalna rehabilitacija, nalaze se na različitim dijelovima grada, kako bi lokacijski bile što pristupačnije korisnicima usluge. Tu se provodi socijalna rehabilitacija, pruža se psihološka podrška,  provodi se kineziterapija i sportsko-rekreacijske aktivnosti, glazboterapija i glazbene aktivnosti, likovna terapija i likovne aktivnosti, radne aktivnosti, organiziraju se različite slobodne aktivnosti, provodi samozastupanje. Misija nam je promicanje neovisnosti i autonomije osoba, njihovo uključivanje u lokalnu zajednicu i preveniranje institucionalizacije. Naglasak je na osposobljavanju i podršci u održivom zapošljavanju”, istaknuli su.

Pexels (ilustracija)

Centar pruža različite socijalne usluge, kako bi zadovoljio potrebe djece u dobi od samo nekoliko mjeseci, pa do odraslih osoba u dobi i do 70 godina života. “Pružamo socijalne usluge rane intervencije u djetinjstvu, Rana intervencija u djetinjstvu je proces informiranja, savjetovanja, edukacije i podrške djeci s neurorazvojnim rizikom i razvojnim teškoćama te njihovim obiteljima koji polazi od spoznaje da prve godine života imaju dugoročan učinak na djetetov razvoj”, istaknuli su i dodali:  “Stručni tim rane intervencije primjenjuje princip transdisciplinarnosti  kako bi se pružila integrativna rana razvojna procjena, smanjio se stres kod roditelja i skratila djetetova izloženost ispitnoj situaciji. Procjenom potreba obitelji daju se inicijalne smjernice i podrška nužni za jačanje roditeljskih kompetencija. Višegodišnjim ulaganjem u svoja znanja i kontinuiranim ulaganjem u stručne vještine objedinjuje se više profesionalnih uloga. Ova usluga obuhvaća djecu do navršene 3 godine, a najduže do navršene 7 godine života”.

Nadalje, pružaju se usluge psihosocijalne podrške u obitelji i kod pružatelja usluge, usluge cjelodnevnog i poludnevnog boravka, osnovnoškolsko obrazovanje za djecu s većim teškoćama u razvoju, zatim usluga organiziranog stanovanja koja je namijenjena svim osobama s intelektualnim teškoćama kojima je potrebna podrška da bi ostvarile svoje pravo na život u zajednici. Aktivna podrška pruža se u skladu s realnim potrebama u svakodnevnim aktivnostima u stanu, uključivanju u lokalnu zajednicu i korištenju resursa, samoodređenju, širenju krugova podrške, korištenju novčanih resursa…

Centar ima razvijen vrlo kvalitetan dijalog sa zajednicom u okviru svih usluga.

“Naš Centar  pruža podršku osobama s intelektualnim teškoćama  u radno-okupacijskim aktivnostima na otvorenom tržištu rada na način da radni asistent pruža podršku u radnim aktivnostima u različitim tvrtkama. Činjenica je da smo na taj način pokazali današnji korisnici ljudi s intelektualnim teškoćama itekako mogu biti vrijedni i korisni zajednici u kojoj žive. Uvidjeli su to i poslodavci, pa su pojedincima ponudili Ugovor o radu. Naravno, na obostrano zadovoljstvo”, s ponosom ističu iz Centra.

Nedostatak stručnog kadra

Nedostatak stručnog kadra i odljev mladih stručnjaka osjeća se i u sustavu socijalne skrbi. U odnosu na proteklo razdoblje, ipak postoji veća mogućnost zapošljavanja rehabilitatora, logopeda, radnih terapeuta i medicinskih sestara u drugim institucijama ili u privatnom sektoru, a broj upisnih kvota se tek počinje mijenjati i prilagođavati potrebama.

Zanimalo nas je je li teško pronaći stručnjake u tom području.

“Da, teško je naći nove, mlade stručnjake, ali srećom, Centar svojom kvalitetom i organizacijom rada uspijeva i zadržati već zaposlene, ali i dobiti nove stručnjake jer je ovdje poznata kvaliteta i rad prema najmodernijim principima rada uz stalnu edukaciju”, zaključili su iz zagrebačkog Centra za rehabilitaciju.

