“U Hrvatskoj se godišnje baci nešto malo manje od 4.000 tona hrane. Taj podatak postaje izrazito poražavajući kada osvijestimo činjenicu kako u Hrvatskoj živi 1,2 milijuna građana koji žive na rubu siromaštva ili u teškom siromaštvu”, rekla nam je Sanja Bijonda, predsjednica udruge Portal dobrote. Ovu smo humanitarku upitali kako u ovo blagdansko vrijeme racionalno trošiti i smanjiti bacanje hrane, što nudi njihova inovativna aplikacija za doniranje, kakva je situacija kod nas i u EU po pitanju otpada i što svako kućanstvo može učiniti da se stvari pomaknu na bolje.
“Portal Dobrote je zakoračio u 21. stoljeće aplikacijom kroz Messenger – Chatbot putem kojeg se može donirati. Riječ je o inovativnoj aplikaciji koju ne morate „skinuti” na svoj pametni telefon. Dovoljno je da uđete u Messenger, u tražilicu ukucate „Portal Dobrote” i kliknete na „Započnite”. Javit će vam se naš humanitarni asistent Goran Navojec i dogovoriti s vama što, gdje i kako donirati”, započela je Bijonda.
Dodala je da kroz njega mali donatori (kućanstva) lakše doniraju te osvještavaju i razvijaju kulturu doniranja. Istovremeno smanjuju otpad jer hranu i ostale stvari koje bi inače bacili, uz pomoć chatbota poklanjaju potrebitima.
“Ovisno o lokaciji na kojoj se korisnici trenutno nalaze virtualni asistent ih obaviještava o najbližim socijalnim samoposlugama, pučkim kuhinjama i udrugama koje prikupljaju pomoć za svoje štićenike. Na ovaj način i humanitarne organizacije lakše prikupljaju donacije jer im chatbot omogućava da svoje trenutne potrebe komuniciraju većem broju potencijalnih donatora”, istaknula je Bijonda.
U siromaštvu živi 300 tisuća djece
Prema istraživanjima Ekonomskog instituta u Zagrebu, upozorila je Bijonda, oko 300 tisuća djece u našoj zemlji živi u siromaštvu, a većina njih u ekstremnom siromaštvu.
“Neki od njih priznali su istraživačima da na spavanje znaju ići gladni, kad ne oni, onda njihovi roditelji. Bacanje hrane nije samo moralni već i ekološki problem jer proizvodnja hrane stvara 15% stakleničkih plinova. Kada bismo smanjili bacanje hrane za polovinu to je kao da iz prometa isključimo svaki drugi auto na planetu”, napomenula je Bijonda.
Dodala je kako je 18. svibnja 2017. godine EU donijela odluku kojom bi se trebalo smanjiti bacanje hrane (do 2025. smanjiti do 30%, a do 2030. do 50%). Upozorila je i na poražavajuću, ali i nevjerojatnu činjenicu kako 53% hrane bacaju upravo kućanstva.
“Svatko od nas, u prosjeku, godišnje u smeće baci 75 kilograma hrane. Moja obitelj stoga više ne ide u nabavku hrane „velikim tjednim kupovinama”, već se obavljaju ciljane dnevne kupnje. Time smo smanjili kupnju nepotrebnih namirnica i rasteretili kućni budžet. Djecu od malena učim kako je bacanje hrane ružan čin i kako ima puno njihovih vršnjaka koji nemaju taj luksuz da svakoga dana imaju obrok na stolu”, istaknula je.
Danci razvili odličnu ideju
Navela je i nekoliko činjenica vezano uz oznake hrane te upozorila kako velik dio građana ne razumije njihovo značenje. Tako “najbolje upotrijebiti do” (engl. best before) daje preporučeni rok upotrebe, rok do kojeg hrana u potpunosti zadovoljava svojom kvalitetom, no ako pakiranje nije oštećeno, nema nekih sumnjivih znakova kvarenja, odnosno ako je pravilno bila pohranjena, može trajati i dalje, zdravstveno je ispravna.
Takvu oznaku nose, primjerice, brašno i šećer, kava, čajevi, riža i tjestenina te slični proizvodi, za razliku od lako kvarljivih namirnica poput jaja i jogurta, mlijeka, ribe ili mesa, koje moraju biti konzumirane do roka “upotrijebiti do” (engl. use before).
“Istraživanja pokazuju kako polovica građana EU-a ne razumije značenje oznaka „najbolje upotrijebiti do” i „upotrijebiti do” te iz tog razloga najviše bacamo voća i povrća, ali i mlijeka i mliječnih proizvoda. Danci, koji prednjače u idejama i rješenjima usmjerenima prema bacanju hrane, razvijaju zato još jednu ideju – da pored postojeće dvije oznake roka, uvedu i treću, “ofte god efter” što bi se moglo prevesti kao »često dobro i nakon«, za proizvode poput mlijeka, koje i nakon isteka roka može potrajati još dan ili dva, piva ili, primjerice, čokolade”, istaknula je Bijonda i dodala:
“Kako bi se smanjilo rasipanje hrane, poboljšala sigurnost hrane i opća održivost proizvodnje hrane, istraživanje i razvoj odigrat će vrlo važnu ulogu u svim sektorima duž opskrbnog lanca i lanca potrošnje.”
Stoga smatra da bi trebalo poticati razvoj inovativnih i ekološki prihvatljivih rješenja u područjima kao što su upravljanje suproizvodima i nusproizvodima u proizvodnji hrane, skladištenje hrane, digitalne tehnologije i pakiranje.
“O onima koji gladni idu na spavanje moramo misliti cijelu godinu i pomoći im, pogotovo kada se radi o ranjivim skupinama, kao što su djeca, invalidi i starije osobe. Na svijetu se proizvede dovoljno hrane da nitko ne bi smio biti gladan”, poručila je Sanja Bijonda za kraj.
Maja Šubarić Mahmuljin
Foto: Facebook (Sanja Bijonda)