/Kako možemo smanjiti bacanje hrane i pritom štedjeti?

Kako možemo smanjiti bacanje hrane i pritom štedjeti?

Svakodnevno smo svjedoci bacanja velikih količina hrane, a prema statističkim podacima svaki građanin Hrvatske godišnje baci oko 70 kilograma hrane, a od toga najviše u dane blagdana. Kako bismo se uključili u kampanju smanjiva­nja rasipanja hrane te tako uštedili novac i zaštitili okoliš, dono­simo nekoliko korisnih savjeta za potrošače, piše suh.

PLANIRANJE KUPNJE

Pokušajte napraviti plan obroka za cijeli tjedan. Prije odlaska u kupnju provjerite što od potrebnih namirnica imate u hladnja­ku i smočnici pa tek onda napravite popis potrebnih namirnica.

Uvijek napravite popis i kupite samo ono što ste zapisali i ni­kad u kupovinu namirnica ne trebate ići kad ste gladni jer ćete sigurno kupiti više nego što vam zaista treba.

POHRANJIVANJE I ODLAGANJE HRANE

Hranu uvijek pohranjujte u skladu s uputama navedenim na pakiranju hrane. Nastojte da put namirnica od trgovine do va­šeg hladnjaka bude što kraći, posebno tijekom ljetnih mjeseci.

Kupljenu zamrznutu hranu što prije stavite u zamrzivač te jednom odmrznutu hranu ne zamrzavajte ponovno.

Provjerite temperaturu u hladnjaku. Da bi hrana dugo ostala svježa temperatura u hladnjaku mora biti do pet stupnjeva. Ro­tirajte hranu u hladnjaku – novokupljene namirnice rasporedite u stražnji dio hladnjaka ili polica, a one koje su bile otraga pre­mjestite naprijed. Tako smanjujete mogućnost da u pretincima za hranu nađete zaboravljene pljesnive ili trule proizvode.

PROVJERITE DATUME

Uvijek na namirnicama provjerite rok trajanja. Ako hranu ne namjeravate pojesti odmah, kupite onu s dužim rokom tra­janja ili ju kupite baš onda kada vam treba. Naučite što znače pojedine oznake roka trajanja na hrani.    Ako je navedeno „upo­trijebiti do”, onda to znači da je ta hrana za upotrebu samo do tog datuma (to su obično mliječni proizvodi i meso). Konzumi­ranje hrane poslije tog datuma može biti opasno po zdravlje.

Ako je na namirnici označeno „najbolje upotrijebiti do” to znači da do tog datuma ta namirnica ima naznačenu kvalitetu. Hrana s takvom oznakom sigurna je za konzumiranje i nakon tog datuma, ali nema više istu kvalitetu (keksi, tjestenina, riža i slično).

ZAMRZAVANJE HRANE

Ako vam je ostalo kruha, kuhanog ili pečenog obroka, ne­mojte ga baciti, već zamrznite potrebnu količinu i nekoliko sati prije upotrebe odmrznite. Kruh možete osušiti i naribati ili čuvati izrezanog na kockice za knedle.

Ostatke juha, variva, gulaša i sličnih jela podgrijavajte samo jednom i to dok ne proključaju, jer ćete tako uništiti eventualno prisutne bakterije koje su se mogle razviti tijekom stajanja hrane.

ISKORISTITE OSTATKE HRANE

Umjesto bacanja hrane, ostatke treba iskoristiti za večeru ili sutrašnji ručak ili ih zamrznuti.

Od omekšalog voća možete napraviti pekmez, kompot, sok ili ga upotrijebiti za neki kolač. Manje svježe povrće može se upotrijebiti za juhu ili neko varivo.

VODITE RAČUNA O SVOM PRORAČUNU

Bacanje i rasipanje hrane je bacanje vašeg novca. Zbrojite koliko je koštalo sve što ste bacili i vidjet ćete za koliko ste umanjili svoje prihode.

PRETVORITE OSTATKE HRANE U GNOJIVO

Ako ste u mogućnosti odlagati hranu u komposter, imat ćete nakon nekoliko mjeseci bogat i dragocjen kompost za svoje biljke, bilo vrtne, bilo sobne. Time ćete doprinijeti i za­štiti okoliša.

mšm/suh

Foto: Pixabay