/Mlada Osječanka Emma ostvarila je velik uspjeh: ‘Biti glazbenik u Hrvatskoj prava je sreća’

Mlada Osječanka Emma ostvarila je velik uspjeh: ‘Biti glazbenik u Hrvatskoj prava je sreća’

“Kada se glazbenik odluči stvarati izvođačku karijeru pored posla u školi ili orkestru, mora biti spreman da je sviranje i vježbanje vrlo mali dio silnog truda koji treba ulagati kako bi bio uspješan. I u ovome, kao i u mnogočemu u životu, opstaju samo najuporniji i najfleksibilniji”, rekla nam je Emma Štern (28), nagrađivana hrvatska klarientistica i profesorica klarineta na Glazbenom učilištu Elly Bašić. Kao članica Trija NEO nastupila je ovog četvrtka, 17. listopada u Galeriji Centra za kulturu Novi Zagreb na otvaranju drugog dijela ciklusa koncerata „Novi val klasike“.

Ova mlada talentirana glazbenica rođena je u Osijeku, a klarinet je diplomirala na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. U dosadašnjoj karijeri osvojila je brojne nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima, a usavršavala se kod mnogih svjetski poznatih klarinetista kao što su Gabor Varga, Chen Halevi, Nicholas Cox, Tadej Kenig, Laszlo Kuti, Antonio Saiote i Stephan Vermeersch.

Osvojila je apsolutnu prvu nagradu na Natjecanju komornih sastava HDGPP-a u kategoriji trija te prvu nagradu i prvo mjesto na Državnom natjecanju HDGPP-a u kategoriji klarineta 2013. Trio NEO ansambl, čija je članica, osnovan je u ožujku 2022. Budući da ansambl poput ovog i nije toliko zastupljen na hrvatskoj sceni, cilj mu je što više se približiti publici klasičnim djelima i suvremenim djelima mladih skladatelja koja su u nastanku upravo za ovaj ansambl.

U sklopu projekta “Glazbeni talenti i umjetnici ispod radara” upitali smo je o počecima u glazbi, odabiru klarineta, studiju u Zagrebu, mogućnostima za mlade glazbenike u Hrvatskoj i vani, karijeri, nastupima i profesionalnom životu glazbenika, ansamblu Trio NEO, novim projektima i planovima za budućnost te što bi poručila mladima koji razmišljaju o glazbi kao profesiji.

Foto: Matija Kasaić

Ljubav na prvi pogled

Od kuda ljubav prema klasičnoj glazbi?

Ljubav prema glazbi općenito postoji otkad znam za sebe. Tata cijeli život svira u bandu te sam oduvijek bila okružena glazbom. U našoj se kući uvijek pjevalo i sviralo, a u dnevnoj su nam sobi dugo bili i bubnjevi. Kako su me roditelji upoznali s raznim stilovima glazbe, tako su me upoznali i s klasičnom. Ta se ljubav sa širenjem znanja i upoznavanjem raznih pravaca unutar klasične glazbe samo produbljivala.

Kako su izgledali vaši počeci i zašto ste se odlučili za klarinet?

Klarinet nije bio moj prvi izbor, ali je bio ljubav na prvi pogled. Isprva sam htjela svirati klavir, ali kada sam nakon godine dana početničkog solfeggia u GŠFK Osijek na jednom od koncerata vidjela i čula klarinet, svidjela mi se njegova boja tona i svestranost pa je tako pala odluka. S klarinetom zaista možeš svirati razne stilove glazbe i iznijeti gotovo sve emocije. Rekla bih da nam je ta svestranost zajednička i zato smo se toliko zbližili.

Kako biste opisali svoj umjetnički put? Koliko koncerata imate iza sebe i koji biste posebno izdvojili?

Opisala bih ga kao dugotrajan proces koji i dalje traje pun izazova, ljepota i blagodati koje glazba i glazbena pedagogija donosi. U GU Elly Bašić radim od 2019., a osim komornog muziciranja, sviram i honorarno u orkestrima i ansamblima (Zagrebačka filharmonija, HNK Osijek, Cantus Ansambl) te sam u sezoni 2021./2022. bila zaposlena kao zamjena 2. klarineta u Zagrebačkoj filharmoniji.

Koncerti su zaista mnogi, teško im je znati broj, ali neki se uistinu pamte. Prvi put kada sam nastupila solistički na drugoj godini Akademije uz pratnju orkestra OSRH bio je zaista izniman doživljaj, nastup s mojim Kvartetom Turangalila kada smo izvodili vrlo emotivan Kvartet za kraj vremena, naravno, svaki koncert s Trijom NEO. Međutim, najposebniji su mi koncerti nakon projekata Njemačkog skandinavskog orkestra mladih u dvorani Berlinske filharmonije s brojnim mladim ljudima iz svih krajeva svijeta.