Profesionalna rehabilitacija u splitskom Centru

Provjerili smo situaciju i u Centru za profesionalnu rehabilitaciju Split u kojem je u radu zastupljen “multidisciplinani pristup”, kako su nam rekli iz Centra.

Sve usluge profesionalne rehabilitacije u Centru provodi, usklađuje i procjenjuje stručni tim koji se sastoji od psihologa, socijalnog radnika, rehabilitatora i pedagoga te pridruženog člana stručnog tima doktora medicine rada kao i drugih liječnika specijalista po potrebi. Zasad je zaposlen jedan stručni tim koji pokriva potrebe na razini godišnje zaprimljenih predmeta. Nastoji se pružiti visoko kvalitetna usluga, pri tom njegujući individualni pristup svakom korisniku.

Temeljni dokument kojim se detaljno definira proces profesionalne rehabilitacije, utvrđuju stručni i organizacijski uvjeti za pružanje usluga profesionalne rehabilitacije su Standardi usluga profesionalne rehabilitacije koji su sastavni dio Pravilnika o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju, kojim je propisano 12 usluga profesionalne rehabilitacije. Centar za profesionalnu rehabilitaciju Split ih je do sad provodio 7.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom

“Stručni radnici Centra Split su u direktnom svakodnevnom kontaktu s poslodavcima, obveznicima kvotnog zapošljavanja i onima koji to nisu, s ciljem informiranja o djelatnosti naše ustanove i poticajima Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom za zaposlene osobe s invaliditetom i motiviranjem za zapošljavanjem novih.

Do sad smo u nekoliko navrata posredovali pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, a neki od njih su do danas zaposleni na obostrano zadovoljstvo njih i poslodavaca”, istaknuli su i dodali:

“Naime, Centar za profesionalnu rehabilitaciju Split djeluje pet godina, najmlađi je od četiri osnovana regionalna Centra u Hrvatskoj. 

Od početka 2021. godine stručni radnici kontinuirano ulažu dodatni trud proširivanja opsega i kvalitete suradnje s poslodavcima zbog uočene neinformiranosti poslodavaca o ekonomskim i socijalnim benefitima zapošljavanja osoba s invaliditetom i potrebe za sustavnim radom na tom području. Iako ne onoliko koliko smo priželjkivali, ne možemo reći da isto nije rezultiralo razvijanjem svijesti kod poslodavaca o navedenoj problematici, a time i povećanjem opsega posla”. 

“Također, kontinuirano održavamo i podupiremo suradnju s bliskim suradnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, savjetnicima za zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji korisnike upućuju na procjenu u naš Centar radi utvrđivanje trenutačnog stanja osobe s invaliditetom, preostalih radnih sposobnosti i preporuke o zapošljavanju osobe s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, u zaštićenim uvjetima ili integrativnim radionicama. Takvi korisnici su najbolji kandidati za uključivanje u radni centar ili virtualnu radionicu”, objasnili su. 

Pexels (ilustracija)

Istaknuli su i kako u budućnosti očekuju da će se još više razvijati. “Usmjereni smo prema još boljem razvoju obzirom da i dalje planiramo raditi na senzibiliziranju poslodavaca, a  preseljenjem u novi poslovni prostor i pružanju usluga radnog centra i virtualne radionice. Na taj način bi se stekli uvjeti za zapošljavanje 1-2 nova stručna tima te bi se intenzivnije moglo posvetiti dijagnostičkim obradama, po potrebi uključivati korisnike tijekom trajanja procjena u radni centar ili virtualnu radionicu kako bi se ispitale njihove kompetencije radi donošenja konačnog kvalitetnog zaključka i preporuke o daljnjem zapošljavanju, pripremanju osoba s invaliditetom za tržište rada kao i njihovom zapošljavanju, što je zapravo vizija Centra za profesionalnu rehabilitaciju u budućnosti”, zaključili su iz splitskog Centra za rehabilitaciju.

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom 

Hrvatski savez udruga osoba s tjelesnim invaliditetom Zagreb je osnovan davne 1970. godine. U svom sastavu ima 50 udruga osoba s invaliditetom i isto toliko gradova Republike Hrvatske.

