Svakodnevno smo svjedoci bacanja velikih količina hrane, a prema statističkim podacima svaki građanin Hrvatske godišnje baci oko 70 kilograma hrane, a od toga najviše u dane blagdana. Kako bismo se uključili u kampanju smanjivanja rasipanja hrane te tako uštedili novac i zaštitili okoliš, donosimo nekoliko korisnih savjeta za potrošače, piše suh.
PLANIRANJE KUPNJE
Pokušajte napraviti plan obroka za cijeli tjedan. Prije odlaska u kupnju provjerite što od potrebnih namirnica imate u hladnjaku i smočnici pa tek onda napravite popis potrebnih namirnica.
Uvijek napravite popis i kupite samo ono što ste zapisali i nikad u kupovinu namirnica ne trebate ići kad ste gladni jer ćete sigurno kupiti više nego što vam zaista treba.
POHRANJIVANJE I ODLAGANJE HRANE
Hranu uvijek pohranjujte u skladu s uputama navedenim na pakiranju hrane. Nastojte da put namirnica od trgovine do vašeg hladnjaka bude što kraći, posebno tijekom ljetnih mjeseci.
Kupljenu zamrznutu hranu što prije stavite u zamrzivač te jednom odmrznutu hranu ne zamrzavajte ponovno.
Provjerite temperaturu u hladnjaku. Da bi hrana dugo ostala svježa temperatura u hladnjaku mora biti do pet stupnjeva. Rotirajte hranu u hladnjaku – novokupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a one koje su bile otraga premjestite naprijed. Tako smanjujete mogućnost da u pretincima za hranu nađete zaboravljene pljesnive ili trule proizvode.
PROVJERITE DATUME
Uvijek na namirnicama provjerite rok trajanja. Ako hranu ne namjeravate pojesti odmah, kupite onu s dužim rokom trajanja ili ju kupite baš onda kada vam treba. Naučite što znače pojedine oznake roka trajanja na hrani. Ako je navedeno „upotrijebiti do”, onda to znači da je ta hrana za upotrebu samo do tog datuma (to su obično mliječni proizvodi i meso). Konzumiranje hrane poslije tog datuma može biti opasno po zdravlje.
Ako je na namirnici označeno „najbolje upotrijebiti do” to znači da do tog datuma ta namirnica ima naznačenu kvalitetu. Hrana s takvom oznakom sigurna je za konzumiranje i nakon tog datuma, ali nema više istu kvalitetu (keksi, tjestenina, riža i slično).
ZAMRZAVANJE HRANE
Ako vam je ostalo kruha, kuhanog ili pečenog obroka, nemojte ga baciti, već zamrznite potrebnu količinu i nekoliko sati prije upotrebe odmrznite. Kruh možete osušiti i naribati ili čuvati izrezanog na kockice za knedle.
Ostatke juha, variva, gulaša i sličnih jela podgrijavajte samo jednom i to dok ne proključaju, jer ćete tako uništiti eventualno prisutne bakterije koje su se mogle razviti tijekom stajanja hrane.
ISKORISTITE OSTATKE HRANE
Umjesto bacanja hrane, ostatke treba iskoristiti za večeru ili sutrašnji ručak ili ih zamrznuti.
Od omekšalog voća možete napraviti pekmez, kompot, sok ili ga upotrijebiti za neki kolač. Manje svježe povrće može se upotrijebiti za juhu ili neko varivo.
VODITE RAČUNA O SVOM PRORAČUNU
Bacanje i rasipanje hrane je bacanje vašeg novca. Zbrojite koliko je koštalo sve što ste bacili i vidjet ćete za koliko ste umanjili svoje prihode.
PRETVORITE OSTATKE HRANE U GNOJIVO
Ako ste u mogućnosti odlagati hranu u komposter, imat ćete nakon nekoliko mjeseci bogat i dragocjen kompost za svoje biljke, bilo vrtne, bilo sobne. Time ćete doprinijeti i zaštiti okoliša.
mšm/suh
Foto: Pixabay