Foto: Zoran Baković

Ostvario mi se san i rizik se isplatio

Kako vam je bilo studirati na Muzičkoj akademiji?

Studirati na Muzičkoj akademiji bilo je prije svega zanimljivo. Ostvario mi se san i rizik se isplatio kada sam upisala Akademiju jer osim prijemnog ispita u Zagrebu nisam prijavila niti jedan drugi fakultet. Nakon paralelnog pohađanja gimnazije i glazbene škole te širokog izbora koji sam imala, odlučila sam se na sve ili ništa… Kasnije sam tijekom godina studija kod svog prof. Davora Rebe postigla brojne vještine koje mladi glazbenik treba za opstanak u današnjem svijetu glazbe te sam zahvalna na procesu koji sam proživjela u godinama studiranja.

Jeste li se usavršavali izvan Hrvatske i kako biste opisali vaša iskustva iz inozemstva?

Tijekom studija bila sam na dvije Erasmus+ stručne prakse: pedagoškoj u Pečuhu i orkestralnoj u Budimpešti gdje sam radila s Gaborom Vargom. Još nisam službeno bila na usavršavanju u vidu poslijediplomskog ili doktorata, što mi je velika želja. Međutim, oduvijek sam putovala na festivale klarineta i seminare kod vrsnih profesora klarineta u Europi (Arkadiusz Adamski, Jean Marc Fesard, Nicholas Cox, Antonio Saiote, Stephan Vermeersch…) te sam prikupljala znanja koja mi danas koriste u sviranju, ali i uvelike u mom pedagoškom radu kao profesorice klarineta na GU Elly Bašić. Tijekom srednje škole i studija, također sam sudjelovala na orkestralnim seminarim BISYOC (Engleska, Norveška) i Njemačkom skandinavskom orkestru mladih u Berlinu gdje sam stekla rana iskustva sviranja u orkestru.

 Koje su mogućnosti za mlade glazbenike u Hrvatskoj, a koje u drugim zemljama?

Smatram da prije svega u Hrvatskoj imamo iznimne mogućnosti u vidu glazbenog obrazovanja. Nigdje drugdje u svijetu ne možeš dobiti dva sata individualne nastave instrumenta tjedno. Mislim da smo u tome pravi sretnici! Kod nas možda jedino ima manje prilika za orkestralne akademije ili stipendije poput brojnih koje postoje u Njemačkoj, ali danas kada je putovanje znatno olakšano, mislim da su i mogućnosti raznolikije i veće.

Foto: Matija Kasaić

‘Želja nam je poticati stvaranje nove glazbe’

Kada i kako je nastao Trio NEO? Kakav repertoar najčešće izvodite?

Trio NEO nastao je 2022. potaknut velikim entuzijazmom dviju kolegica koje su već svirale u ovakvom sastavu tijekom studija. No, uz to nam je trebala još jedna trećina da bi trio bio potpun pa smo zahvaljujući prof. Srebrenki Poljak došle do naše pijanistice Hane Novoselec. Nakon izuzetno uspješne i koncertima bogate 2023. godine putevi su nam se razišli s violinisticom Marijom Bašić, ali zato smo uzbuđene što je sada tu s nama Eleonora Hil, odnedavno violinistica Simfonijskog orkestra HRT-a.

Repertoar za ovaj sastav je zaista raznolik i obiluje skladbama 20. stoljeća. To je prije svega tako jer je sredinom prošlog stoljeća mnogo praizvedbi napisano za poznati Verdehr trio. Uz to, želja nam je poticati stvaranje nove glazbe pa zato često surađujemo s našim mladim hrvatskim skladateljima na praizvedbama.

Zašto preferirate mlade hrvatske skladatelje? 

Kako smo tijekom studija bile članice Asmangua i nastupale smo s Cantus ansamblom predvođenim prof. Berislavom Šipušem, upoznale smo se sa suvremenom glazbom i razvile ljubav prema njoj. Tako se krećemo u skladateljskim krugovima slušajući “novu živu” glazbu te su nam mnogi naši mladi skladatelji kolege ili prijatelji s kojima nastojimo poticati suradnju kako bismo oživjeli vezu u kojoj mi izvođači trebamo glazbu za izvođenje, a oni trebaju izvođače kako njihove skladbe ne bi bile samo puke note na papiru ili loš midi zvuk na Sibeliusu.

Foto: Matija Kasaić

U akciji od jutra do mraka

Kako izgleda jedan dan profesionalnog glazbenika? Koliko je truda, sati vježbanja i odricanja potrebno za uspjeh?