“Udruge članice su uglavnom udruge koje okupljaju osobe s tjelesnim invaliditetom ali imamo i dosta mješovitih udruga iz manjih gradova jer u manjim lokalnim jedinicama nije moguće imati 3 ili 4 udruge tj. udruge po dijagnozama pa imamo u nekim udrugama gotovo sve dijagnoze odnosno  osobe s više različitih oštećenja ili teškoća”, rekla nam je predsjednica Hrvatskog saveza udruga osoba s tjelesnim invaliditetom Jozefina Kranjčec i dodala: Možda da pojasnim: “Oštećenja imaju osobe s tjelesnim invaliditetom bez obzira na dijagnozu, a teškoće imaju djeca s teškoćama u razvoju ili odrasle osobe s intelektualnim teškoćama. Nekad prije se reklo da imaju mentalnu retardaciju, ali po KUN je prihvaćen naziv ‘intelektualne teškoće'”.

“Isto tako, ranijih godina smo govorili da su to djeca s posebnim potrebama što nije bilo ispravno jer posebne potrebe imaju izuzetno nadarena djeca, a djeca s teškoćama su uglavnom djeca koja imaju razne teškoće u razvoju i potreban im je poseban individualni pristup i oni uglavnom imaju terapije iz rane intervencije (novi termin je rana razvojna podrška), a kasnije se obrazuju u redovnom obrazovnom programu uz pomoćnika u nastavi ili idu u specijalne škole, ovisno o vrsti teškoće i oštećenja”, objasnila je Kranjčec.

‘Obećano nam je da će prvi natječaji koje će financirati EU biti raspisani krajem mjeseca listopada pa se nadamo da će nam u 2022.god. ponovo zasjati sunce’

Jozefina Kranjčec, predsjednica HSUTI

Predsjednicu Hrvatskog saveza udruga osoba s tjelesnim invaliditetom upitali smo i o zapošljavanju te ranjive skupine građana. “Svoje udruge članice redovito obavještavamo o raspisanim natječajima na koje mogu prijaviti svoje prijedloge projekata radi ostvarivanja financijskih potpora za rad udruge, o zakonskim propisima, o izmjenama i dopunama istih, o donošenju novih zakona u korist osoba s invaliditetom i o svemu što se tiče tematike i problematike  djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom”.

Unaprjeđenje kvalitete života osoba s invaliditetom

“U RH radi i djeluje 13 saveza osoba s invaliditetom, a svi su uključeni u jednu zajedničku organizaciju pod nazivom  ‘8. CENTAR ZNANJA za društveni razvoj u području unapređenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom’ ,  u okviru Razvojne suradnje u području Centara znanja za društveni razvoj u RH. Sve navedene financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva (NZRCD). Imamo mnogo zajedničkih aktivnosti i programa jer smo zajedno jači  i imamo  snažniji utjecaj na javne politike koje pridonose poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom”, istaknula je Kranjčec te iznijela određene detalje o projektima koje HSUTI provodi.

“Provodimo već 12 god.  jedinstven program ‘Socijalizacija, edukacija  i rekreacija OSI’, gdje okupljamo osobe s invaliditetom iz svih krajeva naše zemlje i vodimo ih na more ili u toplice uz pomno sastavljen program rada za vrijeme trajanje našeg Ljetnog kampa. Kamp je namijenjen osobama slabijeg socijalnog statusa i mladim osobama s invaliditetom koje imaju roditelje njegovatelje. Programom pružamo priliku roditeljima da i oni iskoriste bar dio svog godišnjeg odmora dok je njihov mladić ili djevojka u našem Kampu, OSI imaju mogućnost sadržajno provesti 7 dana na ljetovanju uz stvaranje novih socijalnih kontakata, druženja i stjecanje novog znanja kroz naše organizirane edukativne radionice s raznim temama, ali značajne za njihovo jačanje samopouzdanja i samostalnosti”.

Jozefina Kranjčec/Facebook

“Također, organiziramo svake godine Simpozij za voditelje udruga na kojem okupimo vanjske stručne suradnike koji su predavači raznih tema, a iste su za jačanje kapaciteta udruga i njihovih lidera. Gore navedeno  provodimo uz financijsku podršku MROSP”, objasnila je naša sugovornica.

