Budući hrvatski umirovljenici, svi radni ljudi kojima se sudbina ne prepriječi zasluženom umirovljenju dobili su mogućnost putem sustava e- Građani vidjeti izračun svoje buduće mirovine. Izračun nažalost nije popraćen i projekcijom rasta inflacije te prikazom stvarne vrijednosti te buduće mirovine pa oni kojima kalkulator danas pokazuje mirovinu veću od 1,5 tisuća eura na koju će ostvariti pravo za otprilike 20 godina mogu na trenutak ostati blaženo obmanjeni da im starost ne izgleda tako siromašno.
Slučajno se tako poklopilo, da dok mi u Hrvatskoj veselo provjeravamo stanje svojih mirovinskih prava u Švicarskoj se budući umirovljenici aktivno bore da im ta prava iz nacionalnog budžeta budu veća. Švicarci, njih 58,2 posto na referendumu su u nedjelju podržali isplatu 13. mirovine svake godine, a čak 74,7 posto njih odbilo je prijedlog da se dob odlaska u mirovinu podigne sa 65 na 66 godina, piše Direktno.hr.
Budući švicarski umirovljenici su zaključili da je najveća mirovina koju od države mjesečno mogu dobiti, a koja kako prenosi BBC iznosi 2550 eura jednostavno premalena da bi se od nje u Švicarskoj moglo živjeti. U zemlji koja je sebe brendirala eldoradom tržišne ekonomije, poticateljicom liberalnog kapitalizma i blage porezne politike snažno poskupljuju police zdravstvenog osiguranja s čijim plaćanjima umirovljenici muku muče.
Švicarci nastavljaju raditi u svojim 70-tim godinama iz nužde, a ne iz želje i očito im je prekipjelo toliko da su na referendumu podržali lijevu ideju o isplati dodatne mirovine svake godine, ideju koju su predložili sindikati. Traže da se umirovljenicima isplate dvije mirovine u studenom.
Foto: Unsplash (Ilustracija)
Sačuvali se od lijevih ideja
Vlada, parlament i poslovna zajednica redom smatraju da za ispunjenje takvog zahtjeva nema novca, ali Švicarci koji su svoju vlast i poslovne lidere na brojnim referendumima svojim glasovima protivljenja sačuvali od mnogih lijevih ideja sada su zaključili da im je njihova materijalno bogatija starost važnija od uhodanih ekonomskih tekovina federacije utemeljene i na direktnoj demokraciji.
Štoviše, u modernoj Švicarskoj, lijeva ideja vezana za socijalna prava na referendumu nikad nije dobila većinu glasova. Prije samo osam godina Švicarci su na referendumu odbili prijedlog povećanja mirovina iz nacionalnog proračuna za svega 10 posto. Ovaj put su pak pobijedili rastući troškovi života i želja Švicaraca za sigurnijom starošću.
Trinaestu mirovinu u Švicarskoj da bi ona postala dio umirovljeničkih novčanika mora odobriti većina od 26 švicarskih kantona pa put do većih mirovina nije još dovršen te tek otvara raspravu o mogućem povećaju poreza za radnike kako bi se isplaćivale te dodatne mirovine. No, na stolu je i povećanje poreza na dodanu vrijednost kao druga mogućnost da se namakne novac.
Foto: Direktno
Nešto značajno se mijenja
Švicarci dakle žele više novca od države za svoju starost i ne žele biti obvezni raditi nakon 65 godine i to je poruka koju su poslali referendumom – institutom direktne demokracije kojim su da i to spomenemo ususret 8. Ožujku Danu žena, Švicarci pravo glasa ženama dali tek 1975. godine.
Za rezultate švicarskog referenduma o mirovinama možemo odmahujući rukom reći da se nas baš i ne tiču, da je riječ o bogatoj zemlji razvijenih demokratskih praksi u kojoj je radna etika na daleko višoj razini nego u Hrvatskoj te da naše društvo još dugo mora odrastati da bi doseglo švicarski stupaj razvoja. Međutim, takvim razmišljanjem silno bismo pogriješili jer ideja svakog napretka je usvajati nove trendove, a ne hodati stopama koje su drugu već prošli.
Umirovljenici pokrenuli peticiju i poručili: ‘Dosta nam je siromaštva!’
Pametnije je na rezultate švicarskog referenduma gledati kao na poruku da se nešto vrlo važno u našem ekonomskom okruženju značajno mijenja. Stoga bi svi budući hrvatski umirovljenici koji koristeći novi alat gledaju kolika će im biti mirovina kad jednom steknu na nju pravo trebali odmah početi razmišljati kako je mala, koliku god brojku u izračunu ugledali.
Dragana Radusinović
Foto: Unsplash