“Naravno da mi je teško. Šećem po domu, ležim, čitam, molim, ali nedostaju mi obitelji i prijatelji. Utjeha mi je što se čujemo preko telefona, a ponekad bližnje vidim i s balkona pa izdaleka malo popričamo”, rekla nam je E.M., 83-godišnja korisnica jednog privatnog doma u Zagrebu.

Kako su posjete u domovima za starije i nemoćne zabranjene još početkom mjeseca zbog epidemiološke situacije s korona virusom u Hrvatskoj, zanimalo nas je kako se domovi nose s ovom kriznom situacijom, kako je korisnicima koji su “zatočeni” unutra, poštuju li djelatnici doma, ali i sami korisnici zabrane i jesu li domovi za starije sigurni od korona virusa.

“Poštuju se zabrane. I dalje ne puštaju nikoga u dom. Osoblje nam donese hranu i potrepštine koje nam pošalju bližnji. Mi ne smijemo nikuda van, a niti nitko ne smije unutra. Sestrama prijati velika kazna ako nekoga puste. Smijemo ići samo do balkona, no neki su nepokretni pa ostaju u krevetima”, rekla nam je 83-godišnja umirovljenica.

Napomenula je da u domu ima onih koji plaču i slabijih su živaca, ali i ima onih puno smirenijih poput nje.

“Svi stalno pratimo vijesti. Sve je naopako, ali ja sam uvijek s Bogom i ne paničarim već vjerujem da će biti što On odluči. Nije me strah ove pandemije jer se svaki dan molim. Mislim da neki korisnici nisu niti svjesni koliko je korona opasna pa u domu zasad nema panike”, poručila je E.M.

“Trebalo bi bolje pratiti smrtnost starijih”

Da se zabrane posjeta u domovima zaista poštuju uvjerena je i Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske. Pravi problem ona vidi u jednoj ključnoj stvari.

“Dosad nije bilo prigovora da netko krši zabranu posjeta. Vjerujem da je to stroga mjera koja se poštuje. No trebalo bi bolje pratiti smrtnost svakog od korisnika domova u tom razdoblju od kada se pojavio korona virus. Testiranost nam je čak devet puta niža nego u Sloveniji. Stoga se bojim da je korona već ušla u domove”, rekla nam je Jasna A. Petrović.

Prisjetila se smrtnog slučaja starije osobe iz Istre i napomenula kako se žrtvu testiralo na korona virus isključivo zato što je preminula doma, to jest, u samoizolaciji.

“Ne bi ga išli testirati da nije umro doma. Jako je važno da se izvrše testiranja umrlih po domovima, i to u posljednjih mjesec dana. Smatram da je netočna priča o prosječnoj dobi žrtava korona virusa koja je samo u Hrvatskoj 49 godina, dok je svugdje u svijetu znatno viša, to jest, radi se o starijoj populaciji. Kako je to moguće? Ne vidim da su stariji kod nas posebno zaštićeni”, istaknula je Petrović.

Na naš upit kakva pravila vrijede za zaposlenike domova te moraju li se oni i privatno odgovorno ponašati da ne bi unijeli zarazu u domove, Petrović je odgovorila:

“Svi imamo ista pravila koja očito ne funkcioniraju kada u ljekarni ne možemo nabaviti odgovarajuće maske koje bi nas zaštitile od korona virusa. Bojim se da zaposlenici u domovima nemaju odgovarajuću medicinsku opremu niti dodatnu edukaciju. Sigurna sam da se privatno paze zbog sebe i ne izlažu se nepotrebno, jer se uglavnom radi o zaposlenicima koji nisu jako mlade osobe.”

Sve se više ide sa zabranama, dodala je, ali one u praksi ponekad ne funkcioniraju.

“Jako puno starijih ljudi je pokušalo nazvati Crveni križ, ali nisu ih uspjeli odbiti. Tako su prisiljeni tražiti pomoć od susjeda koji im pomažu. U Hrvatskoj nemamo realističan prikaz stanja starije populacije da bi se specificirale mjere. Primjerice, kako da stariji poštuju ograničenje kretanja kada su presiromašni da bi mogli stvarati zalihe. Stoga češće izlaze u nabavku jer nemaju drugih mogućnosti”, napomenula je Petrović.

“Sve se pogoršalo s potresom”

Dodala je kako su u Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH) preusmjerili telefone za besplatnu pravnu i psihološku pomoć za starije osobe.

“Mnoge starije osobe su ostale bez osnovnih uvjeta za život, a sve se pogoršalo s potresom u Zagrebu. Poznato je kako su upravo oni vlasnici starijih kuća koje su znatno oštećene u potresu. Također, ukidanje javnog prijevoza još je jedan udarac na ovu populaciju. Naime, kako da svi gladni i siromašni odlaze u javnu kuhinju? Bojim se da ljudi umiru zaboravljeni”, istaknula je Petrović.

Zaključila je kako je jako teško preventivno djelovati ako nemamo dovoljno podataka i vratila se na ključ problema.

“Hrvatska liječnička komora je danas objavila zahtjev za višestruko povećanje testiranja općenito, a mi iz Sindikata umirovljenika dodatno smatramo da se to posebno odnosi na najrizičniju skupinu – starije osobe”, poručila je Jasna A. Petrović i pozvala starije osobe da im se jave ukoliko trebaju pomoć jer telefonski brojevi pravnog i psihološkog savjetovališta SUH-a i dalje rade.

Pravni savjeti: 01 4615-797

Psihološki savjeti: 098 9618-148

Maja Šubarić Mahmuljin

Foto: Pixabay, ilustracija