‘Krizna’ 2022. godina

“Kroz 8. Centar znanja osim poslova osnovne djelatnosti-hladnog pogona radimo mnogobrojne prijedloga projekata i programa po raspisanim natječajima prigodnima za provedbu aktivnosti za OSI i u korist OSI. Nije moguće pobrojiti broj prijavljenih i odobrenih projekata jer ih neke godine imamo 11 druge 4, zavisno o broju natječaja. Ova 2022. je za sve udruge ‘krizna’ godina jer uopće nije bilo natječaja koji se financiraju iz ESF jer nije bio prihvaćen Operativni plan od strane EU i isti se dorađivao nekoliko puta. Obećano nam je da će prvi natječaji koje će financirati EU biti raspisani krajem mjeseca listopada pa se nadamo da će nam u 2022.god. ponovo zasjati sunce” istaknula je.

“Provodili smo projekt ‘Osobni asistenti’ gdje smo mali 20 zaposlenih osoba ali on je istekao. Provodimo i nekoliko manjih projekata odobrenih od lokalnih i regionalnih vlasti ali ti su manje financijske vrijednosti”, dodala je.

Pristupačnost građevinama ponovno se ističe kao jedan od glavnih problema

Već ranije smo pisali o problemu (ne)pristupačnosti građevinama i institucijama za OSI, a Kranjčec je istaknula da kad su problemi u pitanju – ima ih dosta. “Kao prvo pristupačnost građevinama i poštivanje Univerzalnog dizajna u svega oko 30 posto. Pristupačan prijevoz OSI npr. je dobro riješen u ZG, ali u manjim gradovima nikako”, istaknula je. “Ako OSI i nađe posao nema kako doći do njega. Imamo problema i u kategorizaciji odnosno vještačenju OSI kojima Rješenja dolaze nekoliko mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Problem je što prema Zakonu o vještačenju koji je donio ZOSI, osobe s invaliditetom zaposlene u državnim ustanovama i poduzećima (npr. u Komunalnom poduzeću) ne ostvaruju pravo na beneficije tj. te ustanove ili poduzeća ne mogu dobiti poticaj za zapošljavanje OSI, a upravo ih u tim  organizacijama imamo priliku zaposliti. U Ženevi su nam rekli na jednoj edukaciji, ako Zakon ne valja trebate ga promijeniti, pa ćemo mi savezi poduzeti sve da ovu grešku ispravimo”, poručila je Kranjčec.

Pixabay (ilustracija)

Nadalje je navela kako su česti problemi u određivanju postotka invaliditeta kod pojedinih dijagnoza.

“Npr. operacije srca i srčane bolesti nose, po sadašnjem Pravilniku mali postotak invaliditeta a svi dobro znamo da upravo tim osobama su mogućnosti normalnog življenja znatno smanjene i životni vijek skraćen. Ako je osoba imala teške operacije srca i to po nekoliko puta kako je moguće da dobije 70 posto invaliditeta, a ne 100 posto.  Postotak je bitan radi ostvarivanja invalidnine i drugih pogodnosti i trebali bi olakšati život zaista bolesnim osobama. Onda nema više naknade za invaliditet, a prije je postojala. Zapravo ima i sada ako je invaliditet nastao na radu, a ako nije – nema naknade itd…”, objasnila je.

Zakon o socijalnom stanovanju

Predsjednica Hrvatskog saveza udruga osoba s tjelesnim invaliditetom potvrdila nam je da je u izradi Zakon o socijalnom stanovanju kako bi što više osoba s invaliditetom moglo živjeti samostalno.

“U inozemstvu to zovu socijalni stanovi, što bi značilo nisku stanarina i povlaštene cijene režija. Za takve stanove bit će preuređeni stanovi pa i zgrade koje su sada u državnom vlasništvu. No, tu smo na samom početku ali bit će i to jednog dana moguće. Trenutno smo u očekivanju  prihvaćanja dva važna zakona  to: – Zakon o osobnoj asistenciji i Zakon o inkluzivnom dodatku. Ovi zakoni će značiti veliki napredak i poboljšanje kvalitete života osobama s invaliditetom”, istaknula je i dodala:

“Zakoni su kod ministra Financija koji treba vidjeti hoće li to Državni proračun moći kontinuirano financirati. Nadamo se pozitivnom odgovoru. Oba bi zakona trebala stupiti na snagu u 2023.godine”.

