„Borimo se za osnovno dječje pravo – pravo na topli obrok. Dječja prava u domeni su naše zajedničke odgovornosti i o njima ne bi smjelo biti pregovaranja jer djeca čine 20 posto populacije, ali su 100 posto naše budućnosti“, rekla nam je humanitarka Sanja Bijonda. Ova majka dvoje školaraca i predsjednica udruge Portal dobrote još od 2014. godine zalaže se za to da svako dijete u Hrvatskoj ima pravo na topli obrok u školi.
„Danas roditeljima koji nisu u mogućnosti platiti obrok djetetu u osnovnoj školi isti je plaćen većinom zahvaljujući novcu iz Europskog fonda za borbu protiv siromaštva djece u onim školama u kojima je prehrana organizirana. Topli obrok u školi većini siromašne djece često je jedini topli obrok u danu“, započela je Bijonda.
Dodala je kako se uvijek pitala zašto se roditelji djece za koju se zalažu ne bore više, ne viču više i ne zahtijevaju više.
„No nakon potresa u Zagrebu shvatila sam kako si kao roditelj često bespomoćan i usamljen u borbi bez obzira na to što ne odustaješ. I kako si zahvalan kada shvatiš da netko ipak nije zaboravio one koji su tebi najvažniji“, istaknula je.
Na spavanje znaju ići gladni
Podsjetila je na crnu statistiku Ekonomskog instituta u Zagrebu koja kaže kako oko 300 tisuća djece u našoj zemlji živi u siromaštvu, većina njih u ekstremnom siromaštvu. Neki od njih priznali su istraživačima da na spavanje znaju ići gladni, kad ne oni, onda njihovi roditelji.
„Siromaštvo je relativno, ovisno o tome gdje živite. Siromaštvo u Berlinu nije isto što i siromaštvo u Glini. Siromaštvo vam isto tako znači nemogućnost sudjelovanja u društvenom i kulturnom životu. Djeca koja rastu u siromašnim obiteljima neće si moći priuštiti odlazak u kino, satove klavira, instrukcije i proslavu rođendana. I onda takva djeca postaju manje samouvjerena, ne mogu tako lako naći prijatelje, a i kasnije na poslu ne iskorištavaju svoj potencijal. Zato zarađuju relativno malo i svojoj djeci ostavljaju u nasljeđe – siromaštvo“, napomenula je.
Upozorila je na to da Članak 68. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kaže kako su osnovne škole dužne organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo. Unatoč tome, 40 posto osnovnih škola nema organiziranu prehranu. Ako i ima, većina nema topli obrok. Srednje škole isti Zakon ne prepoznaje te škole nisu dužne organizirati topli obrok u školi.
„Ono za što se mi kao udruga zalažemo, i unatoč svim preprekama i osobnim razočarenjima nećemo odustati, jest sustavna organizirana prehrana u svim osnovnim i srednjim školama koja će podrazumijevati kvalitetan topli obrok. Cijena takvog obroka se kreće od šest do devet kuna dnevno i kao takva većini roditelja je prihvatljiva. Za djecu kojoj roditelji ne mogu platiti obrok mora se pobrinuti država i društvo u cjelini“, napomenula je Bijonda.
Za kraj je poručila:
„Bez obzira na one koji će nas uvjeravati kako to nije izvedivo ili će šutke podržavati nepravdu, moramo biti ona manjina koja će postati većina, glasna i nepokolebljiva kada su djeca i njihova prava u pitanju. Jednom prilikom mi je moje dijete vidjevši beskućnika reklo: „Ali ti ćeš to riješiti, mama!” Želim ostati takva mama kakvu vidi moje dijete. A vi?“.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Portal dobrote