Poprilično užurbano i ispunjeno. Osim posla u orkestru ili školi, imamo nekoliko sati probe, ali i vježba svatko od nas sam kod kuće, tako da smo u akciji od jutra do mraka.

Jako puno truda, brojni sati vježbanja, prijave na natječaje, organizacija i promocija naših koncerata i zaista puno odricanja u ponekad teškim trenucima.

Tko vam je najveća podrška u karijeri?

To su naravno naši najbliži koji uvijek imaju strpljenja i pružaju podršku na kakav god pothvat da se odlučimo. Na svemu tome sam im svakoga dana neizmjerno zahvalna jer za bavljenje glazbom osim malo ludosti i ljubavi, treba puno razumijevanja onih nama najbližih te puno podrške u ranim počecima bavljenja glazbom na što često ukazujem roditeljima svojih učenika. Nitko od nas nije sam uspio na ovom putu. Svi smo mi imali nekoga da nas bodri na vježbanje kada je najteže i omogućuje nam sve što svijet glazbe iziskuje u vidu mentalne, psihološke, ali i materijalne podrške.

Foto: Pixabay

‘U glazbi opstaju samo najuporniji’

Koliko je teško mladim glazbenicama ‘probiti se’ i ostvariti zapaženu karijeru?

Rekla bih da je poprilično zahtjevno te iziskuje iznimne vještine na raznim poljima van okvira glazbe. Kada se glazbenik odluči stvarati izvođačku karijeru pored posla u školi ili orkestru, mora biti spreman da je sviranje i vježbanje vrlo mali dio silnog truda koji treba ulagati kako bi bio uspješan. I u ovome, kao i u mnogočemu u životu, opstaju samo najuporniji i najfleksibilniji! Još ako se uz to nađe malo sreće, imamo recept za uspjeh…

Na koje ste uspjehe u glazbi posebno ponosni?

Prije svega na to da mi je sviranje i predavanje klarineta postala profesija jer se bavim onime što uistinu volim, a od ranih nogu imam alergijsku astmu i sviranje puhačkog instrumenta moglo se činiti kao ludost, no ipak mogu reći da mi je baš to puno pomoglo u svakodnevnom životu i zdravlju. Od umjetničkih uspjeha, svaki svoj koncert i dan rada u nastavi gledam kao uspjeh koji gradi moju karijeru jer svaki dio procesa je jednako važan kao i krajnji cilj.

Osvojili ste brojne nagrade na državnim i međunarodnim natjecanjima. Koje biste izdvojili?

Posebno bih izdvojila godinu kada sam u srednjoj školi osvojila prvu nagradu i prvo mjesto na državnom solističkom natjecanju iz klarineta te apsolutnu prvu nagradu na državnom natjecanju komorne glazbe u kategoriji trija te prvu nagradu u kategoriji kvarteta. Te smo godine bili jako ambiciozni uz našeg dragog prof. Mirka Hrženjaka, što se na kraju isplatilo. Tu se i rodila ta velika ljubav prema komornoj glazbi koja se kasnije nastavila na akademiji u radu s prof. Vlatkom Peljhan. Veliki uspjeh mi je druga nagrada na Međunarodnom natjecanju Davorin Jenko tijekom studija, a i plasman u drugi krug Papandopulo natjecanja jer sam primila iznimno lijepe kritike na svoj nastup u prvom krugu. Moram spomenuti da su i nagrade mojih učenika na državnim i međunarodnim natjecanjima uspjesi koje s veseljem i ponosom dijelim s njima.

Foto: Lit produkcija Tukša

‘Zaista treba voljeti umjetnost’

Na kojim sve projektima trenutno radite i koje su vam želje za budućnost?

Trenutno spremamo još jednu praizvedbu dragog Vige Kovačića koji nam je pristao skladati skladbu za Europski festival klarineta u Salernu gdje ćemo ju praizvesti krajem ovog mjeseca. Još nas očekuje početkom iduće godine i nastup te HRT prijenos uživo iz salona Očić. 

Za kraj, što biste poručili mladim glazbenicima koje tek ulaze u svijet umjetnosti?

Poručila bih im da budu sigurni u svoju ljubav prema glazbi i budu uporni, ali i fleksibilni. Uz jako puno truda i rada, zaista treba voljeti umjetnost jer ima svojih izazova, moramo biti iskreni. Međutim, u njoj se krije i jako puno lijepih stvari, koje kada se dogode, shvatiš zašto se baviš glazbom!

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Lit produkcija Tukša

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Glazbeni talenti i umjetnici ispod radara“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.