“Mogu se pohvaliti da smo svi savezi učinili veliku stvar ove godine kad je donesen novi Zakon o socijalnoj skrbi. Isti je već na snazi a mi smo svojim zalaganjem postigli ukidanje imovinskog i dohodovnog cenzusa što se dogodilo prvi put u povijesti naše domovine. Ukidanje cenzusa povećalo je broj osoba koje ostvaruju mnoga socijalna prava koja do sada nisu mogli ostvariti”, zaključila je Kranjčec.

Prilagođenost javnog prijevoza

Kada je u pitanju prilagodba javnog prijevoza osobama s invaliditetom, iz ZET-a su nam rekli da u suradnji s Gradom Zagrebom kontinuirano rade na poboljšanju kvalitete usluge kao i povećanju dostupnosti javnog prijevoza svim kategorijama korisnika.

“Od ukupnog broja vozila u voznom parku, raspolažemo s 52% niskopodnih tramvaja i 80% niskopodnih autobusa, koji su prilagođeni za olakšan ulaz i izlaz putnika na stajalištima. Kako bi se dodatno olakšao ulaza i izlaz putnika sa smanjenom pokretljivošću, u vozila se ugrađuju i rampe radi unapređivanja pristupačnosti, jer obzirom na prometno – tehnička, urbanistička, građevinska i slična ograničenja, sva stajališta na prometnoj mreži nije moguće u potpunosti prilagoditi. Nadalje, stajališta se označavaju vertikalnom i horizontalnom signalizacijom, a gdje god je moguće pružaju se dodatne informacije na info stupovima, nadstrešnicama i displejima. Osnovna namjena displeja je najava dolaska sljedećeg vozila, pružanje raznovrsnih obavijesti vezanih uz promet, a uz to su opremljeni s razglasom i mogućnošću glasovnih poruka. Također je i dio vozila opremljen auditivno-vizualnom opremom u svrhu najave stajališta radi lakšeg snalaženja, naročito osobama sa oštećenjem vida ili sluha”, naglasili su iz ZET-a.

“Istaknuli bismo i uslugu prijevoza osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju specijaliziranim kombi vozilima ZET-a, kojima ih se svakodnevno prevozi na posao, fakultete, u školu, na rekreaciju i radnu terapiju. Specijalizirana kombi vozila korisnicima su dostupna 24 sata dnevno, a pravo na takav oblik prijevoza reguliran je posebnim pravilnicima”, dodali su.

Osim navedenog, bitan je i ljudski faktor, odnosno pristup na terenu, stoga svake godine nadležni Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom organizira i provodi edukacije vozača i djelatnika uključenih u prijevoz, kao i radionice gdje svoja iskustva u prijevozu razmjenjuju korisnici javnog prijevoza s invaliditetom i vozači ZET-a.

Javni gradski prijevoz u Zagrebu koristi sve veći broj osoba s invaliditetom. Stoga su sve buduće nabavke vozila orijentirane na niskopodna vozila koja su prilagođena toj skupini korisnika.

Zanimalo nas je i tko ima pravo na besplatan javni prijevoz.

“Grad Zagreb i ZET socijalno su osjetljivi partneri prema korisnicima prijevozne usluge te osobe koje ostvaruju pravo na besplatan prijevoz, odnosno za koje prijevoznu uslugu plaća Grad, utvrđeni su Odlukom o socijalnoj skrbi.

Korisnike besplatne godišnje ili mjesečne karte ZET-a, na njihov zahtjev, utvrđuje nadležni gradski ured i to na temelju dokaza potrebnih za ostvarivanje prava, a obuhvaća kategorije korisnika poput umirovljenika, osoba s invaliditetom, učenika i studenata, nezaposlenih osoba, dobrovoljne darivatelje krvi te članove obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja”, zaključili su iz ZET-a.

Bjonda Lučić

Foto: Pexels/Unsplash

*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije