Vrlo često se može čuti kritika da novinari nisu dovoljno kreativni u kreiranju medijskog sadržaja. Copy-paste praksa, senzacionalistički naslovi te ponavljanje istih sugovornika i tema na raznim portalima, radiju i TV-u svakako ne pridonose pozitivnoj slici o novinarstvu danas. U vrijeme procvata interneta i društvenih mreža moguće je pronaći kreativniji pristup oblikovanju medijskog sadržaja, ali kako? Pitanje je to na koje su odgovor pokušali ponuditi studenti novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

Naime, kako nam je u razgovoru za Generaciju rekla profesorica na smjeru Televizija Tena Perišin, na kolegijima Novinarski istraživački laboratorij na preddiplomskom i Novinarstvo u međumedijskom okruženju na Diplomskom studiju FPZG-a eksperimentiraju s novim formama, rade infografike, izrađuju animirane explainer video priloge, igraju se s vizualizacijom podataka i slično.

Svoje multimedijske novinarske radove objavljuju na stranicama NovinarZ.online gdje Z predstavlja novinara Z generacije, te na stranici zagrebnewslab.eu. Studenti odaberu temu koju kroz semestar istražuju i obrađuju, te radeći na svom projektu, eksperimentiraju s inovativnim medijskim sadržajima i digitalnim aplikacijama i alatima. Nema klasičnih seminara, nego se vježbe provode u malim skupinama koji vode asistenti Petra Kovačević, Stela Lechpammer i Dejan Oblak. 

Proveli su i anketu sa studentima među studentima kolegija Novinarski istraživački laboratorij u kojoj su, između ostalog, upitali studente važno pitanje koje glasi: “Što je za vas inovacija u kreiranju medijskog sadržaja?”

Studenti: Potreban je nov način izvještavanja

Studenti novinarstva su ponudili različite odgovore koje donosimo u nastavku.

“Inovacija po mojem mišljenju ne mora čak biti nešto što nije nikada viđeno nego više uočavanje da možda o nekoj temi nedostaje novog i zanimljivog sadržaja pogotovo ako je ta tema dosta stručna i/ ili nezastupljena u medijskom prostoru. Najvažnije je pitanje kako ja mogu svojom inovativnošću doprinijeti toj temi ili problemu kroz svoje izvještavanje makar i to bio neki novi način gledanja na tu tematiku. Naravno, na drugoj strani spektra je ta potpuna inovacija tj. totalno novi način izvještavanja i prikazivanja informacija”, jedan je od odgovora.

Drugi su pak odgovori bili kraći: “Tradicionalne forme preoblikovati u zanimljiv sadržaj koji će zainteresirati osobe od 15- 80 godine” te “Inovacija je u ovom kontekstu spajanje tradicionalnih medijskih oblika u jedno”.

“Za mene je inovacija u kreiranju medijskog sadržaja nekakav moderan (zanimljiv i privlačan) dodatak tradicionalnim oblicima kako bi oni postali zanimljiviji široj javnosti”, jedan je od odgovora.

Evo što su studenti još odgovorili:

– Korištenje alata koji nisu česti u mainstream sadržaju, naročito interaktivnih, kao i drugačiji pristupi klasičnom 5W izvještavanju.

– Mogućnost kreiranja priče koja će zadržati pozornost što više ljudi. Danas je teško zadržati nečiju pozornost – većina voli doći do informacija što brže te što manje vremena potrošiti na njihovo čitanje. Zbog tog razloga smatram da inovativnost leži upravo u tome.

– Prezentacija informacije na drugačiji, privlačan i rjeđe korišten način.

– Inovativan pristup kreiranju medijskog sadržaja za mene znači korištenje različitih tehnika, alata i programa u svrhu proizvodnje zanimljivijeg i vizualno atraktivnijeg sadržaja. Posebice se tehnike ističu kod obrade velike količine brojčanih podataka koji kroz animacije i grafove postaju “pitkiji”.

– Promjena pristupa publici i miješanje različitih formi koje jedna drugu u zasebnom projektu mogu nadopunjavati i obogaćivati.

– Predstaviti svaku temu na zanimljiv, što vizualniji način kako bi zaokupila pažnju i osobi koja nije zainteresirana za temu.

– Kreiranje sadržaja koji nisu uobičajeni, korištenje tehnika koje nisu propisane nekim pravilima, izlazak van okvira.

– Ispričati priču na atraktivan način koji zadržava pažnju.

– To za mene znači mogućnost da istu priču ispričamo na nekoliko različitih načina, a da pritom ostanemo dosljedni u njezinom prenošenju.

Prema odgovorima studenata možemo zaključiti da su složni oko toga da je u medijskim redakcijama potreban nov način izvještavanja. Studenti uglavnom smatraju da je potrebno kod izvještavanja “izaći iz okvira”, miješati različite forme, poraditi na vizualizaciji, više koristiti animacije, zaokupiti pažnju publike, biti atraktivniji te prezentirati informacije na drugačiji način.

Profesorica Perišin kaže da je ovo eksperimentiranje s medijskim sadržajima ujedno i dio projekta JOURLAB koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Naime, uskoro izlaze iz učionica te će provesti istraživanje među mladima kroz fokus grupe: I to je jedan od načina da se dobije odgovor kakve sadržaje žele vidjeti u medijima. 

Vjerujemo da će studenti neke od vlastitih prijedloga primijeniti u svom budućem radu i tako podići novinarstvo na jednu novu razinu.

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: zagrebnewslab.eu

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „(Pro)Čitaj medije – mladi i medijska pismenost danas“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije.