Kod začeća jednojajčanih blizanaca dolazi do razvoja dva embrija iz jedne oplođene jajne stanice, dok kod dvojajčanih blizanaca dolazi do oplodnje dvije jajne stanice koje se zasebno razvijaju. Začeće dvojajčanih blizanaca genetski je predodređen i moguć je samo kod žena čije tijelo može u jednom ciklusu otpustiti dva jajašca, piše Mamin kutak.
Evo i ostalih zanimljivosti o blizancima
Što je dob žene veća, to su veće i šanse za blizance.
Jednojajčani blizanci nisu genetski predodređeni i može ih roditi bilo koja trudnica kod koje dođe do dijeljenja unutar oplođene stanice na dva embrija.
Dvojajčani blizanci jesu genetski predodređeni jer do trudnoće s dvojajčanim blizancima dolazi samo kod žena koje mogu u jednom ciklusu otpustiti više od jedne jajne stanice.
Jednojajčani blizanci, iako su nastali iz jedne jajne stanice i dijele DNK, ipak imaju različite otiske prstiju.
Osim različitih otisaka, jednojajčani blizanci se bitno razlikuju i karakterom.
Blizanci doista mogu izmisliti neki svoj, samo njima razumljiv jezik, i njime se sporazumijevati.
Jedna od 250 trudnoća jest trudnoća s jednojajčanim blizancima.
Više od pola blizanačkih trudnoća završava porodom prije 37. tjedna trudnoće.
22% svih blizanaca su ljevaci.
Blizanci uglavnom pri porodu teže oko 2.5 kilograma.
Djevojčice rođene kao jednojajčane blizanke imat će veće šanse za roditi blizance.
Žena koja je iznijela blizanačku trudnoću u budućnosti ima tri puta veću šansu da i sljedeća trudnoća bude blizanačka.
Najviše blizanaca rađa se u Nigeriji.
Najmanje blizanaca rađa se u Kini.
Istraživanja su dokazala da blizanci počinju komunicirati pokretima već od 14. tjedna trudnoće.
Vegani imaju pet puta manje šanse da će zanijeti blizance u odnosu na ljude koji jedu meso i mliječne proizvode.
U gotovo 20% posto blizanačkih trudnoća dolazi do “sindroma nestalog blizanca”, odnosno iako trudnoća započinje kao blizanačka, u prvim tjednima trudnoće nažalost jedan plod odumire i opstaje i nastavlja s razvojem samo jedan plod.
Mamin kutak
Foto: Pixabay, ilustracija
